Način života se značajno promijenio, kao i ono što jedemo. Gotovo svakog ljeta ponovo na društvenim mrežama izrone stare fotografije plaža iz sedamdesetih i osamdesetih godina prošlog stoljeća.

Na tim veselim ljetnim prizorima, mnogi su primijetili isto: svi izgledaju jako vitko. Da li je moguće da su svi bili mršaviji?

Zapravo, pisac i kolumnista George Monbiot je sproveo istraživanje kako bi došao do odgovora.

Otkrio je da su ljudi zapravo jeli više 1970-ih nego sada. Također, poslovi su danas teži nego što su bili 1970-ih. Djeca se danas kreću koliko i prije 50 godina.

Ali, postoji bitna razlika: otkrio je da ljudi danas jedu više šećera, kojeg ima u mnogim proizvodima.

U prošlosti smo jeli smo više, ali drugačije. Danas po osobi kupujemo upola manje svježeg mlijeka, ali pet puta više jogurta, tri puta više sladoleda i čak 39 puta više mliječnih deserta, pokazalo je njegovo istraživanje.

Kupujemo upola manje jaja nego 1976. godine, ali za trećinu više žitarica za doručak i duplo više grickalica od žitarica; pola ukupnog krumpira, ali tri puta više čipsa.

Dok je naša direktna kupovina šećera naglo opala, šećer koji konzumiramo u pićima i konditorskim proizvodima je vjerojatno skočio.

„Do smjene nije došlo slučajno. Kao što je Jacques Peretti tvrdio u svom filmu ‘Muškarci koji su nas udebljali’, prehrambene kompanije su uložile velika sredstva u dizajniranje proizvoda koji koriste šećer da zaobiđu naše prirodne mehanizme kontrole apetita, kao i u pakiranje i promociju ovih proizvoda. Kako bi razbili ono što je ostalo od naše odbrane, uključujući korištenje podsvjesnih mirisa. Oni zapošljavaju armiju znanstvenika i psihologa za hranu da nas prevare da jedemo više nego što nam je potrebno, dok njihovi oglašivači koriste najnovija otkrića u neuroznanosti da savladaju naš otpor“, tvrdi George Monbiot.