Digitalne platforme, društvene mreže i alati umjetne inteligencije postali su važan dio svakodnevice mladih u Federaciji Bosne i Hercegovine. Istraživanje „Mladi i digitalni svijet: analiza digitalnih navika, pismenosti i upotrebe umjetne inteligencije u Federaciji BiH”, provedeno na 210 ispitanika, donosi uvid u to koliko mladi vremena provode na internetu, koje platforme najčešće koriste, kako procjenjuju vlastitu digitalnu pismenost te kakav odnos imaju prema umjetnoj inteligenciji i izazovima digitalnog okruženja. Istraživanje je provela Udruga za uspjeh mladih u suradnji s Agencijom Promo Idea, uz podršku Federalnog ministarstva kulture i športa tijekom drugog dijela 2026. godine.
Rezultati pokazuju da digitalni prostor mladima istodobno služi za komunikaciju, zabavu, informiranje i učenje. Međutim, odgovori upozoravaju i na osjećaj prekomjerne uporabe društvenih mreža, pritisak stalne dostupnosti te zabrinutost zbog utjecaja sadržaja na samopouzdanje i mentalno zdravlje.
Gotovo tri četvrtine ispitanika na internetu provode najmanje tri sata dnevno
Najveći dio sudionika navodi da dnevno na internetu provodi od tri do pet sati – njih 43,8 posto. Dodatnih 18,1 posto provodi od pet do sedam sati, a 11,4 posto više od sedam sati dnevno. To znači da 73,3 posto ispitanika navodi najmanje tri sata dnevno na internetu, dok gotovo tri od deset ispitanika (29,5 posto) navodi pet ili više sati.
Najčešće korištene platforme su TikTok, koji je navelo 82,4 posto ispitanika, i Instagram, s 78,6 posto. Snapchat koristi 61,4 posto sudionika, a YouTube 35,7 posto. Ispitanici su mogli označiti više platformi, pa se udjeli ne zbrajaju do 100 posto.
Kao glavnu svrhu korištenja društvenih mreža 43,8 posto ispitanika navodi komunikaciju, a 38,6 posto zabavu. Informiranje je kao glavni razlog navelo 10 posto sudionika, dok su obrazovanje i posao rjeđe navedeni. Ipak, većina ispitanika ne smatra da je njihova uporaba društvenih mreža u potpunosti pod kontrolom: 60,5 posto kaže da provodi previše vremena na njima, 22,4 posto smatra da ne provodi previše vremena, a 17,1 posto nije sigurno.
Digitalna pismenost: Dobro samopouzdanje, ali prostor za učenje
Na ljestvici od 1 do 5, ispitanici su vlastitu digitalnu pismenost u prosjeku ocijenili ocjenom 3,75. Ocjenu 4 ili 5 dalo je 59,5 posto sudionika. Riječ je o samoprocjeni, a ne o rezultatu objektivnog testa digitalnih vještina, zbog čega ove podatke treba promatrati kao sliku vlastitog doživljaja kompetencija.
Kada je riječ o prepoznavanju lažnih vijesti i netočnih informacija, 61,4 posto ispitanika smatra da ih može prepoznati, dok 35,7 posto kaže da to može učiniti samo djelomično. Samo 2,9 posto odgovorilo je da ne zna prepoznati takav sadržaj. Slično tome, 47,6 posto sudionika navodi da razumije kako algoritmi društvenih mreža odabiru i prikazuju sadržaj, dok 43,3 posto to razumije djelomično, a 9 posto ne razumije.
Pozitivan je podatak da 69 posto ispitanika navodi kako redovito vodi računa o lozinkama i privatnosti. Ipak, gotovo trećina to čini samo povremeno, rijetko ili nikada. Rezultati upućuju na potrebu za kontinuiranim učenjem o zaštiti osobnih podataka, provjeri izvora, algoritamskom oblikovanju sadržaja i sigurnom ponašanju na internetu.
Umjetna inteligencija već je dio svakodnevice mladih
Umjetnu inteligenciju koristi 91,9 posto ispitanika. Među navedenim alatima najzastupljeniji je ChatGPT, koji je označilo 79 posto sudionika, a slijedi Google Gemini s 47,1 posto. Dio ispitanika navodi i alate poput Canve s funkcijama umjetne inteligencije te Microsoft Copilota. Budući da su mogli označiti više odgovora, udjeli za pojedine alate nisu međusobno isključivi.
Mladi umjetnu inteligenciju vide i kao priliku i kao izazov. Da umjetna inteligencija može pomoći mladima, smatra 75,7 posto ispitanika, dok 16,7 posto nije sigurno, a 7,6 posto ne smatra da može pomoći. Istodobno, 75,7 posto prepoznaje i rizike povezane s njezinom uporabom. Takvi odgovori pokazuju da široka uporaba ne znači i nekritičko prihvaćanje tehnologije: velik dio sudionika istodobno vidi njezinu korisnost i moguće negativne posljedice.
Za škole, roditelje i organizacije koje rade s mladima to je prilika da se razgovor o umjetnoj inteligenciji ne svede samo na zabrane ili tehničke upute. Važno je razvijati sposobnost provjere odgovora koje alati generiraju, odgovorno korištenje u učenju i radu te razumijevanje privatnosti, autorskih prava i granica automatiziranih sustava.
Mentalno zdravlje i pritisak stalne dostupnosti
Utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje ispitanici najčešće opisuju kao istodobno pozitivan i negativan. Takav odgovor dalo je 69 posto sudionika. Negativan utjecaj navodi 20 posto, pozitivan 7,1 posto, a 3,8 posto smatra da društvene mreže nemaju značajan utjecaj.
Gotovo polovica ispitanika osjeća pritisak da budu stalno dostupni na internetu. Njih 14,3 posto navodi da taj pritisak osjeća često, a 32,9 posto ponekad. S druge strane, 30 posto kaže da ga osjeća rijetko, a 22,9 posto nikada. Uz to, 32,4 posto sudionika navodi da je imalo neko negativno iskustvo u digitalnom okruženju, dok 67,6 posto kaže da nije.
U otvorenim odgovorima ispitanici su, među ostalim, spominjali uspoređivanje s drugima, pritisak idealiziranih prikaza života na društvenim mrežama, utjecaj influencera, ovisnost o sadržajima, vršnjačko nasilje i govor mržnje, širenje netočnih informacija te smanjenu komunikaciju uživo. Pojedini odgovori upozoravaju i na nekritičko oslanjanje na alate umjetne inteligencije. Ti odgovori ne predstavljaju dijagnozu ni procjenu učestalosti pojedinih pojava, ali daju važan uvid u probleme koje mladi sami prepoznaju.
Nije dovoljno biti povezan – važno je znati kako i zašto
Nalazi istraživanja upućuju na potrebu za cjelovitim pristupom digitalnim navikama mladih. Uz tehničke vještine, digitalna pismenost uključuje sposobnost kritičkog čitanja sadržaja, provjeru informacija, razumijevanje načina na koji platforme oblikuju našu pozornost, zaštitu privatnosti i prepoznavanje rizičnih situacija. Jednako je važno razgovarati o ravnoteži između digitalne komunikacije i odnosa uživo te o utjecaju uspoređivanja s idealiziranim prikazima na internetu.
Rezultati također pokazuju da mlade ne treba promatrati samo kao pasivne korisnike tehnologije. Velika većina koristi umjetnu inteligenciju, a istodobno prepoznaje njezine moguće rizike. To stvara prostor za edukaciju u kojoj mladi sudjeluju aktivno – kroz rasprave, radionice, praktične primjere provjere informacija i razgovore o odgovornom korištenju digitalnih alata.
Istraživanje je provedeno na 210 ispitanika. U uzorku prevladavaju osobe u dobi od 15 do 18 godina (83,8 posto), a više od polovice sudionika dolazi iz Županije Zapadnohercegovačke (52,9 posto), dok 31,4 posto dolazi iz Hercegbosanske županije/Kantona 10. Zbog takve dobne i regionalne strukture, rezultati predstavljaju uvid u odgovore sudionika, ali ih nije moguće automatski smatrati reprezentativnima za sve mlade u Federaciji BiH.
Poruka istraživanja je jasna: Digitalni svijet mladima pruža brojne mogućnosti, ali sigurnije i kvalitetnije sudjelovanje u njemu zahtijeva znanje, kritičko razmišljanje i podršku obitelji, obrazovnih ustanova i zajednice.
