Podaci Zavoda za statistiku BiH pokazuju kako je u ovoj godini u samo dvije županije zabilježen pozitivan prirodni prirast. Negativan prirodni prirast zabilježen je u osam županija u Federaciji BiH, osim u Zapadnohercegovačkoj i Sarajevskoj županiji.

Negativan prirodni prirast problem je s kojim se Bosna i Hercegovina, kao i većina zemalja u okruženju, ali i razvijenom svijetu, već godinama suočava. Podaci objavljeni u posljednjoj publikaciji Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine "Žene i muškarci u BiH" ponovno upućuju na činjenicu koliko je taj problem akutan, piše Večernji list BiH.

Omjer umrlih i rođenih

Naime, prema podacima iz spomenute publikacije, još od 2009. godine u BiH postoji trend negativnog prirodnog prirasta, što znači da u referentnoj godini umre više osoba nego što se rodi djece. Tako je 2018. godine u ovoj zemlji umrlo 8277 osoba više nego što se rodilo djece, godinu poslije umrlih je bilo 10.469 više nego novorođenih. Tijekom 2020. godine negativan prirodni prirast popeo se na 17.172, a godinu poslije u ovoj zemlji je bilo čak 23.190 umrlih više nego novorođenih. Posljednji podaci objavljeni u ovoj publikaciji odnose se na 2022. godinu, kada je u BiH umrlo 14.609 osoba više nego što ih se rodilo. Jednostavnim zbrojem dolazi se do podatka kako je u razdoblju od 2018. do 2022. godine samo zbog negativnog prirodnog prirasta BiH siromašnija za 73.717 stanovnika. Od 2017. do 2021. kontinuirano se smanjuje stopa fertiliteta ili broj rođene djece. Ova stopa je 2017. bila 1,26, a četiri godine poslije 1,19. Iako Agencija za statistiku BiH još uvijek nije objavila podatke za 2023. godinu, podaci Zavoda za statistiku BiH pokazuju kako je u ovoj godini u samo dvije županije zabilježen pozitivan prirodni prirast. Negativan prirodni prirast zabilježen je u osam županija u Federaciji BiH, osim u Zapadnohercegovačkoj i Sarajevskoj županiji. U deset mjeseci 2023. (od siječnja do listopada) u Federaciji BiH rođeno je 15.835 beba, a umrle su 19.943 osobe. Manjem broju novorođene djece u 2022. godini svakako ide u prilog i činjenica da se životna dob žene u kojoj rađa prvo dijete konstantno pomiče naviše. Prosječna starost majke prema rođenju prvog djeteta u 2022. godini iznosila je 27,9 godina.

Brakovi i rastave

Tijekom 2007. godine prosječna starost majke prema rođenju prvog djeteta iznosila je 24,8 godina. Dakle, iz ovih podataka vidljivo je kako je prosječna starost majke pri rođenju prvog djeteta u posljednjih petnaest godina porasla za 3,1 godinu. Uz to, broj sklopljenih brakova u BiH je u posljednjih 25 godina u kontinuiranom padu te su u 2022. godini sklopljena 5793 braka manje nego u 1997. godini. U 2022. godini sklopljeno je 17.427 brakova, a najveći broj ih je sklopljen između supružnika od 25 do 29 godina. Kada je riječ o sklapanju brakova, zanimljivo je da još uvijek ima onih koji u bračne vode ulaze mlađi od 18 godina. Među njima su češće osobe ženskog spola, dok je među onima koji se za brak odlučuje nakon 50. godine više muškaraca.

U 2022. godini razvrgnuto je 2865 brakova. Najveći broj rastava i kod žena i kod muškaraca dogodio se u životnoj dobi od 40 do 49 godina. Inače, Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine u kontinuitetu objavljuje publikaciju "Žene i muškarci u BiH", koja obuhvaća podatke iz različitih statističkih i drugih oblasti razvrstane po spolu. Podaci daju kratak prikaz položaja žena i muškaraca u bosanskohercegovačkom društvu.