Na području južne Dalmacije i Bosne i Hercegovine posljednjih se tjedana bilježi pojačana seizmička aktivnost, a potresi se često osjete i na širem dubrovačkom području. Seizmolog Krešimir Kuk objašnjava kako je riječ o povećanom broju potresa na širem prostoru, ali ne i o aktivaciji jednog konkretnog rasjeda.
„Već dulje vrijeme bilježimo pojačanu seizmičku aktivnost, nekoliko tjedana, pa ugrubo možemo reći i posljednjih mjesec dana ili nešto više, i to na širem području“, kaže Kuk.
Najizraženija je aktivnost, dodaje, prije otprilike mjesec dana zabilježena na području Dubrovačko-neretvanske županije.
„Najizraženija je bila oko Pelješca te prema Metkoviću i Pločama. Ta se aktivnost nadovezivala i na potrese u Jadranu, pa smo zabilježili desetke potresa od Palagruže prema Visu“, ističe.
Seizmička aktivnost potom se premjestila prema području Kleka i Imotskog, a potresi su zabilježeni i na području Bosne i Hercegovine.
„Na širem području, kod Livna, na Kamešnici i njezinim obroncima, prošlog je tjedna bio i jedan jači potres“, navodi Kuk.
Prije nekoliko dana zabilježen je i potres kod Drniša magnitude 3,9 prema Richteru, koji se već osjetio u okolnim mjestima.
„To je već potres koji se dosta jasno osjeti. Sve su to pokazatelji pojačane seizmičke aktivnosti, ali na širem području. Nije se aktiviralo neko uže područje ili jedna dionica rasjeda, nego se na većem prostoru jednostavno bilježi veći broj potresa“, objašnjava Kuk.
Ipak, takva se situacija može promijeniti ako dođe do aktivacije određenog rasjeda, što se dogodilo u slučaju petrinjskog potresa.
„To je najbolji i najsvježiji primjer. Aktiviralo se jedno područje, sve je počelo najjačim potresom, a zatim je uslijedila čitava serija naknadnih potresa“, kaže.
Za sada, međutim, potresi na jugu Hrvatske nisu izravno povezani jednim izvorom, nego su dio šireg geološkog procesa.
„Ova aktivnost vezana je uz seizmotektoniku jadranske mikroploče. Ona uzrokuje sva ova događanja, odnosno potrese na ovom području“, ističe Kuk.
Podsjeća i kako je jug Hrvatske jedno od seizmički najaktivnijih područja u državi.
„Dubrovačko-neretvanska županija, ali i cijeli južni dio Hrvatske, uključujući priobalje i unutrašnjost te područje Hercegovine, seizmički su među najaktivnijima u Hrvatskoj“, kaže.
Prema njegovim riječima, na tom su području mogući i vrlo jaki potresi.
„Ako govorimo o magnitudi potresa, maksimalne vrijednosti za najjače potrese koji su mogući na tim područjima prelaze magnitudu 7 prema Richteru. To su već razorni potresi koji mogu izazvati velike štete“, upozorava Kuk.
Kao primjer navodi snažan potres iz 1979. godine koji je pogodio šire područje južnog Jadrana i ostavio velike posljedice.
