Lipanj 13, 2024

Mandat nerada skupo koštao građane: 16 milijuna KM za 80 dužnosnika

Za plaće i naknade 80 dužnosnika Parlamentarne skupštine BiH, Vijeća ministara i Predsjedništva BiH od početka mandata isplaćeno je skoro 16 milijuna maraka državnog novca.

Delegati i zastupnici u Državnom parlamentu su za nepune četiri godine zasjedali oko 40 radnih dana. U tom periodu su usvojili 16 zakona, piše Centar za istraživačko novinarstvo.

Sa ovakvim rezultatom aktualni parlamentarci su najmanje efikasni od svih osam postratnih saziva, ali se to nije odrazilo na njihova primanja, koja su pet puta viša od prosječne plaće građana Bosne i Hercegovine (BiH).

Na njihove plaće i naknade potrošeno je 12,5 milijuna maraka. Dodatnih skoro 3,4 milijuna maraka izdvojeno je za dužnosnike Predsjedništva i Vijeća ministara BiH. Zbog neefikasnog rada u ovom mandatu te kašnjenja u formiranju vlasti ni oni se ne mogu pohvaliti rezultatima rada.

Unatoč visokim primanjima parlamentarci su ovog ljeta sebi i svojim kolegama u ovim dvjema institucijama izglasali povećanje plaća za 500 KM. Ostali državni službenici na platnim listama dobili su povećanje od 60 do 300 maraka.

Plaće za nerad

Državni parlamentarci, ministri i članovi Predsjedništva BiH su od početka mandata do srpnja 2022. godine mjesečno primali oko 5.000 KM. Osim plaća isplaćivani su im: topli obroci, paušali, dnevnice, upotreba auta, prijevoz, jubilarne nagrade, otpremnine, naknade za rad u komisijama, jednokratne pomoći, naknade za odvojeni život i smještaj, a pred ljetni odmor dobivali su 300 KM regresa.

Parlamentarna skupština je najviše koštala građane. Za plaće i tople obroke 57 parlamentaraca isplaćeno je 10,1 milijun KM. Uz to, oni primaju i mjesečni paušal od 714 KM za dodatne aktivnosti tijekom mandata kao što je rad u izbornim jedinicama, sudjelovanje na manifestacijama, stručno osposobljavanje i slično. Bh. građane je ova stavka koštala 1,64 milijuna KM.

Za naknade za dolazak i boravak u Sarajevu za nepune četiri godine izdvojeno je 396.332 KM, a za jubilarne nagrade, rad u komisijama, dnevnice, jednokratne pomoći i regrese 82.140 KM. Dio njih se za vrijeme mandata umirovio i dobili su 232.815 maraka za otpremnine. Nakon toga su nastavili raditi pa primaju i mirovinu i plaću.

Iako je najvažniji dio posla koji zakonodavci obavljaju u zgradi Državnog parlamenta usvajanje zakona, za one koji ne sudjeluju na sjednicama nema sankcija.

Zastupnik Mirsad Kukić iz Pokreta demokratske akcije (PDA) je jedan od najneaktivnijih parlamentaraca. Od 43 sjednice izostao je čak 21 put zbog, kako tvrdi, lošeg zdravlja. Čak i kada je prisustvovao sjednicama, nije se javljao za riječ niti je upućivao zastupnička pitanja ili inicijative, piše Centar za istraživačko novinarstvo.

„Ja sam tako mislio da treba”, kaže on.

Za nepune četiri godine ovakvog rada plaćeno mu je skoro 113.000 KM.

Kukić je na izborima 2018. godine dobio više od 31.000 glasova. Za svoje glasače je, kako kaže, „uradio dosta“, ali je odbio novinarima Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) obrazložiti što to podrazumijeva.

Od kolovoza 2021. godine 18 državnih parlamentaraca iz Republike Srpske (RS) opstruiralo je rad Parlamenta. Izostajali su sa sjednica ili učešćem u radu sprječavali donošenje zakona na osnovu odluke njihovih stranačkih lidera zbog neslaganja sa radom visokog predstavnika.

Umjesto sankcija za nerad za period od sedam mjeseci, koliko je trajao bojkot, plaćeni su više od 717 tisuća maraka.

Šesnaest godina u Parlamentu

Jedan od njih je i delegat Lazar Prodanović kojem je u ovom mandatu isplaćeno više od 258 tisuća maraka. Do sada je postavio 11 pitanja i sudjelovao u raspravama na osam sjednica.

On je već 16. godinu u Državnom parlamentu.

„Ako govorimo o reformskim zakonima, bržem putu BiH ka članstvu za stjecanje statusa kandidata, poboljšanje ekonomskog okruženja i niz drugih pitanja”, Prodanović kaže da se političari ne mogu pohvaliti dosadašnjim radom.

To ga ipak nije spriječilo da u ožujku ove godine uzme više od 28 tisuća maraka za otpremninu i nastavi raditi u Parlamentu.

Osim njega otpremninu su u ovom mandatu uzeli i delegati: Bariša Čolak i Dragan Čović iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZBiH), Bakir Izetbegović iz Stranke demokratske akcije (SDA) i Nikola Špirić iz Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) te zastupnici Jakov Galić iz Socijalističke partije (SP), Dragan Mektić i Mirko Šarović iz Srpske demokratske stranke (SDS).

Od 2010. godine za 21 dužnosnika Parlamenta, Vijeća ministara i Predsjedništva BiH isplaćeno je 611.472 marke za otpremnine. S obzirom da pojedinačni iznosi dosežu i 30 tisuća maraka, poslanik Damir Arnaut iz Naše stranke (NS) je predložio izmjene zakona kojim bi se ograničio iznos otpremnine na 10.728 KM.

Ovaj prijedlog je već tri puta obaran, sada se čeka glasanje u Domu naroda, a Arnaut kaže da je izgledno da će prijedlog i četvrti put pasti: „Nije to samo otpremnina. Znači, tu stvarno imate jako puno ljudi koji će apsolutno sve uzeti što im zakon da, ali zaboravljaju da su oni ti koji taj zakon donose.“

Tehnički mandat

Vijeće ministara je godinu i dva mjeseca nakon izbora radilo u tehničkom mandatu. Novi saziv je počeo sa radom tek krajem prosinca 2019. godine. 20 ministara i njihovih zamjenika je od tada za plaće i naknade ukupno primilo 2,68 milijuna maraka. Među najplaćenijim su predsjedavajući Zoran Tegeltija i ministar financija Vjekoslav Bevanda kojima je do sada pojedinačno isplaćeno oko 160 tisuća maraka.

U njihovom mandatu država je uglavnom funkcionirala na privremenom financiranju tijekom kojeg nije bilo moguće realizirati razvojne projekte.

I mandat Predsjedništva BiH obilježio je usporen i neefikasan rad. Tome je najviše doprinosio srpski član Predsjedništva Milorad Dodik izostajanjem sa sjednica ili glasanjem suprotno od druga dva člana. On je od početka mandata naplatio više od 243 tisuće maraka.

Bošnjački član Šefik Džaferović je u istom periodu plaćen nešto više od 247 tisuća maraka, dok je Željko Komšić dobio skoro 233 tisuće maraka iz državnog budžeta.

Umjesto od građana, mandat od stranke

Zastupnik Halid Genjac iz SDA je dio zakonodavne vlasti od 1996. godine. Četiri puta je bio zastupnik i četiri puta delegat. No, većinu mandata nije osvojio glasovima birača, nego je Stranka odlučivala da on bude dio Parlamenta. Do mandata je stizao preko kompenzacijske liste ili delegiranjem u Dom naroda.

U aktualnom sazivu se u raspravu uključio na četiri sjednice, a postavio je jedno zastupničko pitanje. Za to je dobio više od 241 tisuću KM. O svom radu nije želio razgovarati sa novinarima.

Ni delegat Munib Jusufović iz Saveza za bolju budućnost (SBBBiH) nije bio posebno aktivan. On je na pola mandata iz Predstavničkog doma Parlamenta Federacije BiH prešao u državni Dom naroda početkom 2020. godine, preuzevši mjesto svog stranačkog šefa Fahrudina Radončića koji je imenovan za ministra.

Na izborima 2010, 2014. i 2018. godine u prosjeku je osvajao 500 glasova pa je za mandate u Predstavničkom domu Federalnog parlamenta morao imati dodatnu podršku stranke koja mu je davala kompenzacijski mandat.

On je 2013. godine dobio otpremninu od oko 14 tisuća maraka pa uz visoku plaću u Parlamentu prima i mirovinu. Za delegatsku funkciju u ovom mandatu mu je isplaćeno 179.000 maraka. Za to vrijeme sudjelovao je u raspravama na deset sjednica, nije postavio nijedno delegatsko pitanje niti je podnosio inicijative. Na zalasku karijere i mandata kaže da ne može biti zadovoljan učinkom tijekom političke karijere.

„Nema nitko od nas razloga da se pohvali. Bilo bi čak sramota da se pohvali“, kaže Jusufović.

Kompenzacijski mandati

Prema Izbornom zakonu BiH, kompenzacijske mandate za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH dobiva 12 parlamentaraca sa lista stranaka koje su prošle izborni prag.

Uz Jusufovića i Genjca u sazivu koji je na izmaku takav mandat imaju: Alma Čolo i Adil Osmanović iz SDA, Mirjana Marinković-Lepić iz NS-a, kao i njen trenutni stranački kolega Damir Arnaut koji je ovaj mandat dobio kao kandidat SBB-a, Edita Đapo  iz SBBBiH, Nada Mladina i Nermin Nikšić iz Socijaldemokratske partije (SDP), Nenad Stevandić i Snježana Novaković-Bursać iz SNSD-a, Mira Pekić iz Partije demokratskog progresa (PDP) i Jakov Galić iz SP-a.

Profesor na Fakultetu političkih znanosti u Sarajevu Elmir Sadiković smatra da građani, ustvari, imaju vrlo ograničenu mogućnost izbora zastupnika i da je Parlament u praksi samo produžena ruka stranačkih lidera.

„Ono što lideri političkih stranaka ili najuži krug dogovori na nekom sastanku, parlamentarci to bez puno razmišljanja, vođeni vlastitim interesom, samo provode u praksi. (…) Ta lojalnost koju pokazuju stranačkim liderima ih kandidira da se na narednim izborima opet dobro pozicioniraju na izbornoj listi“, kaže Sadiković, piše Centar za istraživačko novinarstvo.