Hrvatska ima najviše radnika u zadnjih trideset godina, a trend rasta zapošljavanja ne staje. Unatoč velikom iseljavanju broj ukupno zaposlenih raste još od 2015., pa danas u Hrvatskoj radi 250 tisuća ljudi više nego prije deset godina.

Stopa nezaposlenosti je manja od 5 posto prema DZS-u, a prema Eurostatu 5.5 posto. To je najniža stopa u povijesti Hrvatske i nije rezultat samo masovnog iseljavanja. Hrvatska je od kraja pandemije jedna od najuspješnijih država EU po pitanju rasta gospodarstva.

U kojim županijama se najviše zapošljava?

Državni zavod za statistiku (DZS) navodi kako je u siječnju ove godine u Hrvatskoj bilo 1.636 milijuna zaposlenih, 50 tisuća više nego u istom mjesecu 2023. Nastavak snažnog trenda zapošljavanja, koji traje zadnjih nekoliko godina, dobra je vijest ne samo za plaće i mlade radnike nego i za mirovinski sustav.

Iako se u cijeloj Hrvatskoj zapošljava sve više radnika, intenzitet je različit. Ukupni broj zaposlenih je najviše narastao u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (4.37 posto), Zagrebačkoj (4.28 posto) i Brodsko-posavskoj (4.25 posto). Najmanji rast je zabilježen u Međimurskoj županiji (0.43 posto), Virovitičko-podravskoj (0.77 posto) i Požeško-slavonskoj (1.12 posto).

Stopa nezaposlenosti je najmanja u Gradu Zagrebu, Varaždinskoj županiji i Istarskoj. Razlike po pitanju nezaposlenosti su u Hrvatskoj jako velike, a mnoge županije još uvijek imaju problem visoke nezaposlenosti. Sve županije u istočnoj Hrvatskoj su u siječnju imale stopu nezaposlenosti iznad 10 posto, kao i Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska te Sisačko-moslavačka.

Rast broja zaposlenih popravlja puno toga

Trenutnih 1.676 milijuna zaposlenih (prosjek osiguranika na HZMO u prvih pet mjeseci) je apsolutno dobra vijest. Manja stopa nezaposlenosti i dugogodišnji rast potražnje za radnicima dovode do jače pregovaračke moći radnika i većih plaća.

Plaće snažno rastu, iako je kroz 2022. rast cijena bio veći od rasta plaća. Zbog rasta plaća država prikuplja sve više doprinosa za zdravstveno i mirovinsko osiguranje, pa se donekle ublažavaju problemi.

Početkom 2015. je na jednog umirovljenika u Hrvatskoj dolazilo 1.13 umirovljenika, a mogućnost je bila da se već do kraja te godine ukupni broj radnika izjednači s ukupnim brojem umirovljenika. Da se kriza nastavila još nekoliko godina, to bi se i dogodilo.

Trenutno na jednog umirovljenika dolazi 1.42 radnika, što je još uvijek neodrživo, ali daleko bolje nego prije nekoliko godina. U zimskim mjesecima je taj omjer 1 umirovljenik na 1.35 radnika, ali i to je daleko bolje od odnosa 1:1.

Hrvatska je u fazi oporavka

U povijesti Hrvatske su vidljive četiri faze po pitanju ukupnog broja zaposlenih. Prva je počela odmah nakon stjecanja nezavisnosti (tehnički još u vrijeme Jugoslavije) i trajala cijelo desetljeće. Problemi rata, pretvorbe i privatizacije, općenito tranzicije s modela državnog upravljanja na tržišno gospodarstvo i sveopće korupcije su smanjili broj zaposlenih s 1.839 milijuna 1991. na 1.381 milijun 2000.

Početkom ovog stoljeća je počeo gospodarski oporavak, pa se broj ukupno zaposlenih (mjereno prema broju osiguranika u mirovinskom sustavu) oporavlja na 1.605 milijuna do 2008. Važno je naglasiti da je taj oporavak ostvaren s malim rastom javnog duga, koji je na kraju tog razdoblja bio manji od 50 posto BDP-a.