Iako vinovu lozu napada nekoliko uzročnika biljnih bolesti, na području Hercegovine najveći značaj ima pepelnica koja u pojedinim godinama može pričiniti velike štete. Štete su najveće u fenofazi formiranja bobica pa do zatvaranja grozda. Za suzbijanje ove bolesti treba koristiti namjenske pripravke – erisificide.
Pepelnica je podmukla bolest koja postaje sve veći problem, a u pojedinim godinama često pravi veće štete negoli plamenjača.
Opis i biologija bolesti
Pepelnica uglavnom prezimljava kao micelij u pupoljcima i na rozgvi, odakle u proljeće inficira mladice i listove. Nešto rjeđe ona prezimi u obliku okruglih zatvorenih plodišta (kleistotecija) na otpalom lišću. Gljiva se razvija na površini svih zelenih organa. Zaraženo mlado lišće se deformira, no štete su puno veće kada zarazi cvjetove i bobice. Inficirani cvjetovi i bobice u ranoj fazi se suše, a kasnije bobe pucaju i na njih se sekundarno nasele truležnice.
Pepelnica predstavlja opasnost od ranog proljeća sve do kraja vegetacijskog razdoblja, a do zaraze može doći i bez kiše.
Ova gljivica primarno traži visoku relativnu vlagu zraka i vjetar da joj raznosi spore. Optimalni uvjeti za razvoj pepelnice su topli i sparni dani (25°C -35°C uz relativnu vlažnost zraka >60%). Poznato je da su neke sorte osjetljivije na ovu bolest poput naše Žilavke i nekih francuskih kao što je Chardonnay. Razvoj pepelnice je brži u jako uhranjenim i bujnim vinogradima, te na parcelama gdje se pljevidba provodi kasno ili nedovoljno. Praksa motanja mladica oko gornje žice može dodatno otežati zaštitu u vinogradima gdje se bolest redovno javlja.
Zaštita od pepelnice u najkritičnijem razdoblju za zarazu
Vinogradi su najosjetljiviji na napad pepelnice nakon cvatnje do zatvaranja grozda. Zaraza se lako prepozna u obliku pepeljaste površinske prevlake na bobicama, ali zaštitu treba početi puno ranije. Pepelnicu ne smijemo podcijeniti jer je veoma agresivna, a u povoljnim uvjetima može brzo uništiti kožicu boba, koje otvrdnu, prestanu rasti, zatim puknu tako da se vide sjemenke.
Agrotehničkim mjerama možemo djelomično pridonijeti smanjenju zaraze i to na način da pljevidbom zaperaka i djelomičnim skidanjem listova prozračimo grozdove i osiguramo lakši prodor fungicida. Za suzbijanje pepelnice potrebno je ipak provoditi redovne kemijske mjere. Prskanje se obavlja od samog početka vegetacije pa sve do sredine ljeta. Postoji dosta pripravaka za suzbijanje pepelnice, ali u zadnjih nekoliko godina izbor sredstava se značajno promijenio jer su pojedine djelatne tvari izgubile dozvolu.
Fungicide treba koristiti naizmjenično, za svako prskanje koristiti fungicide iz druge skupine. U područjima u kojima se pepelnica javlja u jakom intenzitetu između dva prskanja treba provoditi zaprašivanje sumpornim prahom. Za suzbijanje pepelnice vinove loze mogu se koristiti sljedeći pripravci: Chromosul 80 WG, Collis, Vivando i dr. U pojedinim vinogradima na području Hercegovine mogu se pronaći zaraženi grozdovi pepelnicom tako da je potrebno što prije obaviti pregled vinograda i po potrebi provesti suzbijanje.
Puno više informacija o suzbijanje pepelnice i izboru pripravaka doznajte od Sjemenarnine Agro Podrške na broj telefona 063/700-700.
