Veljača 22, 2024

Video: Zaboravljena hercegovačka gradina VRSNIK na "ničijoj zemlji"

Vrsnik - Stolac.co

Kao u filmu oskarovca Danisa Tanovića "Ničija zemlja" jedan od najvećih gradinski lokaliteta Vrsnik, u trokutu između Stoca, Ljubinja i Berkovića prepušten je dugi niz godina sam sebi. 

Gradina na Vrsniku spada u skupinu najvećih nalazišta ovog tipa u Hercegovini, a fortifikacijska obilježja i povoljna visinska razlika u odnosu na okolni prostor omogućavali su lokalnim zajednicama brončanog i željeznog doba siguran zaklon i izvrstan vizaulni pregled okolnog područja u slučaju opasnosti.

Gradinski lokalitet Vrsnik nalazi se na istoimenom stožastom brdu (513 m/nv) istočno od Stoca, između mjesta Bitunja i Gornji Poplati. Južnom padinom brda Vrsnik prolazi cesta Stolac -Ljubinje, a sjevernoistočnom dolinom pruža se prirodna komunikacija koja povezuje stolačko i ljubinjsko područje (Stolac – Dragovilje, Bitunja, Zabrđe – Ljubinje). Na navedenoj prirodnoj komunikaciji u antičko doba izgrađena je rimska cesta, čiji su tragovi još uvijek djelomično vidljivi (kaldrma, rubnici, kolotečine i miljokazi) od Bitunje prema Ljubinju.

Zahvaljujući istraživačkom radu W. Radimskog, iz 1890. gradina na Vrsniku poznata je u arheološkoj literaturi punih 130 godina. Položaj gradine Vrsnik nad prirodnom komunikacijom imao je poseban strateški značaj, a izrazita visinska razlika nad okolnim područjem omogućavala je izvrstan pregled i vizualnu komunikaciju s ostalim gradinskim lokalitetima. Vrsnik je lako uočljiv iz gotovo svih dijelova stolačkog kraja, kao i sa zapadnih visoravni općine Ljubinje. 

Ovalni oblik gradinskog lokaliteta Vrsnik uvjetovan je konfiguracijom terena, a kameni bedemi zatvaraju više od 7 hektara površine, što navedeno nalazište svrstava u skupinu prostorno najvećih gradina u Hercegovini.

Vrsnik ima tri ovalna koncentrična bedema, koji danas slijedom dugog niza godina i pod utjecajem raznih aktivnosti izgledaju poput urušenih nasipa. Lokalitet se oduvijek koristio za ispašu.

35.000 kubičnih metara kamena

Prema proračunu Radimskog u gradnju svih bedema i objekata gradinskog lokaliteta Vrsnik utrošeno je oko 35.000 kubičnih metara kamena, što je bio prilično složen graditeljski zahvat i zahtjevan izazov za onodobnu ljudsku zajednicu. U nedostatku površinskih nalaza pojedini arheolozi smatrali su Vrsnik gradinskim lokalitetom, koji se koristio sezonski ili kao pribježište gdje su se okolne zajednice sa stokom sklanjale u slučaju velikih opasnosti.

Ovaj lokalitet bio je miniran na više mjesta uključujući i određene dijelove padina brda te se savjetuje da se ne posjećuje. Hoće li jednog dana ovaj lokalitet ponovno biti u prilici bar fizički obići ostaje pitanje, a u videu iz zraka donosimo nekoliko kadrova.

Stolac.co

 

Stolac.co - Video galerija