Bosansko-hercegovački poduzetnik Tihomir Brajković nakon Babinog Kuka, nove nekretnine gradit će na Pločama ispod magistrale. U tijeku je naime postupak za izdavanje lokacijske dozvole za srednju stambenu zgradu za koju je zahtjev uputio u rujnu prošle godine, a radi se o predjelu Dubrovčanima znanome kao Orkanski visovi ili ‘na gornjem putu‘, što će reći odmah ispod magistrale, gdje još, za razliku od nižih predjela, postoji mali zeleni pojas, prema katastru obilježen uglavnom kao šume ili voćnjaci. Uskoro tu neće rasti ništa više doli katova novih građevina, piše Dubrovnik.
Brajković je Dubrovčanima postao poznat nakon gradnje vila na Babinom Kuku s pogledom na Uvalu, nas zemljištu koje je kupio prije gotovo desetljeća, a već tad najavljena je i gradnja na Pločama gdje će biti navodno obiteljska vila.
Za parcelu na Pločama, kako je tada za Dubrovački rekao odvjetnik Željko Knežević, pravni zastupnik Tihomira Brajkovića, o gradnji je preuranjeno govoriti dok se ne riješe međususjedski odnosi, obzirom da je otkriveno kako su susjedi ušli u njegovu parcelu, neki i na tim dijelovima gradili kuće. Ali upućen je zahtjev za lokacijskom dozvolom što bi značilo da su odnosi sa susjedima riješeni i da bi se uskoro moglo početi s gradnjom.
„Srednja stambena građevina" je termin koji se koristi u urbanizmu i graditeljstvu za opis manjih, obiteljskih ili višestambenih zgrada s ograničenim brojem stambenih jedinica i pratećih sadržaja. Najčešće se koristi za zgrade s do 10 stanova s minimalnim dijelom poslovnih prostora te podzemnom garažom koja ne smije prelaziti 100 metara četvornih.
Parcela na kojoj će Brajković graditi nalazi se točno ispod kabela dubrovačke žičare, a svaki dokument javno je vidljiv i dostupan u gradskim i državnim informacijskim sustavima.
Postojeći GUP još je na snazi, dulje vrijeme najavljuje se kako će se prihvaćanjem novog GUP-a koji kažu evo samo što nije, na kraj stati divljaluku u prostoru u gradu koji više nema od čega disati zbog građevina koje niču kao gljive poslije kiše. No novi prostorni plan neće anulirati već dodijeljene građevinske i lokacijske dozvole, pa ćemo vjerojatno još desetljećima gledati kojekakve betonske monstrume koji usred grada niču jedni drugima pred prozorima.
Slična je situacija i s preostalim zelenim pojasnom u kontaktnoj zoni, na Uređenoj zemlji jasno se može vidjeti koliko je takvih čestica na kojima je moguće graditi, ali i koliko ih je u vlasništvu stranaca, stanovnika ostalih dijelova Hrvatske, a pogotovo u vlasništvu raznih tvrtki koje se bave gradnjom i turističkim uslugama, pa se i tu već nazire dobro poznati uzorak – apartmani i vile, posebno obzirom na lokaciju s pogledom na Lokrum i Grad.
Preletjeli smo vizualno i gradski GIS i državnu Uređenu zemlju i vidjeli da je sva sila parcela na atraktivnim lokacijama koje bi, unatoč preizgrađenosti okolnih parcela, uskoro mogle mirisati na miješalice.
Od Grada Dubrovnika zatražili smo odgovore na pitanja koliko je još dozvola u pripremi za gradnju u kontaktnoj zoni prema postojećem GUP-u, je li izdana koja dozvola za gradnju iznad magistrale, kad će na snagu stupiti novi GUP te hoće li se njime predvidjeti zabrane gradnje za određena područja grada, posebno zelene pojaseve, unatoč tome što kao takvi nisu zabilježeni u katastru. Kad dobijemo odgovore objavit ćemo ih. Istovremeno držimo fige da će grad jednom prepoznati da nisu dovoljni drvoredi po prometnicama, već i da su male zelene oaze u svim gradskim predjelima posljednje točke spasa.
Brajković je vlasnik firme ECO-WAT koja je 2024. dobila koncesije za 20 solarnih elektrana na području Stoca.
Jedna koncesija je dana za elektrane C3, C4 i C5, sve tri instalirane snage 4.999,20 kW, te D5, D6, D7, D8 i D9, svih pet instalirane snage 999 kW, te E1, E2 i E3, sve tri instalirane snage 999 kW.
Druga koncesija je izdana je koncesija za izgradnju elektrana B2, B3, B4 i B5, sve četiri instalirane snage 4,999,20 kW, zatim C2 instalirane snage 4,999,20 kW, kao i D3, D4, E4 i E5, sve instalirane snage 999 kW, također na lokalitetima Trijebanj i Crnići.
