Makedonija se vraća proizvodnji riže. "Zlatnu eru" u Hercegovini je imala za vrijeme Ali-paše Rizvanbegovića

Novim modelom subvencioniranja riža je postala strateška poljoprivredna kultura koja ima pravo na stopostotnu financijsku potporu države.
Izvoz makedonske riže ostvario je dosad rekordan iznos. Dodatne subvencije za rižu isplaćene su odmah, a isplata preko 4,5 milijuna eura potpora za 9.055 poljoprivrednika dovršena je prošlog tjedna.
Izvoz je dosegao vrijednost od oko 7 milijuna eura, što je dvostruko više nego prije nekoliko godina.
Izravna financijska potpora kroz subvencije za proizvođače riže porasla je za 300% u posljednjih šest godina. Pružena je pomoć za nabavu kombajna za žetvu riže. Početkom ove godine proizvođači riže, zajedno sa svim ostalim poljoprivrednicima, uključujući po prvi put i proizvođače duhana, dobit će punu potporu za ‘zeleni dizel’ za svoje strojeve preko Agencije za plaćanja, u iznosu dodatnog proračuna od 10 milijuna eura.
JESTE LI ZNALI?
Iako se, prema povijesnim spisima, riža u Hercegovini gajila i u 17. stoljeću, svoju je "zlatnu eru" imala za vrijeme hercegovačkog vezira Ali-paše Rizvanbegovića (Stolac, 1783.). On je, uz brojne druge gospodarske pothvate diljem Hercegovine, iz Rumelije donio sjeme, doveo stručnjake, izgradio kanale i od močvare napravio rižina polja uz rijeku Trebižat.
Proizvodnja je dosezala 150 tona godišnje, a riža poznatija pod imenom Ljubušak prodavala se i izvozila u Bosnu i Dalmaciju.