Svibanj 25, 2024

Dok nam prijete redukcijama, BiH na izvozu struje zaradila preko 700 milijuna maraka

I dok se zbog aktuelne energetske krize u regiji već uvode restrikcije električne energije (Kosovo, Sjeverna Makedonija), a druge zemlje poput Srbije i Albanije daju ogromne novce za uvoz, Bosna i Hercegovina sa ovim energentom ima poprilično dobru situaciju i ostvaruje dobru zaradu na izvozu.

Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regiji koja ima viškove i koja obilato izvozi električnu energiju, a samo u prvom polugodištu ove godine po ovom osnovu utrženo je 701,4 milijuna KM, prema podacima Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine.

BiH je ovaj strateški proizvod najviše prodavala susjedima - u Srbiju je ostvaren izvoz vrijedan 307,1 milijuna KM, a u Hrvatsku 210,8 milijuna KM.

U prošloj godini bilansni suficit iznosio je oko 4.900 gigavat sati od ukupno oko 17.000 gigavata proizvedene električne energije.

Zahvaljujući ovakvim prilikama cijene električne energije u BiH za domaćinstva su nepromijenjene, dok je za industrijske potrošače u FBiH povećanje ograničeno na maksimalnih 20 posto. Ovakvu dobru situaciju za potrošače u aktuelnoj krizi sigurno ne može priuštiti mnogo zemalja.

Primjerice, Srbija će do kraja godine na uvoz električne energije i uglja potrošiti milijardu eura, uključujući i oko 530 milijuna eura nakon havarije u TE Kostolac u prosincu prošle godine. Uglja ponestaje na depoima termoelektrana iako ga ova zemlja uvozi, između ostalog i iz Bosne i Hercegovine.

Albanija je u ovoj godini do sada zbog manje proizvodnje u hidroelektranama, koje su glavni proizvođači, prisiljena uvoziti više od polovice potrebne količine električne energije kako bi podmirila potrebe, a to znači "šokantan račun" od 600 milijuna eura u ovoj godini.

Ipak, iako uvozi ogromne količine električne energije, Albanija je izašla u susret Kosovu koje je također u velikim problemima i od ponedjeljka je uvelo prekide u isporuci struje potrošačima. Nakon postignutog dogovora dvije zemlje, isključenja struje su za sada otkazana.

U Sjevernoj Makedoniji odlučili su se za 15 posto smanjiti potrošnju struje od 1. rujna uštedama, jer ova zemlja koja je akitivirala i neke ranije zaustavljene termoeblokove ne može osigurati dovoljno struje za svoje potrebe.

U Hrvatskoj su također zabrinuti, pa se najavljuju i moguća isključenja električne energije. Vlada će vjerovatno morati povlačiti neke poteze, smatraju stručnjaci, zbog sve veće cijene struje na tržištu koja je veliki teret za dobavljače, posebno za HEP koji drži veliki dio maloprodajnog tržišta u zemlji, i razlike u odnosu na cijenu za domaćinstva koju će neko morati platiti.

U Bosni i Hercegovini je situacija puno bolja nego u susjednim državama, iako su iz Elektroprivrede HZBHB, čija proizvodnja u cjelini počiva na obnovljivim izvorima energije, prije svega hidroelektranama, nedavno preventivno zatražili podršku Vlade u slučaju da se tvrtka bude suočila s teškoćama u opskrbi potrošača.

Mostarska elektroprivreda zbog suše ima težu situaciju nego sarajevska, te je prisiljena uvoziti određene količine struje na tržištu po tržišnim cijenama.

Elektroprivredna poduzeća u BiH itekako osjećaju posljedice suše, a što potvrđuje i manja proizvodnja električne energije, posebno u hidroelektranama u drugom kvartalu ove godine. Tako je proizvodnja električne energije u Bosni i Hercegovini u svibnju iznosila 1.269 gigavat sati što je najmanje u posljednjih nekoliko mjeseci i u odnosu na travanj manje je za 13,5 posto. U travnju u odnosu na ožujak proizvodnja je također bila u padu 2,2 posto.

Proizvodnja u hidroelektranama pala je na najnižu razinu u svibnju na svega 367 GWh nakon 477 GWh u travnju, i činila je svega 28,9 posto ukupne proizvodnje električne energije.

Ipak, unatoč tome, BiH ima dovoljno struje da zadovolji svoje potrebe i nije prisiljena da poseže za nekim mjerama kakve su odavno poduzete drugdje, poput gašenja rasvjete u gradovima i slično.

Teret situacije u kojoj je tržišna cijena struje porasla u "nebeske visine" a za potrošača ostala niska za sada podnose elektroprivredna poduzeća, pa se tako dobit Elektroprivrede BiH nakon prošlogodišnjih 45,3 milijuna istopila na 219 000 KM na polugodištu ove godine.

Benefite ovakvog razvoja sigurno najviše osjeća gospodarstvo koje je zahvaljujući Vladinoj mjeri ograničenja cijene struje zaštićena od velikih cjenovnih šokova. Hoće li tako ostati i u sljedećoj godini u situaciji kada svi strahuju od zime koja dolazi, za sada je rano govoriti.

Uglavnom jeftina električna energija je, sasvim sigurno i konkurentska prednost BiH budući da gospodarstvo uglavnom koristi za opskrbu, a tek u manjem obimu troši plin. Mogući problemi sa isporukom plina u dolazećoj zimi tako bi pogodili manji dio poduzeća, dok bi na drugoj strani jeftina i dostupna električna energija mogla priskrbiti ostalim poduzećima povećanje obima poslova iz EU gdje značajan broj zemalja očekuje teškoće u energetskoj opskrbi.

No, prilično dobra situacija sa električnom energijom u BiH ne bi trebalo da uljuljka vlasti, koja bi morale da vode računa o energetskim prilikama i s tim u vezi donose odgovarajuće mjere.

Činjenica da su već pokrenuti postupci za poskupljenje struje u Republici Srpskoj govore da je sadašnja situacija teško održiva. U ovoj godini zbog parlamentarnih izbora vlasti očigledno ne žele donositi odluke o poskupljenjima električne energije za domaćinstva, ali ih nakon što izbori prođu sigurno treba očekivati.