Zemlje zapadnog Balkana bilježe procvat ulaganja u solarnu energiju, što bi moglo pomoći u ublažavanju energetske krize koja je prijetila odlaskom s ugljena, ali dužnosnici industrije kažu da prijenosni sistemi nisu spremni za nove izvore energije.

Ministar gospodarstva Sjeverne Makedonije Krešnik Bekteši rekao je da su investitori počeli "prilično žestoko" ulagati u solarne elektrane i da je njegova zemlja, koja je uvoznik električne energije, postala regionalno središte za obnovljive izvore energije, piše Reuters.

Od 2021. godine izgrađeni su solarni parkovi snage 139 megavata (MW), a do kraja 2023. planira se proizvesti do 300 MW nove solarne energije, što je dovoljno za opskrbu električnom energijom osam gradova, rekao je Marko Bislimovski, predsjednik Regulatorne komisije za energetiku Sjeverne Makedonije.

Međutim, prijenosne i distribucijske mreže nisu spremne apsorbirati takve iznenadne dotoke sunčeve energije i moraju se proširiti kako bi prihvatile i uravnotežile energiju koja se stvara, rekao je.

"Naša mreža može priuštiti prijenos oko 1.300 MW fotonaponske energije, a distributivna mreža ima kapacitet od 700-800 MW, dok je u planu prijenos od 5.000 MW", rekao je Bislimovski. "Dakle, imamo problema."

Drugo rješenje, iako skupo, je skladištenje električne energije.

Zakonodavstvo je stoga izmijenjeno kako bi se zahtijevalo od investitora da osiguraju baterijsko skladištenje električne energije u područjima gdje je mreža već rezervirana.

Certificirani proizvođači solarnih panela uz to upozoravaju da loša kontrola kompanija koje bez dozvole postavljaju solarne panele usred sve veće potražnje uzrokuje tehničke kvarove i može nanijeti veliku štetu energetskom sistemu.

Solarne elektrane nicale su kao gljive i širom BiH, jedine balkanske zemlje koja izvozi električnu energiju, posebno u južnoj Hercegovini.

Stolac, grad koji je prije 12 godina prvi počeo koristiti solarnu energiju, sada je postao veliko gradilište.

"Planiramo proizvodne kapacitete iz solarne energije do 600 MW", rekao je gradonačelnik Stoca Stjepan Bošković, upozorivši međutim da plan ovisi o kapacitetu dalekovoda i spremnosti državnih agencija da ga prošire.

Bošković je rekao da su se privatne i javne tvrtke natjecale za projekte vrijedne oko milijardu bh. maraka (559 milijuna dolara) na ovom području.