Mahune su jedno od rijetkih povrća koje u određenim trenucima na tržnicama može doseći cijenu janjetine, a uz to spadaju među najjednostavnije kulture za uzgoj u vrtu. Upravo zato sve više ljudi razmišlja o njihovoj sadnji, pogotovo jer od sjetve do prve berbe ne treba dugo čekati. Kod mahuna je najvažnije pogoditi pravi trenutak sjetve. Stručnjaci upozoravaju da ih nikako ne treba sijati prerano jer su izrazito osjetljive na hladnoću. Tlo mora biti dovoljno zagrijano, najmanje oko 10 °C, a idealni uvjeti su kada temperature dosegnu između 18 i 23 °C, piše agroklub.
Mahune su plodovi graha mahunara, a izuzetno bogati biljnim vlaknima zbog čega ih nutricionisti često preporučuju kao vrlo značajnu namirnicu u prehrani ljudi. Često su na popisu biljaka koje ljudi uzgajaju u svojim vrtovima, a u nastavku saznajte na što obratiti pažnju.
Teška tla sprječavaju stvaranje kvržičnih bakterija
Na istoj površini se uzgajaju svake četiri godine, a najbolje nakon okopavina. Obogaćuju tlo dušikom pa je nakon njih na istom mjestu dobro uzgajati rajčicu ili papriku.
Mahunarke u vrtu jedne drugima nisu dobri susjedi
Za uzgoj mahuna najbolja su rahla tla mrvičaste strukture s pH vrijednostima od 5.4 do 6. Teška tla spriječavaju stvaranje kvržičnih bakterija, a time i fiksaciju dušika iz zraka.
Visoke i niske sorte
Protekle vremenske prilike s dnevnim temperaturama i do 25°C ne trebaju nas prevariti. S direktnom sjetvom počinje se krajem travnja, ali najčešće se obavlja oko sredine svibnja, kada i zemlja postane topla te prođe opasnost od mraza. Sije se na međuredni razmak od 50 cm, a razmak u redu je 5 cm. Dubina sjetve iznosi 5 cm, a u brazdu se stavljaju po dvije sjemenke.
Za ranu proizvodnju mogu se uzgajati u zaštićenim prostorima kada se sjetva obavlja tijekom ožujka u Dalmaciji, a u kontinentalnom području sredinom travnja. Postoje visoke i niske sorte, a u malim vrtovima se najčešće uzgajaju niske jer ih je potrebno samo posijati i čekati oko 60 dana do prve berbe.
Za uzgoj visokih sorata treba nešto više truda jer im je potrebno osigurati potporu za penjanje poput drvenih kolaca. One se sade unakrsno tako da su redovi udaljeni oko 1 m jedan od drugoga, a razmak između biljaka treba biti oko 80 cm. Uz pripremljenje kolce se posije oko 6 zrna.
I visoke i niske sorte mogu se sijati tri puta u sezoni – u svibnju, lipnju i srpnju.
Za uspješan uzgoj i nicanje treba dosta topline i vode
Za uspješan uzgoj potrebno je dosta topline. Minimalne temperature za klijanje i nicanje su od 7 do 14°C, a najpovoljnije od 18 do 23°C i u to vrijeme niču za oko 5 dana. Visoke temperature iznad 30°C i suša mogu uzrokovati opadanje cvjetova. Sjetva se u kontinentalnom području vrši kada je temperatura tla u travnju 10°C, a na Mediteranu to može biti i ranije.
Potrebe za vodom se mijenjaju tijekom vegetacije, a najveća potrošnja je u vrijeme cvatnje. Nedostatak vlage i suša mogu utjecati i na formiranje mahuna, ali treba pripaziti i da nema previše vode jer njezino zadržavanje oko korijena uzrokuje razvoj bolesti i truleži. Stoga, ako se navodnjava treba se natapati, a ne navodnjavati kišenjem.
Oprezno s dušikom
U početku rasta biljaka postoji velika potreba za kalcijem i dušikom sve dok se ne razviju kvržične bakterije na korijenu. Gnojidba se obavlja organskim i mineralnim gnojivima, a preporučuje se i jedna prihrana kada biljke razviju tri do četiri lista. Stajnjak treba unijeti pod pretkulture jer velik udio dušika u tlu uzrokuje prekomjernu bujnost i smanjenje broja plodova.
Od njege nasada važno je okopavanje i plijevljenje korova kako bi se razbila pokorica i osigurao bolji protok vode.
