Neupitna je vrijednost pčela za životnu sredinu. Zbog toga bi pčele trebalo početi vrednovati, smatraju bh. pčelari, koji su organizirali Okrugli stol posvećen temi očuvanja pčelarstva, povećanju izvoza i spašavanju domaće proizvodnje.
Dvije tisuće tona meda godišnje bude uvezeno u Bosnu i Hercegovinu, dok je istovremeno neiskorišten domaći potencijal i povećanje proizvodnje. Kada bi se poboljšala financijska podrška i edukacija mladih pčelara, te dodatno razvila tehnologija, značajno bi se unaprijedila kvaliteta pčelarstva u Bosni i Hercegovini, ali i povećao izvoz.
“Dvije tisuće tona uvozimo, to je šansa za nas da razvijamo proizvodnju, jer ukupnoj proizvodnji bruto društvene vrijednosti koja je negdje oko milijardu i šesto poljoprivrede mi sudjelujemo sa 1,7 do 1,9”, ističe Rehad Sejo Deljo, predsjednik Saveza pčelara FBiH.
Iz Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH ističu da su parametri u pčelarstvu uglavnom pozitivni, te da pružaju punu podršku za razvoj i unapređenje pčelarstva. Značajan napredak je, kažu, postignut i samim usvajanjem pravilnika o ocjenjivanju meda, kao i povećanje iznosa sredstava koja su ranije izdvajana za ovu namjenu.
“Kako smo počeli surađivati, s nekih dvjestotinjak tisuća konvertibilnih maraka prošlu godinu smo završili s oko milijun i šesto tisuća konvertibilnih maraka direktne podrške, koji su naši pčelari dobili po košnici”, naglasio je Husnija Hudić, savjetnik ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH.
Iako su pčelari godinama upozoravali na probleme povećanja patvorenog meda, on je dostupan na tržištu. Kvaliteta i sigurnost uvoznog meda veoma su loši, što je potvrdio i monitoring Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine.
“Dobili smo podatke koji su nam pokazali da se radilo o proizvodnji meda u neodgovarajućim, neregistriranim objektima i mi smo shodno tome, u suradnji s inspekcijskim nadležnim organima, proveli mjere da se, barem ono što smo mi ustanovili, uništi”, naveo je Nijaz Bajramović, pomoćnik direktora Agencije za sigurnost hrane Bosne i Hercegovine.
Količina ispitivanog meda se, zahvaljujući udruženju pčelara, povećava. Sigurnost i kvaliteta s te strane je na nešto boljem nivou, ali ono što zabrinjava kako pčelare, tako i nadležne je perspektiva bosanskohercegovačkog pčelarstva. Tko će naslijediti razvijanje, ima li dovoljno educiranih i mladih ljudi koji će se željeti baviti pčelarstvom, te hoće li se unaprijediti ulaganje u ovaj sektor kako bi se povećao izvoz i spasio bh. potencijal.
