Zašto raste neplanska izgradnja benzinskih crpki u BiH?

Iako u Bosni i Hercegovini uz rast cijena goriva raste i broj benzinskih crpki, to u državi, entitetima, županijama i općinama nikoga ne brine jer benzinske crpke grade se na mjestima po želji investitora.
Iz Federalnog ministarstva trgovine - Sektor za cijene i analizu tržišta, rekli su za Faktor da u Federaciji BiH radi 714 benzinskih crpki. Najviše benzinskih crpki registrirano je u Tuzlanskoj županiji (134), a najmanje u Bosansko-podrinjskoj županiji, (šest) dok je u Gradu Sarajevu registrirano 28.
Više od 400 benzinskih crpki registrirano je i na području RS-a. Bijeljina je na vrhu sa 59, dok ih je u Banjoj Luci 45, podaci su Agencije za posredničke, informatičke i financijske usluge.
Benzinske crpke u Bosni i Hercegovini grade se gdje tko stigne. Između nadležnih institucija, prije svega Ministarstva komunikacija i prometa BiH, te entitetskih ministarstava energetike, nema nikakve komunikacije, ističe Ševal Kovačević, stručnjak za cestovni promet.
- Odobrenja za izgradnju benzinskih crpki uglavnom izdaju općine jer se nitko na nivou entiteta i države ne miješa u ovaj posao, a trebali bi. Tako se svodi sve na lokalnu zajednicu i spregu sa ljudima koji imaju novac. Nema ih ili se ne poštuju ni prostorni planovi, pa benzinske crpke niču kao gljive poslije kiše – upozorava Kovačević.
Ne vodi se nimalo računa prilikom izgradnje benzinskih crpki da li se nalaze u vodozaštitnoj zoni.
- Valjda je svakom jasno da rezervoari benzinskih crpki za 30-40 godina, postaju porozni i zagađuju zemlju i vodu. Niko ne vodi računa ni o opasnosti od požara jer se benzinske crpke grade bez ikakvih provjera. Netko u državi BiH morao je napraviti neki plan šta će se gdje i koliko graditi. Ustupanje zemljišta za izgradnju benzinskih crpki trebalo je biti u rukama nadležnih institucija, a ne vlasnika crpki i udruženja građana - kaže sugovornik Faktora i pojašnjava:
- Zašto ovo ističem? Legalizacija nečega što se već počelo graditi ili je izgrađeno u BiH investitori znaju da se neće srušiti. To se radi mimo prostornog planiranja, a onda se traži legalizacija objekta, odnosno u BiH i nema planiranja prostora, pa gradi tko šta hoće. Kada se prave prostorni planovi, prvo se moraju napraviti zone, poslovna, stambena, privatna, rekreacijska... Izgraditi infrastrukturnu mrežu za gas i struju i internet i ponuditi investitorima da grade što im je zanimljivo. Republika Bosna i Hercegovina ima urađen prostorni plan iz 1981. godine, kada je bila u okviru bivše Jugoslavije. Poslije toga nikada nitko nije napravio novi prostorni plan. Kako onda možemo u državi, entitetu, županijama i općinama rasporediti točke za izgradnju benzinskih crpki, ako nemamo prostornog plana. / Faktor.ba