Veljača 21, 2024

Pčelari u BiH se nadaju boljem vremenu i boljim prinosima, nije izgubljena godina

Pčelari

Nestabilne vremenske prilike u Bosni i Hercegovini loše utječu i na oblast pčelarstva, ali pčelari vjeruju da nije sve izgubljeno. Za njih je ovo izazovan period, ali kako kažu, ne treba klonuti duhom, treba pčele držati vitalnima, a one će sigurno nagraditi za trud i rad.

Predsjednik Saveza udruženje pčelara RS Damir Barašin kaže u izjavi za Fenu da kišovito i nestabilno vrijeme u posljednjih mjesec i pol, loše utječe na prinose u pčelarstvu koji su podbacili. Bagremova paša potpuno je izostala, a sljedeća paša bagrema nešto je malo popravila stanje.

- Slobodno to možemo tretirati kao elementarnu nepogodu. Ne radi se samo o tome što će pčelari ostati bez prinosa na koje su računali, nego je u ovakvim vremenskim uvjetima teško i pčele držati vitalnim, zdravim i u kondiciji. Jednostavno, nemaju dovoljan dotok nektara i hrane da bi se razvijale i da bi bile spremne za sljedeće paše. Period, iza nas, bio je izazovan po pitanju prinosa i samog održavanja pčela u kondiciji - kazao je.

Nada se boljim vremenskim uvjetima, ali prema prognozama, stabilizacije vremena neće biti ni narednih desetak dana.

Barašin ipak vjeruje da će pčele, zajedno sa pčelarima, premašiti i ovu situaciju. Kaže da ne treba klonuti duhom, slijede paše - lipa, kesten, livada....

Prema njegovim riječima, u bh. entitetu Republika Srpska ima više od 250.000 košnica, oko 150.000 je u sistemu poticaja Ministarstva poljoprivrede RS. U tom sistemu poticaja dosad su bili svi pčelari koji imaju 50 i više košnica. Od ove godine tim poticajem obuhvaćeni su, kaže, pčelari sa 30 i više košnica.

Kako je kazao, ove godine ti poticaji bit će rekordni i iznositi milijun i petsto hiljada KM. Osim toga, pčelari mogu da konkuriraju i za kapitalne investicije Ministarstva poljoprivrede RS. I mnogo lokalnih zajednica, kaže, pomaže pčelare.

- Nisu to veliki poticaji ali dobro dođu pčelarima da prebrode krize poput trenutne, da se pomognu do neke naredne paše pčela - naglasio je.

U bh. entitetu Republika Srpska postoji Zakon o pčelarstvu. Dobili su i izmjene i dopune tog zakona čime je, kako je kazao Barašin, prilagođen europskim standardima.

I predsjednik Saveza pčelara FBiH Rehad Deljo ističe da trenutni vremenski uvjeti utječu loše na pčelarstvo, ali i na cjelokupnu poljoprivredu. Proces proizvodnje meda je sistem i pčelari se nadaju boljem vremenu i boljim prinosima. On kaže, ipak, da nije izgubljena godina. Pčelari se uvijek nadaju, "pčelarstvo je proces, to je umjetnost".

- Nije izgubljena godina. Mi se nadamo ali treba više da pomognu sa raznih nivoa vlasti, i pčelarima i pčelama, a pčela će to uzvratiti sa ljubavlju i većim prinosima - naglasio je.

Kako je podsjetio, bili su značajno manji zimski gubici u pčelarstvu. Očekivali su jednu od uspješnijih godina iako, kako je kazao, iskusni pčelari i stručnjaci u toj oblasti ne vole davati analize za jednu pčelarsku godinu.

- Uzima se desetogodišnji period, a mi iz iskustva znamo da u tih deset godina jedna ili dvije budu izrazito loše godine. Nadamo se da to neće biti ova godina - kazao je.

Precizira da, po rezultatima i prinosima, jedna ili dvije godine budu izrazito medonosne i plodonosne pčelarske godine. Preostalih sedam ili osam godina budu prosječne, ovisno od tehnologije pčelarstva, znanja pčelara, bolesti pčela i drugih faktora koji utječu na razvoj pčelarstva.

Kako Deljo pojašnjava, bez povećanja temperatura zraka posebno u noćnim satima nema ni izdvajanja nektara, koji pčela donosi u košnicu, prerađuje ga, smanjuje mu procenat vode i vlage do oko 20 posto. Potom slijede značajniji prinosi, ne samo meda nego i drugih pčelinjih proizvoda.

- Za razliku od prethodnih godina, kad smo imali dobru proizvodnju polena, ove godine je izostala. BiH je poznata po količinama polena, koje mogu da se uberu ili saberu. Ove godine je bilo, ali ne dovoljno - kazao je.

Uslijed nedostatka nektara u prirodi odnosno neadekvatnog izlaženje pčela iz košnice povećana je i potrošnja zaliha hrane za pčele. Pčelari su tako pristupili prehranjivanju pčela mednim tijestom (pogačama). Pri tom je poskupio repromaterijal, a cijena meda je skoro ista.

- Tako su uspjeli prebroditi krizni period u pčelarskom razvoju, produžiti kvalitetno radno raspoloženje pčela i atmosferu u pčelinjoj košnici - kazao je.

I Deljo ističe da je gotovo izostala ove godine, to najbolje znaju seleći pčelari, najbolja pčelarska paša (bagrem) po čemu su posebno poznati Odžak, Modrića, Garadačac, Doboj, Bratunac, a nešto više bilo ga je u centralnim dijelovima BiH i na mikrolokacijama (instaliranje pčelinjaka blizu pčelinje paše).

Kako naglašava, cjelokupni proces u prirodi pomjerio se za petnaestak dana, vidi se to po rojenju pčela i po još nekim pokazateljima, ali dodaje da to nije problem samo kod nas, slična situacija je, kako kaže, i u susjednim državama.

Na pitanje za podršku pčelarima, Deljo se prisjeća da je na funkciju predsjednika Saveza pčelara došao kad nije bilo poticaja u Federaciji BiH, a sad je ostvareno dosta toga, iako nisu u potpunosti zadovoljni.

- Društvo mora detaljnije i sistematičnije da ulaže i daje šansu pčelarstvu. Osim meda tu su i polen, propolis, proizvodnja pčelinjih rojeva i matica pčela i drugo. Ljudi se bave time, to je dobro, treba to povezati i sa turizmom - kazao je.

Predsjednik Saveza pčelara FBiH Rehad Deljo kaže da je registrirano 220.000 košnica u FBiH. Misli da košnica ima oko 400.000 jer iz iskustva zna da se za poticaj prijavljuju pčelari koji imaju 20 i više košnica. Neke od lokalnih zajednica u FBiH snizili su to na deset do 15 košnica.

- To je respektabilan broj, treba ga čuvati, dograđivati i davati šansu kroz bolji poticaj. Imamo tradiciju u pčelarstvu, samo treba nastaviti investirati i ulagati. Bh. med je kvalitetan i u svijetu prepoznatljiv - poručio je.

U Federaciji BiH na snazi je Pravilnik o pčelarstvu iz 2018. godine, a 2019. usvojen je i registar pčelara i pčelinjaka. Oko 4.500 do 5.000 osoba aktivno se bavi pčelarstvom. / Federalna/Fena

Stolac.co - Video galerija