BiH je treća zemlja u svijetu po postotku stanovništva koje živi u inozemstvu, sa 50,8 % građana koji su emigrirali. Iza BiH su samo Gvajana sa 56,5 i Samoa sa 54,7 %, što jasno pokazuje da je odlazak iz zemlje masovan i duboko ukorijenjen fenomen.
Drugim riječima stručnjaka, praktično svaka druga osoba rođena u BiH danas živi negdje drugo. Prema podacima Ujedinjenih naroda - Odjeljenja za ekonomska i društvena pitanja koje se između ostalog bavi i pitanjima migracija stanovništva – tijekom 2024. godine u inozemstvu je živjelo više od 1,6 milijuna ljudi iz BiH.
Kada se porede balkanske države, BiH prednjači, ali ni ostale zemlje regije ne stoje dobro. Emigracija je u mnogim slučajevima dio društvenog i ekonomskog normalnog stanja. Albanija ima 43,6 % stanovništva u inozemstvu, Sjeverna Makedonija 29,3, Hrvatska 21,3, Srbija 14,3 i Crna Gora 14,2 %. Ovi postotci ukazuju na to da je gotovo čitav Balkan suočen sa slabim ekonomskim prilikama, niskim plaćama i nedostatkom perspektive.
Suprotno od balkanske slike, neke države imaju gotovo zanemarljiv udio građana u inozemstvu. Najniži postoci emigracije uglavnom su zabilježeni u državama s većim ekonomskim pokazateljima ili snažnijim društvenim okvirima. Tanzanija, Papua Nova Gvineja i Oman imaju po 0,3 % stanovništva u inostranstvu, dok su na sličnom nivou i Bahami i Maldivi sa po 0,5 %.
Kada se promatraju iznosi - prednjače velike države s velikim brojem stanovništva. Tako najviše emigranata ima Indija, oko 18,5 miliona ljudi, Kina 11,7 miliona, Meksiko 11,6 miliona, Ukrajina 9,8 i Rusija 9,1 milion.
Demograf Stevo Pašalić koji već godinama upozorava da je emigracija jedan od ključnih demografskih problema, navodi za "Glas Srpske" da su upravo postoci, a ne brojke, važni da bi se shvatilo u kolikim problemima se nalazi neka zemlja. On naglašava da se trend iseljavanja neće zaustaviti sve dok se životni standard i prilike u zemlji ne budu stabilizirali. Posebno ističe da demografske strategije same po sebi nisu dovoljne, već da je ključno rješavati ekonomske uzroke iseljavanja.
Za ovog stručnjaka ključna stvar je stvaranje uvjeta za zapošljavanje, povećanje plaća i održiv razvoj, jer bez konkretnih ekonomskih poboljšanja ljudi neće imati razlog da ostanu ili da se eventualno vrate. Ukoliko do toga ne dođe - BiH će, kako je upozorio, nastaviti da gubi generacije, a društvo će se sve više suočavati s prazninom i nedostatkom mladih radnika.
Sumorne projekcije
BiH je u posljednjih 25 godina izgubila više od 1,1 milijun ljudi i ukoliko se nastave negativni demografski i migracioni trendovi prisutni već desetljećima, ona bi za 70 godina mogla imati samo 1,4 milijuna stanovnika, za dvije trećine manje nego devedesetih. Pokazuje ovo prošlogodišnja analiza, odnosno projekcija portala "Pregled svjetske populacije", a koja je otkrila da je BiH u spomenutom periodu od 25 godina ostala bez dva Sarajeva ili recimo pet Banjaluka. Da se BiH ne piše ništa dobro, otkrivaju i podaci da ona svakim danom postaje malobrojnija za minimum 70 ljudi, odnosno za više od 25.000 ljudi na godišnjem nivou.
