Dinja je jednogodišnja zeljasta biljka, koja se ubraja u porodicu Cucurbitaceae i samim tim se smatra povrćem. Naziva se još dina, melon, pekun, pipin i pepun. Međutim mnogi dinju smatraju voćem, piše Cajeviza.com.
Dinja vodi poreklo iz Azije i Afrike. Vrlo vjerojatno da je još prije više tisuća godina preneta i u druge krajeve svijeta. Već stari Egipćani su dinju smatrali poslasticom. Stari Rimljani, a svakako i Grci, sladili su se dinjama baš kao i mi danas. Prva zemlja u kojoj je dinja počela intenzivno da se gaji je bila Francuska, prije tri stotine godina.
Iako se ne smatra voćem, od plodova dinje se često pravi kompot, džem, marmelada. Osim toga, koristi se u pripremi voćne salate, u egzotičnim kuhinjama se priprema salsa, umak od kockica dinje. Taj umak se poslužuje uz ribu i piletinu s roštilja. U Indiji se uz piletinu poslužuje ljuti kari od dinje. Kuglice od dinje često se dodaju pićima.
Nutritivna vrijednost dinje
Jedna porcija dinje od 150 grama sadrži: 53 kalorije, 0,3 g masti, 13 g ugljiko hidrata, 1,4 g vlakana, 30% dnevne količine vitamina A, 78% dnevne količine vitamina C.
Kod nekih kalifornijskih sorti izmjerene su i 100-postotne dnevne potreba vitamina A i C. Ova slasna voćka obiluje antioksidansima, kolinom, zeaksantinom i beta karotenom, koji pružaju zaštitu od niza bolesti – od obične prehlade pa sve do raka. S obzirom na to da 90-95% njenog sastava čini voda, idealno je voće za hidrataciju tijekom vrućih ljetnjih dana.
Sjemenke, koje su također jestive, sadrže proteine, vlakna i omega-3 masne kiseline u obliku alfa-linolenske kiseline.
Ljekovitost dinje
Regulira krvni tlak
Dinja sadrži vlakna, kalij, vitamin C i kolin koji popravljaju zdravlje srca. Konzumacija hrane bogate kalijom pomaže u regulaciji nivoa natrijuma što je važno kod tretmana visokog tlaka. Kalij pomaže organizmu u oslobađanju viška natrijuma i tako smanjuje povišen krvni tlak. Kalij je potreban i za reguliranje ravnoteže vode, kiselo-bazne ravnoteže i neuromuskularne funkcije, a također igra važnu ulogu u prijenosu električnih impulsa do srca. Unos kalija povezan je i sa smanjenim rizikom od infarkta i gubitka mišićne mase. Ovaj mineral čuva gustinu kostiju i sprječava nastanak kamenja u bubregu.
Smanjuje rizik o astme
Rizici razvijanja astme niži su kod ljudi koji konzumiraju veće količine određenih nutrijenata. Jedan od njih je i beta karoten, pronađen u žutom i narančastom voću poput dinje, bundeve, mrkve i zelenog lisnatog povrća poput blitve i kelja. Vitamin C također je važan nutrijent koji štiti od astme, pomaže protiv gubitka kisika te smanjuje rizik od alergijskih reakcija, a dinja ga sadrži u velikim količinama.
Štiti zdravlje očiju
Dinja sadrži nutrijente važne za zdravlje očiju – beta karoten (iz kojeg se oslobađa vitamin A), vitamin C, lutein i zeaksantin. Zeaksantin je važan karotenoid koji se apsorbira u retinu oka gdje djeluje antioksidativno i kao UV zaštita. Nekoliko studija je pokazalo da karotenoidi usporavaju destruktivni proces u retini i retinalnom pigmentu koji vodi do makularne degeneracije (bolest središnjeg djela mrežnjače koja se obično javlja kod starijih osoba). S obzirom na to da su brojne studije ukazale kako ozbiljan nedostatak vitamina A i C može dovesti do glaukoma i makularne degeneracije, pa čak i do sljepila, dinja je odličan izbor za sprečavanje ili usporavanje razvoja ovih poremećaja.
Regulira probavu
Dinja spada u lako varljivu hranu i preporučuje se da se jede na prazan želudac i prije nekog drugog obroka. Dobar je izbor i za one sa osjetljivim želucem jer sadrži enzime i ne troši energiju organizma na varenje hrane. Zbog obilja vlakana i vode sprečava zatvor i pomaže u regulaciji probave, zdravlju probavnog trakta i izbacivanju toksina iz crijeva.
Djeluje protuupalno
Kolin je važan nutrijent u dinji koji pomaže boljem snu, učenju i memoriji. Također je bitan i za održavanje elastičnosti staničnih membrana, transmisiju nervnih impulsa, iskorištavanje masti i smanjivanje kroničnih upala.
Štiti kožu i kosu
Redovno konzumiranje dinje odlično je za ljepotu kože i kose. To je zbog utjecaja vitamina A koji je nužan za proizvodnju sebuma koji vlaži kožu i kosu i esencijalan je za njihov rast. Vitamin A bitan je za čist ten, a također može pomoći i u zaštiti od UV zraka koje uzrokuju brže starenje kože. Osim vitamina A, tu je i vitamin C važan za izgradnju i održavanje kolagena koji koži i kosi daje strukturu. Zato je dinja odlična pomoć protiv bora i preranog starenja. Osim u ishrani, možete je koristiti i direktno na koži i kosi kao masku ili regenerator.
Ljekovitost i konzumacija sjemenki i čaja dinje
Sjemenke dinje posebno se preporučuju kod bolesti bubrega, pogotovo kod kamenja. Sjemenke dinje imaju rashlađujući efekt i idealne su za konzumaciju tokom leta. U Indiji, mljevene sjemenke dinje dodaju se u lassi (napitak od jogurta) i thandai (hladno mleko sa začinima), a cjele sjemenke u slatkiše i halve. Plod, sjemenke i ulje od sjemenki, drevno su ljekovito sredstvo za lječenje raznih tegoba kao što su kašalj, temperatura, paraziti, želudačne, probavne, bubrežne i urinarne smetnje. Čaj od cvjeta dinje koristi se za iskašljavanje.
