Siječanj 19, 2022

Porezna uprava FBiH će uz pomoć internet oglašivača prikupljati podatke o iznajmljivačima stanova

Porezna uprava FBiH pojačala je aktivnosti na naplati poreza od građana koji izdaju imovinu, a podatke prikuplja i putem internet oglašivača kao što je Booking.com.

Nažalost, općine u čijoj je nadležnosti registracija osoba koje iznajmljuju stan, do sada nisu pokazale zainteresiranost za suradnju s PU FBiH kada su u pitanju aktivnosti koje bi dovele do povećanja naplate poreza.

Nakon što je Booking.com u veljači ove godine obavijestio sve oglašivače u FBiH da će morati registrirati svoje poslovanje kako bi se nastavili oglašavati, očekivalo se da će mnogi krenuti u proces registracija.

Ipak, prema podacima županijskih poreznih uprava u razdoblju od 1. veljače do 31. srpnja ove godine nije došlo do značajnog povećanja broja podnesenih obrazaca PIP-1034 u odnosu na prošlu godinu.

"PU FBiH smanjene su mogućnosti inspekcijskog nadzora prijave i plaćanja ove vrste poreza i tako utjecaj na učinkovitu naplatu ove vrste javnih prihoda. U slučajevima kad službenici PU FBiH po osnovu svojih saznanja ili anonimnih prijava odlaze na adrese radi provjera jesu li stanovi izdani pod zakup.

Događa se da građani ne dozvoljavaju kontrolu zbog povrede prava na privatnost, odnosno traže sudski nalog, bez kojeg inspektor ne može izvršiti kontrolu stambenog prostora, jer inspekcijski nadzor privatnih kuća, stanova, soba podrazumijeva ulazak u privatni prostor i narušavanje privatnosti.

PU poduzima sve zakonom propisane radnje u cilju evidentiranja pravnih i fizičkih lica građana koji izdaju pod zakup kuće, stanove ili sobe i naplate javnih prihoda", rečeno nam je u Službi za odnose s javnošću PU FBiH.

Odsjek za obavještavanje i istrage PU FBiH u okviru svoje nadležnosti provodi istražno obavještajne radnje pomoću kojih dolazi do saznanja o kućama ili stanovima  koje porezni obveznici građani izdaju u zakup.

Veliku pomoć imaju i od građana, posebno tijekom posljednjih godina.

S obzirom na to da prikupljeni prihodi po ovoj osnovi pripadaju proračunu općina u cilju veće naplate ove vrste prihoda, Porezna uprava je kontaktirala predstavnike općina radi dostavljanja informacija o zakupodavcima sa svojih područja, ali ističu da do sada nisu pokazali zainteresiranost za suradnju koja bi dovela do povećanja općinskih proračuna.

Značajno bolja situacija je kod iznajmljivanja poslovnih prostora privrednim društvima i poduzetnicima, s obzirom na to da se mjesto obavljanja djelatnosti (sjedište ili poslovna jedinica) mora na odgovarajući način dokumentirati radi registracije kod Porezne uprave FBiH.

"Porezna uprava nema podatke o broju stanova koji se nelegalno iznajmljuju pod zakup, pa prema tome, nema podatke, niti procjenu o eventualnoj visini evazije poreza po ovom osnovu.

Pravna i fizička lica koja izdaju imovinu pod zakup podnose prijave i izvršavaju svoje obaveze u skladu sa zakonom. Međutim, na osnovu prijava, odnosno obrazaca na kojim se prijavljuje izdavanje imovine pod zakup, Porezna uprava ne može utvrditi način izdavanja tako da ne raspolaže ni podacima koliko je prijava koje su podnesene nakon 1. veljače 2018. godine, podneseno zbog potrebe za oglašavanjem na internet stranici Booking.com", kazali su.

Županijski pojedinačno zakonima utvrđuju visinu poreza na imovinu koji plaćaju vlasnici poslovnih prostorija, stambenih zgrada i stanovi koje izdaju pod zakup. Također, građani koji izdaju poslovne prostorije, stambene zgrade ili stanove dužni su da obračunaju i uplate porez na dohodak od 10 posto.

Iz Porezne uprave FBiH podsjetili su da je nepodnošenje poreznih prijava kažnjivo prema Zakonu u poreznoj upravi FBiH, pa su tako kazne za fizička lica od 300 do 3.000 KM.

Porezne uprave susjednih zemlja pokrenule su također veliku akciju naplaćivanja poreza i kažnjavanja građana koji iznajmljuju svoje smještajne kapacitete a nisu prijavili djelatnost.

Glavne podatke dobivaju putem servisa Booking.com i Airbnb. Porezna uprava Hrvatske objavila je nedavno podatke kako je više od polovice iznajmljivača u toj zemlji utajilo dio prihoda, te da više od polovine koji se oglašavaju putem ovih internet oglašivača nisu dostavili informacije o svom poreznom broju.

Izvor: Klix.ba

Hrvatska Podravka gradi tvornicu u blizini Mostara

Izgradnja Podravkine tvornice u Hercegovini bio bi prvi projekt u kojem jedna hrvatska tvrtka gradi proizvodni pogon u spomenutoj regiji. S obzirom na to da se radi o jednoj od najvećih tvornica u regiji, jasno je kako su očekivanja velika, a planirana suradnja dugoročna, piše Večernji list BiH. Prognoze govore kako bi uz ovaj projekt moglo biti vezano i do 10.000 ljudi u Hercegovini, što samo daje pretpostavku o tome koliko je izgradnja ovakve tvornice važna i od krucijalnog značenja za ostanak ljudi na ovim prostorima. Također, ovo je najbolji primjer na koji način Hrvatska treba pomagati Hrvatima u BiH.

Nakon što je veći broj ljudi u Hercegovini doživio negativno iskustvo s uzgojem smilja zbog pada cijena i nemogućnosti plasmana eteričnog ulja ove biljke, sada se pojavio novi projekt koji bi mogao poljoprivredu u Hercegovini, ali u Bosni, podići na znatno višu razinu. Naime, kako ekskluzivno doznaje Večernji list, uskoro bi u blizini Mostara trebala početi izgradnja Podravkine tvornice u kojoj bi se prerađivalo voće i povrće uzgojeno na ovome području. Nova tvornica u BiH radila bi 365 dana u godini proizvodeći suhi koncentrat rajčice za Podravkin pogon u Koprivnici i finalne proizvode od rajčice (pasirana, sjeckana i koncentrat) te sve vrste džemova od jabuke, smokve, šljive, marelice itd. Izvoz bi išao u sve zemlje regije, ali i europske zemlje te Rusiju. Naši sugovornici ističu kako bi uskoro trebala krenuti realizacija projekta, ali kako su podaci o lokaciji tvornice i brojni detalji vezani uz ovaj proces u domeni poslovne tajne.

- Dinamički plan je takav da je tvornicu moguće izgraditi i staviti u pogon do kraja travnja 2019., tako da bi se već u svibnju iste godine počelo ukuhavati voće i povrće i pakirati proizvode. Početak radova trebao bi biti najkasnije u studenome ove godine. Ovih dana Podravkine stručne osobe završile su ispitivanje zemljišta u Hercegovini i potvrđeno je da i tlo i lokacija za tvornicu u potpunosti odgovaraju dostignutim standardima Podravke i namjeni projekta - ističu naši sugovornici. Sa strane Podravke na čelu projekta je prof. dr. Zdravko Matotan, direktor Razvoja poljoprivrede Podravke, a studiju o izvedivosti projekta radio je profesor Marko Ivanković. U projekt je uključen i direktor sektora za poljoprivredu Podravke Zdravko Dimač.

Veliki i siguran otkup 

- Prehrambena industrija, osim značajnog zapošljavanja u svojim pogonima, jedina može okupiti i uvezati veliki broj malih obiteljskih OPG proizvođača i braniteljskih zadruga. Fenomen smilja u Hercegovini dokazao je da ogroman broj ljudi, kada vidi osobni interes, ore neobrađenu zemlju i pretvara kamen u obradivu površinu. Problem nastaje kod otkupa proizvoda, a toga ne bi trebalo biti u slučaju da u projektu bude Podravka. Proizvođačima će biti osigurani ugovori u studenome ili prosincu, a tada će im biti poznate i otkupne cijene. Podravka će također osigurati sadnice, gnojivo, kontrolu procesa uzgoja i berbu. Zanimanje za suradnju je ogromno u Hercegovini - istaknuli su naši sugovornici. Već dulje vrijeme se radi na ovome projektu. Prvo se krenulo s pričom da će u projektu sudjelovati braniteljske zadruge, ali zbog ogromnog interesa odlučeno je da će projekt biti znatno proširen. Već nekoliko mjeseci traju intenzivne pripreme za realizaciju projekta, prikupljanje podataka i prijava onih koji žele sudjelovati u suradnji s Podravkom. - Za dva i pol mjeseca napravili smo dobar posao. Više nego što smo očekivali i mi i partneri iz Podravke. Prikupili smo sve ulazne podatke te potpisane i ovjerene izjave zainteresiranih proizvođača. Sada imamo više od 470 hektara zemljišta za rajčicu, 1300 ha potencijalnih površina za razno voće i povrće i 2500 tona već proizvedenog voća koje se može odmah prerađivati. Malo tko se ovome nadao i upravo to nas je ponukalo da proširimo projekt izvan prvotnih okvira - objašnjavaju naši sugovornici. Podravka će otkupljivati veći broj kultura voća i povrća koje može uspijevati na ovome području. Od povrća su prioritet industrijska rajčica, paprika, krastavac, feferon ljuti i slatki, grah, pšenica, mrkva, peršin i celer. Kada se govori o voću, najveći zahtjevi će biti za jabukama, marelicama, šljivama, malinama, višnjama, jagodama, smokvama, šumskim voćem i dunjama. Tisuće tona ovoga voća i povrća uskoro bi trebalo biti prerađivano u Podravkinoj tvornici kod Mostara.

Probni nasadi

Inače, probni nasadi industrijske rajčice već su podignuti na nekoliko lokacija u Hercegovini. Radi se o Ljutom Docu, Grahovu, Ravnom i Ljubuškom. Prva izvješća govore da je urod i više nego dobar te da su probni nasadi dali rezultate koji su bolji od očekivanih. To znači kako je prva stepenica svladana te kako su stvoreni uvjeti za nastavak projekta. - Sorte koje se sadi biraju Podravkini stručnjaci, a sama berba traje oko 60 dana. Sadi se više sorti, od ranih, pa sve do kasnih jer samo tako je moguće osigurati dugotrajnu berbu. Berba se obavlja strojno i jako je važno da je pogon u blizini te da se rajčicu može obraditi u predviđenim rokovima. Izgradnjom tvornice u blizini Mostara i taj zahtjev će biti ispunjen - zaključili su naši sugovornici. Ranije su iz Podravke poručili kako traže dugotrajnu suradnju jer imaju cilj cjelokupne količine voća i povrća otkupljivati od domaćih proizvođača, što sada nije slučaj. To znači, zainteresirani mogu planirati dugoročne suradnje koje će trajati desetljećima i osigurati stalni razvoj poljoprivrede, smanjenje broja nezaposlenih i razvoj ruralnih područja. Upravo to je potrebno BiH i svim zemljama regije. - večernji.ba

Stolac-Neum: Zgode i nezgode preko Svitave

Radovi na izgradnji i modernizaciji ceste Stolac - Neum u punom su jeku, no bh. građani tim putem do mora, ukoliko se rokovi ispoštuju, neće moći još iduće četiri godine. Dotad putuju preko Hrvatske ili preko Svitave - lošeg puta koji bi većina rado izbjegla.

Bh. građanima koji nemaju putovnicu, a išli bi na more u Neum, ili jednostavno žele izbjeći gužve na graničnom prijelazu, jedina alternativa jeste put preko Svitave. Ova cesta puna rupa i nepreglednih krivina putovanje ka moru čini izuzetno teškim, ali i opasnim.

Ova dionica duga je oko 50 kilometara, a na nekim mjestima široka je tek 3 metra, zbog čega se automobili otežano mimoilaze.

Cesta je izgrađena 70-ih godina prošlog stoljeća. Vrlo često se mogu vidjeti znaci upozorenja koji se odnose na opasnost od odrona, uzak put, krivine i sl. No, kojim će putem stići do mora, za razliku od trgovaca i privrednika koji ne mogu birati, bh. građani i turisti to mogu.

"Put je uzak i s više krivina, ovih godina je malo bolji rekao bih, inače idem stalno ovim putem radi gužve na granicama, a i djeca nemaju putovnicu", kaže Nedžib Sarač, Ilijaš.

"Krenuli smo za Neum i put je katastrofa , nisam se nadao ovom, prvi put idem ovuda, mada su mi rekli da je loš put, nigdje ne možemo ni stati, curica je morala do toaleta, ali dobro opet se radujemo moru", ističe Jasmin Jusufbašić, Bugojno.

Na ovaj put posebno se žale građani Neuma koji svakodnevno putuju. Da bi naprimjer stigli do bolnice, Neumljani moraju proći graničnu kontrolu, no zbog gužvi, pacijenti koji se voze vozilom hitne pomoći ponekad su primorani satima čekati u koloni. Tako su građani u krajnjoj nuždi primorani ići preko Svitave.

"Neum jednostavno nema izlaz, preko brda je loš put, gužve su i to je neizdrživo za neke pacijente, to ne bi mogli ni preživjeti. Nezgodno je tu kad se sretnu dva velika autobusa. Ne mogu se mimoići, manji i veći i mogu, to je žalosno stvarno. Mi svi govorimo naše more, naše more, a niko ne vodi brigu o tome", naglasio je Frano Menalo, vozač iz Neuma.

"Čini mi se koliko mi je poznato, da je nepoznat status te ceste, ne zna se vlasnik i tako to prolazi, nitko je ne održava, ali puno bi značilo da se to popravi, pa svake godine da se nešto uloži puno bi značilo", naglasio je Andrija Krešić, predsjednik Turističke zajednice HNŽ.

Načelnik općine Neum, nada se da će vlasti prepoznati značaj ove ceste i da će se u skoroj budućnosti ona i obnoviti. No, od velike važnosti ističe cestu Stolac-Neum čija je izgradnja u tijeku.

"Tunel Žaba dosta će olakšati promet, zatim dio od Stoca, a nas također interesira put od Dračeva prema Neumu. Nadležnost je Županije, pa se nadamo da ćemo i to završiti", istakao je Živko Matuško, načelnik Općine Neum.

Iz Ministarstva prometa i veza HNŽ-a objasnili su nam da je javni poziv za saniranje ceste objavljen, za šta je izdvojeno 300.000 KM.

"Zbog Zakona o javnim nabavama i svih procedura koje je potrebno provoditi, ali i vrlo često slučaja da se natječaji moraju ponavljati naše ministarstvo u prošloj godini nije uspjelo završiti planirane aktivnosti, stoga je u ovoj godini pokrenut niz aktivnosti, raspisan je natječaj za saniranje spomenute prometnice, za to je osigurano 300.000 KM u proračunu i vjerujemo da će izvođači uskoro biti uvedeni u posao", kazao je Pero Pavlović, glasnogovorink Vlade HNŽ.

Povezanost jedine bh. općine na moru sa ostatkom države uveliko bi trebala olakšati izgradnja nove magistralne ceste Neum – Stolac.

Planirani period implementacije cijelog projekta je četiri godine, tako da je očekivani završetak radova 2022. godine. Međutim, kako se taj putni pravac počeo graditi prije više od 30 godina, mnogi su mišljenja kako je opet riječ o predizbornoj priči, kao i da će i radovi biti kratkotrajni.

n1

Ploče: tanker pun nafte udario u pristanište i razvalio dok, otežana distribucija za cijelu Dalmaciju i BiH

Zbog havarije broda "STI Poplar", koji plovi pod zastavom Maršalovih Otoka, u luci Ploče upitna je opskrba naftom i derivatima čitave Dalmacije.

Tanker koji je u sebi imao oko 27 tisuća kubika nafte udario je u pristanište, survavši u more dio doka i aparaturu za iskrcavanje nafte i plina, koji su potonuli. Ono što je ostalo od doka, cijevi i uređaji za iskrcaj nafte, također su oštećeni i nisu trenutačno za upotrebu.

Šteta se, tvrde stručnjaci, mjeri u milijunima eura.

Upućeniji u ovu problematiku kažu da je prigodom manevra broda netko nešto gadno pogriješio. Jesu li to pilotari, kapetan ili remorkeri koji su vukli brod, pokazat će istraga, koju provode Lučka kapetanija i inspekcije Ministarstva pomorstva.

Budući da je pristanište uništeno, na čekanju su drugi brodovi koji ne mogu prići pločanskoj luci i iskrcati terete. "Petrolov" veliki brod čeka vani na otvorenom moru, ali naftu ne može iskrcati jer je dok uništen. Što će biti s tim teretom, nitko ne zna. Hoće li brod uspjeti iskrcati naftu u nekoj drugoj luci, također je nepoznanica, a očekuje se dolazak još nekoliko brodova nakrcanih naftom i derivatima, koji voze prema luci Ploče.

Kako je velika potražnja za naftom ne samo u Hrvatskoj nego i Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, lučka skladišta su prazna i takva će ostati tko zna koliko dugo.

Distribuciju nafte preuzimaju skladišta u Solinu i Rijeci. Riječ je o milijunskim štetama, koje trpe Luka Ploče i naftne kompanije, što će, prema međunarodnom pravu, morati nadoknaditi brodarska kompanija "STI Poplar". No o tome će konačnu riječ reći inspekcijske službe i stručnjaci za pomorsko pravo.

Tako se u Pločama očekuje dolazak brojnih inspekcija za istraživanje pomorskih nesreća koje će tražiti krivce, a tek nakon toga slijedi popravak doka. Naftu i derivate će prema jugu morati prevoziti iz skladišta u Solinu ili Rijeci.

Upućeniji u ovu problematiku tvrde da je riječ o enormnim odštetama koje se mjere u desecima milijuna dolara i koje će potraživati brodarske kompanije koje čekaju iskrcaje.

I brod je nakon udara prilično oštećen te je izvučen na sidrište. Na svu sreća, nije probijen jer su tone nafte mogle iscuriti u more. Bila bi to ekološka katastrofa nesagledivih razmjera u pločanskom akvatoriju.

– Preko suda je brodu izrečena mjera zabrane isplovljavanja dok god ne polože novac za naknadu pričinjene štete – pojasnio nam je ravnatelj Lučke uprave Ploče Tomislav Batur.

S druge strane, Lučka kapetanija je zabranila upotrebu veza dok se sve ne sanira, Lučka uprava je upravitelj veza i obale i dužna je izvršiti kompletnu sanaciju, rekao je Batur, naglašavajući da su već angažirani stručnjaci koji ispituju sadašnje stanje te se uskoro očekuje izrada projekta sanacije.

Međutim, to bi, kako doznajemo, moglo potrajati i nekoliko mjeseci.

– U ovom trenutku ne možemo točno reći vremenski rok sanacije – kazao je Batur, koji tvrdi da se šteta procjenjuje u milijunima eura. To je šteta same sanacije te šteta izgubljene dobiti za klijente.

– Takve stvari se događaju u svijetu. Brodarska kompanija je dužna nadoknaditi štetu jer kada brod udari u obalu, odgovornost je na brodu i na kompaniji, što uostalom reguliraju međunarodne osiguravajuće kuće – kaže Batur.

Epilog havarije je da brodovi do daljnjega neće moći iskrcavati naftu u luci Ploče. Razmatraju se i neka privremena rješenja prema kojima će se tankeri iskrcavati u Splitu ili Rijeci, zbog čega je realno očekivati i poremećaje na tržištu derivata u Hrvatskoj.

Kako neslužbeno doznajemo, Lučka kapetanija je, što se tiče sigurnosti plovidbe, protiv zapovjednika broda, ruskog državljanina, pokrenula istražne radnje.

Svaki šesti građanin BiH je siromašan

Prema podacima Ujedinjenih naroda, 18,1 posto stanovništva u Bosni i Hercegovini živi s primanjima nižim od 237 KM mjesečno, odnosno ispod linije koja označava kritično siromaštvo. To otprilike znači i da je svaki šesti građanin BiH siromašan, objavio je Dnevni avaz.

Prema podacima UN-a, skoro polovina ljudi u BiH živi na granici siromaštva, preživljavajući s mjesečnim primanjima oko 416 KM. Najbliži ovoj kategoriji su i nezaposleni, zatim samozaposleni, u koje spadaju poljoprivrednici i domaćinstva s više od troje djece.

''Podaci pokazuju da se broj djece u koja ovise o socijalnoj pomoći u posljednje dvije godine povećao za deset posto. U kategoriji siromašnih sve je više i radno aktivnog stanovništva koje ostaje bez posla ili radi, a ne prima plaću, kao i mladih, čija je stopa nezaposlenosti u samom europskom vrhu'', ističu iz Ureda rezidentne koordinatorice Ujedinjenih naroda BiH.

Siromaštvo, koje se definira kao nedostatak osnovnih uvjeta za život i osnovne ljudske potrebe, poput hrane, pića i doma, globalni je problem današnjice, a prema podacima UN-a, naša je zemlja peta po siromaštvu u Europi. Od nas siromašnije su Moldavija, Ukrajina, Kosovo i Albanija.

Većinu siromašnih u BiH čine zaposleni koji žive u obiteljima s djecom, piše Avaz dodajući kako se to objašnjava niskim primanjima, jer jedna plaća nije dovoljna da domaćinstvo zadrži iznad razine siromaštva.

Broj nezaposlenih približava se broju zaposlenih. Umirovljenici, ali i brojni radnici, već godinama preživ1javaju na minimalcu, dok mladi masovno napuštaju BiH.

Prema podacima Svjetske banke, godišnja zarada u BiH po osobi iznosi 10.572 KM, a troškovi su 12.689 KM. Za hranu je potrebno 4.489 KM (37,3 posto od ukupne godišnje zarade), za stanovanje 3.960 KM, (35,6 posto), za trajnu robu 380 KM (2,9 posto), a za ostale troškove 3.869 KM (25,9 posto ukupnih godišnjih troškova).

Posljednje objavljeno

Iz stoca