Zaorane su posljednje brazde proljetne sjetve. Među hrvatskim ratarima u 'modu' se vraća šećerna repa, a pravi bum doživljavaju bob i durum pšenica. No baranjske farmere muči i dodatni problem, divljač iz Kopačkog rita.

'Što se posije preko dana, divlje svinje preko noći pojedu', kratko i jasno opisuje ratar Petar Pranjić ogromne štete koje nastaju na baranjskim poljima što okružuju Park prirode Kopački rit.

Šteta se zbraja u tisućama eura, a ratari moraju opet posijati polja, i tako nekoliko puta. Dok divlje svinje nanose jednu vrstu štete, jelenska divljač pravi drugu, primjerice kad suncokret već nikne - pojedu im glave.

'Na sve to su se nakotili zečevi, koji pojedu mladu biljku suncokreta, a sada su i hrčci krenuli u napad na šećernu repu. Ne znamo što se događa, nije toliko toga bilo prijašnjih godina', sumira baranjski ratar Pranjić, a na svojim poljima polako istiskuje merkantilnu krušnu pšenicu i zamjenjuje ju onom durum, koju izvozi u Austriju, a namijenjena je proizvodnji tjestenine, najviše špageta.

'Durum pšenica zahtijeva možda 10 posto više ulaganja, ali joj je otkupna cijena veća za 30 do 40 posto od obične krušne pšenice. Kod nje su jako bitni plasman, otkup i sigurnost u financiranju. Trenutno je oko 10 proizvođača durum pšenice u Baranji, interes raste, planiramo čak napraviti i klaster proizvođača. Povratne informacije s tržišta koje smo otvorili govore da imamo najbolju durum pšenicu u europskom okruženju, čak smo jači od Mađara, a koji su doktori za pšenicu', kaže ovaj baranjski farmer.