Vlada Hrvatske je sa sjednice u Sabor uputila prijedlog zakona kojim će se regulirati pravni okvir za strane radnike u Hrvatskoj. Izmjenama se zakon usklađuje s europskim zakonodavstvom, a premijer Andrej Plenković je u uvodu sjednice istakao da želi bolje regulirati pravni okvir kako bi se "na pravi način reagiralo na fenomen većeg broja stranih radnika koji dolaze u Hrvatsku".
"Zakonom će se urediti status i zaštita stranih radnika, kao i nadzor agencija koje su posrednici i dovode ih u Hrvatsku", rekao je Plenković.
Tijekom prošle godine podneseno je 286.000 zahtjeva za izdavanje dozvole za boravak i rad, 22 posto više nego u 2023, a izdato je 206.529 dozvola što je 210 % više nego 2020. godine kada ih je izdato 66.655. Najviše ih je izdato u oblastima građevine, turizma i ugostiteljstva, industrije, prometa i trgovine.
Od ukupnog broja izdanih dozvola, naveo je Plenković, za novo zapošljavanje je izdato 132.000, a za produženje gotovo 57.000 te 17,500 dozvola za sezonske radnike, najviše u oblasti turizma i ugostiteljstva.
Najveći broj dozvola za boravak je u 2024. godini izdat državljanima BiH (38.100) i Nepala (35.635), a slijede iz Srbije (28.000), i Indije (20.000), Filipina (14.600), Sjeverne Makedonije (nešto manje od 14.000, Bangladeša (13.600)...
Uvodi se EU direktiva o plavoj karti
Izmjenama se uvodi implementacija EU direktiva o tzv. plavoj karti čija je svrha privlačenje visokokvalificirane radne snage, a izmjene se odnose na produženje važenja plave karte s 24 na 48 mjeseci. Plavu kartu moći će da dobiju i osobe koje nemaju obrazovnu kvalifikaciju, a vještine, i to isključivo u IT sektoru, dokazuju radnim iskustvom, što će procjenjivati Komisija koju imenuje ministar nadležan za rad. Nosilac plave karte morati će da ima mjesečno 1.5 prosječnu bruto plaću u Hrvatskoj.
Izmjenama zakona, među onim, regulira se i da se dozvole za boravak i rad izdaju do 3 godine (sada se izdaju do jedne godine), dozvole za boravak i rad za sezonski rad izdavati će se do devet mjeseci (sada se izdaju na šest mjeseci), a propisuju se i pravila za smještaj stranih radnika.
Poslodavcima se uvodi obaveza davanja novčane garancije Republici Hrvatskoj u za slučaj da odustanu od radnika za kojeg su ishodovali radnu dozvolu.
