VOLKSWAGEN će u 2019. godini promijeniti logo, a novi logo te tvrtke trebao bi biti potpuno drugačiji od svih dosadašnjih.
Kompanija bi novi logo trebala dobiti već sljedeće godine. Proizvođač automobila ističe kako bi on trebao biti suvremeniji u odnosu na stare kao i onaj koji se trenutačno koristi. Iz Volkswagena dodaju da će se tvrtka u novom logu odmaknuti od slova "V" i "W" koja su bila standard svih dosadašnjih oznaka od osnutka tridesetih godina prošlog stoljeća.
Razlog ovih promjena sigurno je afera Dieselgate, najveća u povijesti Volkswagena, ali i jedna od najvećih u autoindustriji. Dieselgate je uzrokovao drastične promjene u poslovanju, a potom su se na sve nadovezali najnoviji trendovi, posebno oni u vezi s elektrifikacijom.
Spremni na promjenu imidža
A kako bi sve bilo spremno, Volkswagen je spreman na sve, pa i na promjenu imidža tvrtke. Prvi čovjek VW-ovog marketinga Jochen Sengpiehl rekao je kako će Volkswagen popraviti svoj imidž tako što će biti "manje njemački". "Marka nije u dobrom stanju usporedimo li je s prijašnjim godinama", a jedan od razloga je što želi biti "previše njemački", a to je VW-ove modele učinilo manje privlačnima, pojašnjava VW-ov kreator Sengpiehl.
U svojoj misiji da se približi potrošačima Volkswagen će biti aktivniji na društvenim mrežama i u digitalnoj promociji. A upravo će marketing biti presudan u budućnosti, jer će VW morati opravdati nešto višu cijenu svojih proizvoda, ali i nagovoriti potrošače da prijeđu na struju i izaberu neki od I.D. modela.
Još se ne zna kako će izgledati novi logo
Prema informacijama koje je objavila agencija Bloomberg, u Volkswagenu još uvijek nemaju konačan oblik i dizajn novog loga.
Iako su promjene kod velikih brendova normalne, odluka o mijenjanju posvuda prepoznatog "VW" loga na nešto potpuno novo i drugačije mogla bi biti svojevrsno kockanje, piše auto.ndtv. Očekuju kako će se proizvođač automobila ipak odlučiti na manje promjene kao i za toplije boje u izradi dizajna novog loga.
Prirodne nepogode tijekom prošle godine uzrokovale su kaos. UN je izračunao kako su potresi, poplave i odroni utjecali na 445 milijuna ljudi na svijetu, a ubili su ih 8.000. Uzrokovali su materijalne štete u protuvrijednosti 139 milijardi dolara. Na planeti u isto vrijeme živi više od pet milijardi korisnika mobitela koji su spremni pomoći i poslije tragedije i kako bi najavile potencijalnu nevolju.
Prva stvar koju ljudi nakon nesreće žele napraviti jest kontaktirati voljene te nazvati službe poput vatrogasaca i hitne pomoći. U zemljama poput Čilea, gdje je velika mogućnost potresa, operater Telefónica u dogovoru s Facebookom nadodati će "safety check" (oznaka sigurnosti) na svoju platformu "Aura" kako bi lakše dojavili prijateljima i obitelji da ste sigurni.
Tigo El Salvador, također mobilni operater, aktivirao je sustav "bez naplate" - u slučaju katastrofe komunikacija i internetski se promet ne naplaćuje - a sve poslije potresa prošlog lipnja. Na Filipinima, gdje je velika opasnost od tsunamija, telefonski operater Smart poslao je 10 milijuna poruka korisnicima.
Sada mobiteli mogu biti korišteni i kako bi najavili prirodne katastrofe ali i pripomogli sa kaosom i razaranjem koje ostaje nakon nepogode. Battalgazi Yildirim odrađivao je svoj post-doktorat iz geofizike na sveučilištu Staford prije no što je pokrenuo Zizmos - mobilni sustav za detektiranje potresa. Start-up je lansiran 2015., a bio je jeftinija alternativa konvencionalnim načinima detekcije i sustava alarma. Japanski sustav koštao je, u 15 godina, više od milijardu dolara, a baziran je na ograničenom broju senzora. Zizmos želi ustanoviti mreži od milijardi jeftinih senzora u urbanim sredinama kako bi se kreirao sistem za detektiranje baziran na mobitelima i "cloud" sistemu.
eQuake aplikacija koristi kompas pametnog telefona, kao i ugrađeni mjerač nagiba kako bi registrirala kada dođe do tremora. Podatci se prebacuju u oblak gdje Zizmos sistemi motre i procjenjuju kolike su šanse da dođe do potresa i tko se nalazi na opasnom teritoriju. Aplikacija je dobila milijun dolara poticaja od Verizona i skinuta je više od 100.000 puta. No, i takve aplikacije imaju svoja ograničenja. Zizmos radi samo ako je telefon spojen na internet i miruje - ako je na ravnom stolu umjesto u nečijem džepu. Zizmos sličan sustav razvija i za domove otkuda bi se onda prvi alarm odašiljao na mobitele.
"Sustav za upozorenja na kraju bi se mogao upogoniti gotovo preko noći", kaže Yildirim. Kad bi proizvođači telefona sustav odmah "ugradili" umjesto da se mora računati na skidanje aplikacije odmah bi se povećala i točnost podataka i projekcije.
"Čvrsto vjerujemo da je to vrlo elegantna solucija. Vjerujemo također i da će to biti jedina solucija ako je podrže Samsung, Apple, Huawei i Google", napominje Yildirim.
Pametna tehnologija, mašine koje uče i AI (umjetna inteligencija) čitavu bi priču mogli podignuti na još viši nivo. Umjetna inteligencija mogla bi pomoći sagraditi sofisticirani katalog seizmičke aktivnosti.
Neimenovani gospodin iz San Bernabea (sjeverni predio Monterreya) zaustavio je u ponedjeljak pljačku u lokalnoj mesnici unatoč tome što mu je mlađahni razbojnik mahao pištoljem ispred nosa.
Iako suočen s prijetnjom da skonča ubijen, gospodin je ostao čudesno priseban te je pričekao trenutak nepažnje kriminalca kako bi ga svladao.
I doista, jednom nakon što se pljačkaš okrenuo, gospodin mu je pritrčao s leđa i izbacio mu iz desne ruke pištolj, a fantastično se snašao i u naknadnom hrvanju tijekom kojeg je razbojnik izvadio nož.
Da ne strada, gospodinu su pomogla dvojica djelatnika mesnice, koji su se ujedno pobrinuli da lopov ne pobjegne do dolaska policije.
ŠKODA je pod kapom Volkswagena doživjela renesansu, no neki će reći kako je izgubila osobnost.
A sljedeći video bi tu tezu itekako mogao potvrditi. Posljednjih godina modularnost je uzela maha u tolikoj mjeri da je gotovo nemoguće razlikovati pojedine modele, ali ih i kategorizirati. Svi se dobro sjećamo usporednog testa kvalitete Audija, Volkswagena i Škode od prije deset i više godina koji je dao iznenađujućeg pobjednika.
No vratimo se mi temi. Ako vas doista zanima što se nalazi ispod Škodina amblema na poklopcu motora, pogledajte video u nastavku. I jedno upozorenje, ovaj video bi za određene poklonike jedne marke mogao biti uznemirujući.
A ako sumnjate u autentičnost videa i mislite da je ovo vezano samo za aute namijenjene kineskom tržištu, pogledajte drugi video. Za razliku od Kodiaqa, novinar češkog Autoforuma je isto napravio na europskom primjerku Superba. Rezultat je isti.
Još uvijek se nije pojavila dovoljno hrabra osoba da provjeri još jednu razinu niže. Tko zna, možda bi se ispod Volkswagenova loga našao španjolski amblem ili onaj iz Ingolstadta.
Švicarska policija objavila je neobičnu vijest o patki koja je prekoračila brzinu letenja, a njihovu objavu prenijeli su mnogi svjetski mediji.
Policijska kamera za nadzor brzine u gradu Könizu, gradu koji se nalazi sjeverozapadno od Berna, snimila je patku kako leti iznad ceste čak 52 kilometra na sat u zoni u kojoj je ograničenje brzine 30 kilometara na sat.
Patka je snimljena u petak, a tri dana kasnije, ponovno su je uočili na svojoj kameri, no ne mogu sa sigurnošću tvrditi da je riječ o istom prijestupniku.
“Patka je letjela niskim letom brzinom od 52 kilometra na sat u zoni od 30 kilometara na sat”, priopćila je lokalna policija, a kao dokaz je objavila i fotografiju jureće patke.
Srećom pa policija patki ne može ispisati kaznu jer bi za ovaj prekršaj mjesec dana bila bez dozvole za letenje.
'Ljudi ribe' iz Indonezije mogu zadržati dah do 13 minuta i roniti na dubinu od 70 metra. Liječnici i znanstvenici su otkrili da su ti ljudi evoluirali i da su im slezene 50 posto veće nego drugim ljudima.
Genetske promjene su otkrili kod ljudi iz plemena Bajau. To je prvi zabilježen slučaj u svijetu prilagodbe ljudi na dubinsko ronjenje.
'Morski nomadi', kako ih zovu, već više od 1000 godina se bave podvodnim ribolovom. Sada su se smjestili na otocima Indonezije. Prilikom ronjenja opremljeni su samo utezima i drvenim naočalama. Oko 60 posto vremena dnevno provode na moru, danju i noću ploveći čamcima, roneći i konzumirajući puno ribe koju sami ulove. Žive na ručno izrađenim barkama i sve što trebaju nose sa sobom na more. Na obalu dolaze samo kako bi trgovali ribom ili popravili plovila.
Znanstvenici kažu da su se njihova tijela u tolikoj mjeri prilagodila životu na i u moru da djeca bez pomagala vide kristalno jasno do dubine od 25 metara, a nedavno provedeno istraživanje pokazalo je da imaju neuobičajeno veliku slezenu što je rezultat ronjenja na dah.
Slezena igra ključnu ulogu i 'čuva' ih od hladnoće dok kratko rone u hladnoj vodi. Otkucaji srca uspore, krv ide prema vitalnim organima, a slezena 'šalje' crvene krvne stanice s kisikom u krvotok. Kontrakcije slezene mogu podignuti razinu kisika u krvi za 9 posto.
- Znamo da tuljani koji duboko rone imaju vrlo velike slezene. Ako selekcija djeluje na tuljane, vjerujemo da može djelovati i na ljude - kaže Melissa Ilardo, znanstvenica sa sveučilišta Cambridge. Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Cell.
Budući da se članovi plemena Bajau ne natječu s ostalima teško je reći koliko dugo mogu roniti pod vodom, no navodno je zabilježen slučaj da je jedan od njih ronio čak 13 minuta. Odrasli članovi zajednice na dah mogu zaroniti i 70 metara duboko, 'naoružani' samo drvenom zaštitnom maskom za oči i kopljem za ulov ribe.
Melissa Ilardo je provela nekoliko mjeseci u Indoneziji kako bi skupljala genetske uzorke i ultrazvukom pregledavala ljude iz plemena. DNK analiza je pokazala da ljudi iz plemena Bajau imaju gen PDE10A koji nije pronađen kod njihovih susjeda.
- Vjerujemo da su se ljudi iz plemena Bajau prilagodili i da su povećali razine hormona štitnjače čime je povećana njihova slezena. Dokazano je na miševima da je povećanje razine hormona tireotropina povezano s rastom slezene - kaže Melissa Ilardo, piše Daily Mail.
Znanstvenici kažu da je to prvi pokazatelj genetičke prilagodbe kod suvremenih ljudi.
Za vrijeme boravka u njihovu selu Jaya Bakti blizu Sulawesija dr. Ilardo je ultrazvučnim aparatom pregledala slezenu 59 pripadnika plemena, a potom rezultate usporedila s ultrazvučnom snimkom 34 pripadnika susjednog plemena.
Po povratku na Sveučilište u Copenhagenu gdje je pregledala snimke, ustanovila je da je slezena pripadnika Bajaua bila za 50 posto veća. Pojasnila je da slezena služi za razgradnju oštećenih crvenih krvnih stanica i kao spremnik krvi te se smatra jednim od središta aktivnosti retikuloendotelnog sustava (dijela imunosnog sustava).
Dr. Ilardo je ustanovila da povećana slezena plemenu Bajau priskrbljuje 10 posto više krvnih stanica nego ljudima s uobičajeno velikom slezenom. Zbog dodatne količine krvnih stanica koje prenose kisik po krvotoku pripadnici plemena Bajau mogu ostati dulje pod vodom.
Proučavajući genome Bajaua i dvaju drugih lokalnih zajednica, znanstvenica je kod prvih izolirala češću prisutnost gena PDE10A koji sudjeluje u proizvodnji tiroidnih hormona (hormona štitne žlijezde), a povezuju se i s veličinom slezene.
U pokusima na miševima pokazalo se da "PDE10A regulira tiroidne hormone koji kontroliraju veličinu slezene, što znači da se kod pripadnika plemena Bajau slezena povećala zbog dugog i čestog ronjenja na velikim dubinama", pokazala je studija.
Dr. Ilardo kaže da je potrebno provesti dodatna istraživanja kako bi se shvatilo na koji način hormoni štitne žlijezde utječu na veličinu ljudske slezene. "Sve što smo doznali ukazuje na to u koliko nam je mjeri važno i vrijedno urođeničko stanovništvo koje živi u ekstremnim životnim uvjetima u svim dijelovima svijeta", smatra suautor studije Eske Willerslev, profesor na Sveučilištu u Copenhagenu.
Istraživanje američke znanstvenice u budućnosti bi moglo pomoći znanstvenicima da shvate na koji način organizam reagira na akutnu hipoksiju, odnosno gubitak kisika u raznim situacijama, bilo da je riječ o ronjenju na dah, uspinjanju na velike visine ili o operativnim zahvatima i bolestima pluća.
Dobro poznati 'Kralj domina' iz Louisvillea u Kentuckyju složio je 25.751 domina u sliku Mickeyja Mousea i prezimena njegovog tvorca Disneyja.
'Kralju domina' za njegovo najnovije djelo trebalo je pet dana rada. Složio je 25.751 domina u različitim bojama u sliku Mickeyja Mousea.
Ideju za svoj novi rad 'Kralj domina' dobio je nakon što se neko vrijeme zabavljao video igrom 'Cuphead' koja izgleda kao Disneyjev animirani film iz pedesetih.