Raste izvoz šljiva, grožđa i višanja, BiH ima prepoznatljive brendove

Dobre vijesti za bosanskohercegovačko gospodarstvo koje se našlo u krizi zbog pandemije. Naime, prošle godine, unatoč brojnim poteškoćama, zabilježen za porast izvoza voća i prerađevina od voća iz BiH, a što u ovom vremenu ekonomskog sivila daje nadu u oporavak i utire stazu za nastavak dobrih vanjskotrgovinskih pokazatelja u ovoj godini, piše Večernji list BiH.

Vrste voća

Naime, prema podacima Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, izvoz voća i prerađevina od voća iz BiH prošle godine iznosio je oko 121,7 milijuna KM i bio je veći za 5,1 posto u odnosu na prethodnu godinu, dok je uvoz iznosio oko 183,9 milijuna KM i bio je veći za 2,2 posto u odnosu na 2019. godinu.

Iako je vanjskotrgovinski deficit u sektoru voća i prerađevina od voća iznosio 62,1 milijun KM, dobro je što se izvoz povećava unatoč kriznim vremenima te što povećanje bilježe određene kulture poput stolnoga grožđa. Iz Komore ističu kako je izvoz zamrznutih malina dominantniji u odnosu na druge voćne kulture i vrijednosno je njihov izvoz u prošloj godini iznosio 66,567.664 KM, što je više za 13,5 posto u odnosu na 2019.

- Količinski izvoz zamrznutih malina manji je u odnosu na 2019. godinu, što sugerira na rast izvozne cijene zamrznutih malina, a to je jako pozitivno i ohrabrujuće za domaće proizvođače - navodi se u ovoj analizi. Gotovo polovina izvoza zamrznutih malina ide za Srbiju, dok se ostatak izvozi u Njemačku, Francusku, Švedsku i druge zemlje zapadne Europe. Povećan izvoz od 77 posto imali su i izvoznici svježih šljiva, a on je prošle godine iznosio više od devet milijuna KM, a evidentan je i porast izvoza stolnoga grožđa i zamrznutih višanja. Vrijednosno je izvoz krušaka u prošloj godini iznosio 14,511.682 KM, a gotovo sav taj izvoz išao je za Rusku Federaciju, dok je vrijednosno izvoz svježih jabuka iznosio 9,9 milijuna KM, a više od 70 posto tog izvoza ide u Rusiju. Voće i prerađevine od voća izvozili su se i u Crnu Goru, Srbiju i Hrvatsku. Uvoz svježih jabuka u BiH u prošloj godini iznosio je 13,455.439 KM i bilježi rast od 26,5 posto, a uvozom dominiraju jabuke iz Italije, Poljske i Austrije. U prošloj godini u uvozu, između ostalog, i dalje dominiraju južno voće i agrumi.

U kontekstu izvoza, dobri pokazatelji stižu s početka ove godine. Naime, informacije o izvozu za siječanj unose određenu dozu optimizma te pokazuju kako je, ako se nekoliko čimbenika posloži na pravi način, ove godine moguće računati na djelomični oporavak gospodarstva. Tako je izvoz iz BiH u razdoblju od siječnja do veljače ove godine iznosio 1,9 mlrd. KM, što je za 7,3 posto više nego u istom razdoblju 2020. godine.

U siječnju ove godine izvoz je iznosio 881 milijun KM i bilježi povećanje za 2,9 posto u odnosu na siječanj lani, dok je uvoz iznosio jednu milijardu i 166 milijuna KM, što je manje za 5,7 posto. Ti ohrabrujući pokazatelji upućuju na zaključak kako je, uz snažnije zalaganje države, a posebice u smislu smanjenja poreznog opterećenja rada i pojednostavljenja procedura za registraciju kompanija, moguće u ovoj izazovnoj godini napraviti iskorak u smjeru postupnog gospodarskog oporavka.

Tržišta okruženja

Naravno, oporavak će uvelike ovisiti o oporavku država okruženja na čija tržišta BiH plasira svoje proizvode, odnosno uvozi repromaterijal. U kontekstu same poljoprivredne proizvodnje, konkurentnost je moguće, osim izravnim poticajima, podizati i nužnom modernizacijom infrastrukture.

Posljednje objavljeno

Iz stoca