Iako zvuči nevjerojatno, u BiH su prošle godine ušle ogromne količine meda čija je cijena po kilogramu iznosila 4,6 KM.

Ovim podatkom zaprepašteni su domaći pčelari koji potrošače pozivaju na oprez, a čak su i iz Vanjskotrgovinske komore (VTK) BiH naveli da je pitanje kakav se to med uvozi i šta to konzumiraju građani BiH.

A upravo su iz VTK BiH naveli da se uvoz meda količinski iz godine u godinu povećava pa tako kad poredimo 2022. godinu sa 2017. primjećujemo rast za 137 %. Ili, ako ćemo biti još konkretniji, uvezeno je 370 tona meda više.

"U prošloj godini najviše je meda uvezeno iz Hrvatske (45 %) i Srbije (22 %), mada je primjetno značajno povećanje uvoza meda iz Turske (673 %) i to sa 24 tone u 2021. na 185,3 tone u 2022. Također, u prethodnim godinama na tržištu BiH značajnije količine meda uvozile su se i iz Moldavije. Treba istaći činjenicu da je prosječna jedinična vrijednost uvoznog meda iz Turske po kilogramu iznosila 4,6 KM", naveli su iz VTK BiH.

Dok su nam, dakle, stigle ogromne količine meda iz Turske, čija cijena je 4,60 KM, nešto veći je uvozni prosjek, ali je i on višestruko manji od cijene našeg, domaćeg meda, koji po kilogramu košta oko 25 maraka pa i više.

Aleksandar Masal, predsjednik Udruženja pčelara Višegrad, kaže da u toj općini kilogram meda košta 25 maraka, ali, kako dodaje, u nekim regijama cijena iznosi i do 30 KM.

"Turska je veliki proizvođač meda i velika pčelarska zemlja, ali da u BiH iz Turske stigne med po toj cijeni to je nemoguća priča. Ako uzmete transportne troškove, to je apsolutno nemoguća misija. Jedino što mogu da kažem jeste da građani med ne kupuju u trgovinama, već kod poznatih pčelara", rekao je Masal za "Nezavisne novine".

Iz VTK BiH kažu da BiH raspolaže izvanrednim prirodnim resursima koji su osnova za razvoj pčelarstva, što ukazuje na ogromne potencijale ove privredne djelatnosti te da sve veća potražnja za medom otvara velike mogućnosti za ozbiljniji razvoj ove djelatnosti.

Ipak, upozoravaju i na sve češći problem s kojim se suočavaju proizvođači, ali i potrošači, a u pitanju je patvorenje, što je prisutno ne samo u BiH, nego i na tržištu regije, ali i Europske unije.