Poznata po izuzetno hladnoj, čistoj i tirkizno-plavoj vodi, rijeka Neretva, koja protječe kroz Bosnu i Hercegovinu, "nije samo prirodni fenomen, već i ekološki dragulj". Svojim tokom "povezuje planinske predjele Dinarskih Alpa sa Jadranskim morem", a "smatra se najhladnijom rijekom na svijetu"!
Izvori rijeke Neretve "potiču iz glečera i podzemnih voda na visinama iznad 1.200 metara", a "osim što impresionira ljepotom, Neretva je i dom brojnim endemskim i ugroženim vrstama", dok se istovremeno "suočava s ozbiljnim ekološkim prijetnjama". Ova rijeka je "simbol prirodne raznolikosti, ali i borbe za očuvanje jednog od posljednjih netaknutih riječnih ekosistema na Balkanu", piše Telegraf.
O rijeci Neretvi
Poznata i pod starim nazivom Narenta, Neretva je dio šireg Jadranskog bazena i "ulijeva se u Jadransko more". Površina sliva rijeke iznosi ukupno 10.386 kvadratnih kilometara (4.010 kvadratnih milja), dok je njena dužina 225 kilometara, "od čega je 208 kilometara u Bosni, dok je ostatak u Hrvatskoj". Tijekom ljetnih mjeseci, "prosječna temperatura vode u Neretvi iznosi oko 7 stupnjeva".
Rijeka Neretva "izvire u planinama Dinarskih Alpa, na nadmorskoj visini od 1.227 metara gdje nastaje od otapanja tri velika glečera i podzemnog izvora koji se nalazi ispod planine Jabuka". Upravo "ova nadmorska visina doprinosi izuzetno niskim temperaturama rijeke, koje u prosjeku jedva prelaze točku smrzavanja". Najhladniji dio rijeke nalazi se u njenom gornjem toku - Gornjoj Neretvi.
Neretva "teče preko podloge od krečnjaka i dolomita, koji formiraju sistem pećina i kraških udubljenja". Zbog ovih geoloških osobina, "Neretva se smatra kraškom rijekom i najdužom te vrste u istočnom dijelu Jadranskog bazena". Rijeka je "poznata po izuzetno čistoj i bistroj vodi, kao i po karakterističnoj dubokoj zelenkasto-plavoj boji".
Živi svijet najhladnije rijeke svijeta
Gornja Neretva i njeno okruženje "predstavljaju dom za brojne biljne i životinjske vrste". Zapravo, "oko četvrtine svih europskih vrsta riba može se pronaći upravo u Neretvi". Neki istraživači procjenjuju da je "nešto više od 10% tih riba endemsko za ovu regiju".
Tri poznata primjera endemskih vrsta su: mramorna pastrva, neretvanska mekousna pastrva i zubonja. Sve ove vrste "pripadaju porodici lososa i klasificirane su kao ugrožene". "Razvoj u i oko rijeke doveo je do značajnog uništavanja prirodnog staništa", što se "smatra glavnim razlogom za ugrožen status ovih vrsta".
Pored toga, "ekosistem Neretve ugrožen je i invazivnim vrstama". Jedna od najrasprostranjenijih invazivnih vrsta u rijeci je smuđ, za koga se "vjeruje da potiče iz Ramskog jezera". "Prvi put je primijećen 1990-ih godina". Uvođenje ove vrste u ekosistem "dovelo je do pada populacija lokalnih riba, uključujući bjelicu, mramornu pastrvu, jadransku ukljevu i neretvansku mekousnu pastrvu".
