“Njemačka razvojna banka koja je kreditor projekta izgradnje vjetroparka “Hrgud” najavila je povlačenje zbog političkih nestabilnosti u Republici Srpskoj i nepoštovanja pravila, a je općina Berkovići ostali bez milijunskih prihoda od prodaje električne energije i koncesijskih naknada", rekao je načelnik te općine Nenad Abramović gostujući u Jutarnjem programu BN televizije.

Već devet godina, koliko “Elekteoprivreda Srpske” ima koncesiju, ništa se ne pomiče na izgradnji vjetroparka “Hrgud”. Njemačka razvojna banka koja je kreditor, uz povoljne uvjete i grant sredstva, najavila je povlačenje iz tog projekta zbog političke nestabilnosti i sankcija rukovodstvu Srpske",, kaže Abramović.

“Ja tvrdim da je glavni krivac za ne realizaciju tog projekta menadžment “Elekteoprivrede Srpske” i da samo njihov neodgovoran odnos i dobra doza nesposobnosti menadžmenta nisu doveli do toga da se ta sredstva iskoriste i da se izgradi vjetropark “Hrgud”. Srpska je time propustila da zaradi desetine milijuna KM od prodaje električne energije, a Berkovići su propustili nekoliko milijuna maraka od koncesijskih naknada”, kaže Abramović.

Dodaje da se sličan projekat realizirao u FBiH, odnosno u Mostaru.

“Vidimo da se te vjetrenjače svaki put vrte kad prođemo ispod Podveleži, a kad prođemo ispod Hrguda ne vidimo ništa. Ti projekti su počeli paralelno, kreditor je isti. Kako je moguće da je u FBIH završeno, a u Srpskoj nije, ja ne mogu da dam odgovor”, objašnjava Abramović.

Abramović dodaje da je “Elektroprivreda Srpske” imala i dodatne gubitke.

“Postojala su pravila koja ERS, po mojim informacijama, nije poštovala i zato protekle 3 ili 4 godine svake godine plaća oko 300.000 KM penala za ne povučena sredstva”, tvrdi Abramović.

Ističe da još nisu definirani uvjeti raskida ugovora o kreditu.

“Neslužbene informacije koje imam govore o tome da će se to dogoditi u maju ove godine. Kako će ERS naći druge izvore financiranja? Najavljuje se da će projekat financirati Mađarska ali je sve to u magli”, kaže načelnik općine Berkovići.

Male općine su ugrožene u čitavoj Srpskoj. Stanovništvo odlazi, novca u budžetu je sve manje, ozbiljni problemi se samo nižu, kaže dalje Abramović.

“Nekada čak ne možemo da osiguramo ni osnovne stvari, npr. zdravstvenu zaštitu stanovništvu. Kuburimo i sa medicinskim kadrom, sa doktorima”, priča Abramović.

Naglašava da je prethodna godina bila turbulentna što se tiče prihoda općine od PDV-a.

“Imali smo zapanjujuće nizak priliv od PDV-a, možda i u prvih šest mjeseci 2023.. Inostrani dug Srpske permanentno raste pa se, iako rastu i porezi od PDV-a, prema zakonu BiH sredstvima od PDV-a prvo namiruju inostrani dugovi. Svima drugima za raspodjelu ostaje manje, pa i općinama”, objašnjava Abramović i dodaje da to vlast ipak puno ne brine.