Lipanj 13, 2024

Uvozimo 2.000 tona meda godišnje, domaćim proizvođačima treba veća podrška

Neupitna je vrijednost pčela za životnu sredinu. Zbog toga bi pčele trebalo početi vrednovati, smatraju bh. pčelari, koji su organizirali Okrugli stol posvećen temi očuvanja pčelarstva, povećanju izvoza i spašavanju domaće proizvodnje.

Dvije tisuće tona meda godišnje bude uvezeno u Bosnu i Hercegovinu, dok je istovremeno neiskorišten domaći potencijal i povećanje proizvodnje. Kada bi se poboljšala financijska podrška i edukacija mladih pčelara, te dodatno razvila tehnologija, značajno bi se unaprijedila kvaliteta pčelarstva u Bosni i Hercegovini, ali i povećao izvoz.

“Dvije tisuće tona uvozimo, to je šansa za nas da razvijamo proizvodnju, jer ukupnoj proizvodnji bruto društvene vrijednosti koja je negdje oko milijardu i šesto poljoprivrede mi sudjelujemo sa 1,7 do 1,9”, ističe Rehad Sejo Deljo, predsjednik Saveza pčelara FBiH.

Iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH ističu da su parametri u pčelarstvu uglavnom pozitivni, te da pružaju punu podršku za razvoj i unapređenje pčelarstva. Značajan napredak je, kažu, postignut i samim usvajanjem pravilnika o ocjenjivanju meda, kao i povećanje iznosa sredstava koja su ranije izdvajana za ovu namjenu.

“Kako smo počeli surađivati, s nekih dvjestotinjak tisuća konvertibilnih maraka prošlu godinu smo završili s oko milijun i šesto tisuća konvertibilnih maraka direktne podrške, koji su naši pčelari dobili po košnici”, naglasio je Husnija Hudić, savjetnik ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH.

Iako su pčelari godinama upozoravali na probleme povećanja patvorenog meda, on je dostupan na tržištu. Kvaliteta i sigurnost uvoznog meda veoma su loši, što je potvrdio i monitoring Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine.

“Dobili smo podatke koji su nam pokazali da se radilo o proizvodnji meda u neodgovarajućim, neregistriranim objektima i mi smo shodno tome, u suradnji s inspekcijskim nadležnim organima, proveli mjere da se, barem ono što smo mi ustanovili, uništi”, naveo je Nijaz Bajramović, pomoćnik direktora Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine.

Količina ispitivanog meda se, zahvaljujući udruženju pčelara, povećava. Sigurnost i kvaliteta s te strane je na nešto boljem nivou, ali ono što zabrinjava kako pčelare, tako i nadležne je perspektiva bosanskohercegovačkog pčelarstva. Tko će naslijediti razvijanje, ima li dovoljno educiranih i mladih ljudi koji će se željeti baviti pčelarstvom, te hoće li se unaprijediti ulaganje u ovaj sektor kako bi se povećao izvoz i spasio bh. potencijal.