Kolovoz 14, 2022

Prvi puta više bogatih Kineza nego Amerikanaca

Broj milijunaša ove godine porastao je za 1,1 milijun, a bogatih Kineza prvi puta je više nego bogatih Amerikanaca, pokazalo je u ponedjeljak objavljeno istraživanje švicarske banke Credit Suisse.

Godišnje istraživanje o bogatstvu Credit Suissea pokazalo je da je sredinom ove godine u prvih 10 posto najbogatijih na svijetu 100 milijuna Kineza u usporedbi s 99 milijuna u SAD-u.

„Unatoč trgovinskim sukobima između SAD-a i Kine tijekom proteklih 12 mjeseci, obje su zemlje ostvarile snažan napredak u stvaranju bogatstva, pridonijevši s 3.800 milijardi dolara, odnosno s 1.900 milijardi dolara”,rekla je direktorica za svjetsko gospodarstvo i istraživanje u Credit Suisseu Nannette Hechler-Fayd'herbe.

Broj milijunaša u svijetu porastao je za 1,1 milijun, na 46,8 milijuna, s ukupnom vrijednošću neto imovine od 158.300 milijardi dolara, što je 44 posto ukupnog svjetskog iznosa.

U SAD-u je nastala polovina od ukupnog broja, 675.000 novih milijunaša.

Pad prosječnog bogatstva u Australije, uglavnom zbog tečajnih razlika, smanjio se za 124.000 milijunaša. Velika Britanija je izgubila 27.000 milijunaša, dok se u Turskoj taj broj smanjio za 24.000.

U istraživanju je procijenjeno da 55.920 ljudi ima najmanje 100 milijuna dolara, dok 4.830 posjeduje neto imovinu iznad 500 milijuna dolara.

Globalno bogatstvo, koje je u prošloj godini poraslo za 2,6 posto, tijekom sljedećih pet godina povećat će se za 27, posto, na 459.000 milijardi dolara do 2024. godine, prognoziraju iz Credit Suissea. Broj milijunaša će također rasti tijekom razdoblja, na gotovo 63 milijuna.

Na svijetu 56,6 posto ljudi posjeduje manje od 10.000 dolara, 32,6 posto pojedinaca posjeduje između 10.000 i 100.000 dolara, 9,8 posto ljudi posjeduje između 100.000 i jednog milijuna dolara, dok 0,9 posto svjetske populacije posjeduje gotovo polovinu svjetskog bogatstva, prenosi N1.

Kinezi izumili super-kameru koja vas može uočiti u gomili od tisuću ljudi

Kineski znanstvenici razvili su ultramoćnu vrstu kamere koja može identificirati jednu osobu unutar gomile od nekoliko desetaka tisuća ljudi.

Kameru od 500 megapiksela razvili su znanstvenici sa Sveučilišta Fudan u suradnji s Optičkim institutom Changchun iz Kineske akademije znanosti, piše Independent.

Riječ je o kameri čija rezolucija sadrži peterostruko više detalja od ljudskog oka, iako je po visini rezolucije nadmašuje kamera od 570 megapiksela s jednog čileanskog opservatorija čiji je cilj promatranje udaljenih galaksija.

Kamera koju su izumili kineski znanstvenici koristit će se u svrhu videonadzora te su je već pohvalili kineski državni mediji zbog aplikacija kojima će se služiti kineska vojska i sigurnosne institucije.

Kineska nadzorna tehnologija

Tehnologija prepoznavanja lica u kombinaciji s praćenjem pojedinaca u stvarnom vremenu na taj način doprinosi nadzornoj mreži kojom Kina bilježi podatke o svim svojim građanima.

Procjenjuje se da Kina trenutno ima 170 milijuna nadzornih kamera, odnosno jednu na svakih 12 ljudi, što njezinu tehnologiju nadzornog hardwarea i softwarea čini jednom od najrazvijenijih na svijetu.

U svrhu praćenja svojih građana Kina je prošle godine razvila tehnologiju prepoznavanja hoda koja može identificirati pojedinca na udaljenosti od 50 m samo promatrajući njegove tjelesne pokrete.

Program "ptice špijunke", s druge strane, koristi se jatima robotskih ptica s kamerama koje iz zraka snimaju ljude.

Kritike udruga za ljudska prava

Udruge za ljudska prava kritizirale su nadzornu tehnologiju koju kineska država primjenjuje na svojim građanima, navodeći pritom da je riječ o teškom kršenju osobnih sloboda ljudi.

"Rangiranje građana s obzirom na njihovo ponašanje, od toga što kupuju u trgovinama, do toga što pišu na internetu, predstavlja umjetan način stvaranja društva u kojemu ne postoje problemi. Nisko rangirani ljudi na taj se način suočavaju s poteškoćama u svim aspektima života, od zaposlenja do školovanja svoje djece", izjavila je Maya Wang iz Human Rights Watcha.

U Bilećkom jezeru ulovio pastrvu od 5 kg

Trebinjac Risto Kukurić ulovio je u Bilećkom jezeru pastrvu tešku preko pet kilograma.

Tako velika pastrva je rijetkost, a Risto, koji je strastveni ribolovac, kaže da je ovo najteža pastrva koju je do sada ulovio.

– Lovio sam šarane teške i više od 7 kilograma, ali pastrvu nikada ovoliku. Volim ići u ribolov, a naročito u dijelu iza brane, gdje idem kad god imam vremena – kaže Kukurić,

Risto Kukurić u Trebinju je poznat po uzgoju cvijeća, a veliki dio javnih površine u Trebinju cvjetnim aranžmanima ukrašava upravo Kukurić.

Pozitivan pogled na svijet smanjuje rizik od srčanog i moždanog udara

Ljudi s pozitivnim gledanjem na svijet vjerojatno će se rjeđe nego pesimisti suočiti sa srčanim ili moždanim udarom, a vjerojatno će i dulje živjeti, pokazala je nedavna analiza.

U analizi koja se temelji na postojećim istraživanjima, znanstvenici su istražili podatke iz 15 studija u koje je bilo uključeno nešto manje od 230.000 ljudi, a praćeni su prosječno 14 godina.

Tijekom tog vremena, najoptimističnije osobe imale su 35 posto manje šansi od najpesimističnijih za srčani ili moždani udar, a 14 posto manje izgleda da umru iz nekog drugog razloga, objavljeno je u JAMA Network Open.

“Ti rezultati sugeriraju da pozitivno i negativno razmišljanje ne samo da utječu na kvalitetu života nego mogu biti povezani i sa zdravljem", rekao je Alan Rozanski, vodeći autor studije i znanstvenik na Icahn School of Medicine u Mount Sinaiju u New Yorku.

Optimisti imaju pozitivnije zdravstvene navike koje im pomažu da žive dulje, rekao je Rozanski. Oni bolje jedu, više vježbaju i manje puše od pesimista, a imaju i bolje načine nošenja s problemima koji im pomažu da budu proaktivni na polju svog zdravlja i da prolaze kroz teška vremena ne mijenjajući navike u nezdrave.

Pesimizam, suprotno tome, može potaknuti češće upale te učiniti ljude podložnijima razvoju metaboličkih poremećaja koji mogu skratiti život, kazao je Rozanski.

Dok su mnoge studije kroz prošlih nekoliko desetljeća povezale stres i promjene raspoloženja s povećanim rizikom od srčanih bolesti, ovi rezultati nude svježe dokaze da gledanje na život može utjecati na zdravlje srca.

“Optimizam se dugo povezuje s boljim rezultatima u školi i na poslovima poput prodaje, sporta, politike i u društvenim odnosima, ali on je i važno zdravstveno pitanje koje dosad nije dovoljno istraženo", rekao je Rozanski, piše Jutarnji list.

Mamurluk je bolest - proglasio je njemački sud u novoj parnici

Njemački sud je u ponedjeljak presudio o tvrdnjama proizvođača suplemenata kako njihovi proizvodi pomažu u liječenju mamurluka, piše nytimes.com. Naime, tužitelji su  tvrdili da proizvođači pića u prahu i sličnih pripravaka nelegalno tvrde da su njihovi proizvodi lijek, no ime tih tvrtki u presudi nisu objavili.

Definicija suda tek je umjerena utjeha za ljude koji glavobolju i mučninu nakon alkoholiziranja doživljavaju kao kaznu koju su si sami priskrbili. Sud u Frankfurtu bolest je definirao kao "mali i privremeni otklon normalnog stanja ili normalne aktivnosti tijela", objavio je Deutsche Welle.

Sud je također kazao da tvrtke koje prodaju hranu i pića svoje proizvode ne mogu reklamirati kao lijek protiv simptoma mamurluka poput umora, mučnine i glavobolja.

- Informacije o hrani ne smiju sadržavati opis svojstava za prevenciju ili liječenje bolesti kao ni odavati dojam da imaju te sposobnosti, piše u presudi. Presuda dolazi neposredno nakon početka Oktoberfesta u Minhenu, njemačkog praznika koji podrazumijeva nošenje narodnih nošnji poput dindrlice i lederhosena, ali i neumjerene količine ispijenog piva.

Njemački znanstvenici su u veljači u časopisu American Journal od Clinical Nutrition objavili rad u kojem definiraju mamurluk kao kompleks neugodnih fizičkih i psihičkih simptoma koji se javljaju kada se povišene razine alkohola u krvi vraćaju u normalnu vrijednost - nula.

Ne postoje učinkoviti poznati lijekovi za te simptome, navode u studiji, te da su neutemeljeni narodni lijekovi koji kažu da se prije vina treba popiti pivo kako bi se izbjeglo neželjene posljedice.

- Simptomatski mamurluk je zaštitni mehanizam koji je ljudima pomogao da tijekom godina promijene svoje ponašanje te ima evolucijsku vrijednost za buduće generacije, zaključuju autori studije.

Posljednje objavljeno

Iz stoca