Siječanj 19, 2022

Zbog necijepljenja u FBiH od velikoga kašlja oboljelo 116 osoba, najviše u SBŽ

Imunizacija svake godine spašava 2 do 3 milijuna života, ali još uvijek 1,5 milijuna djece umire godišnje od bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem, piše Večernji list BiH. Cjepiva igraju jako važnu ulogu u zaštiti djece od ozbiljnih bolesti. Od 18 dostupnih cjepiva, u FBiH ih se koristi 10, koja štite od deset jako ozbiljnih zaraznih bolesti. Uz dostupna cjepiva, prema podacima iz izvješća ZZJZ-a o kretanju zaraznih bolesti u FBiH, 2017. godine je u skupini cijepno preventabilnih bolesti registrirano 116 oboljelih od pertusisa ili velikog kašlja, 78 oboljelih od parotitisa ili zaušnjaka, 13 oboljelih od ospica te je naknadnom provjerom laboratorijskoga testiranja uzoraka utvrđen jedan slučaj rubeole. Razlog pojave bolesti koje su bile iskorijenjene je veliki pad procijepljenosti djece.

Stanje u FBiH

U prošloj godini najveća pojavnost iz ove skupine bolesti registrirana je na području Srednjobosanske županije, a u 2016. na području USŽ-a. Samo dvije županije u FBiH nisu prijavile bolesti iz ove skupine, i to Bosansko-podrinjska i Posavska. U 2017. veliki kašalj ima najveći udio u ukupnoj strukturi ove skupine oboljenja, i to 53,45%. Najveća pojavnost u 2017. zabilježena je u SBŽ-u, i to 14,72 oboljela na 100.000 stanovnika. Tako je u SBŽ-u registrirano 37 oboljelih. U ZDŽ-u je evidentirano 26 oboljelih, dok Posavska i BP županija nisu imale registriranih slučajeva. Najveći postotak oboljelih nije cijepljen, i to njih 74,13%, nepoznatog cijepnoga statusa bilo ih je 10,34% ili su primili samo jednu dozu cjepiva - 14%. Zaušnjaci se u Federaciji BiH javljaju kao druga najčešća cijepno preventabilna bolest, s morbiditetom od 3,54 oboljela na 100.000 stanovnika, ukupnim brojem oboljelih od 78 i udjelom u ukupnoj strukturi ove skupine oboljenja s 35,94%. Najveći broj oboljelih registrira se u dobi od 5 do 9 godina, a najmanji u dobnoj skupini mlađih od godinu dana i između 15 i 19 godina. Obolijevaju češće osobe muškog spola, i to u 52,56% slučajeva, nego ženskog, koji se bilježi u 47,44% slučajeva. Najveći broj oboljelih od zaušnjaka je nepoznatog cijepnoga statusa - 43,58%, necijepljenih je 28,20%, a nepotpuno cijepljenih (samo prvom dozom) 15,38%, dok je udio potpuno cijepljenih u prijavljenim slučajevima iznosio 12,82%. Sarajevska županija imala je najveći broj oboljelih - 28, zatim ZDŽ s 18 oboljelih, dok tri županije u FBiH nisu registrirale slučajeve zaušnjaka. Od cijepno preventabilnih bolesti registriraju se još ospice i rubeola.

Stanje u HNŽ-u

Ni jedno od devetero djece koja su u HNŽ-u u protekloj godini oboljela od velikog kašlja nije bilo cijepljeno iako je riječ o bolesti koja se može spriječiti cijepljenjem. Ni sedmero djece koja su u HNŽ-u protekle godine oboljela od zaušnjaka također nije bilo cijepljeno. Spomenimo da 2015. i 2016. u HNŽ-u nije zabilježen ni jedan slučaj obolijevanja od navedenih bolesti. Slučajeve oboljele djece od velikog kašlja i zaušnjaka u 2017. dovodi se u vezu s trendom pada stope cijepljenja. Postotak cijepljene djece u HNŽ-u posljednjih godina pao je ispod 80%, a, kao što je poznato, kako bi došlo do stvaranja kolektivnog imuniteta, potrebno je da obuhvat cijepljenjem bude oko 95%.

Večernji list BiH

Nastavljena iseljavanja iz BiH, samo 2017. obrađeno 17.000 zahtjeva za vizu

U manje od četiri godine iz Bosne i Hercegovine iselilo se nešto više od 150 tisuća ljudi, piše Večernji list BiH. Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije Bosne i Hercegovine, najalarmantnija situacija prošle godine bila je u Posavini, međutim, ni drugi dijelovi BiH ne zaostaju previše po tom pitanju.

Porazni podaci

U istraživanju Unije za održivi povratak sudjelovalo je 1750 mjesnih zajednica, 82 općine, 104 lokalne nevladine organizacije (članice Unije) i 170 volontera. Samo u 2017. godini iz BiH se iselilo 35.000 ljudi. Koliko je to zabrinjavajući podatak, najbolje ilustrira činjenica da je npr. Banja Luka, prema posljednjem popisu stanovništva, imala 150 tisuća ljudi, što znači da smo za nepunih pet godina izgubili stanovništvo drugog najvećeg grada u Bosni i Hercegovini. Iz Federacije BiH iselilo se ukupno 68.068 ljudi, od toga broja najviše iz USŽ-a - 18.110, na drugom mjestu je TŽ, iz kojeg su otišle 8252 osobe, a na trećem HNŽ koji je napustilo 7277 građana. Iz ZDŽ-a otišlo je 4578 ljudi, Posavske županije 5901 osoba, SBŽ-a 5903, iz Sarajevske županije 6855, HBŽ-a 7000, BPŽ-a 623 i ZHŽ-a 3569.

Porazne podatke potkrjepljuju informacije o odobrenim vizama. Naime, samo Veleposlanstvo Njemačke u 2017. godini obradilo je oko 17.000 zahtjeva bh. građana za njemačku vizu - kazala je za N1 Nataša Garlof-Jonkers, šefica Odjela za odnose s javnošću, kulturu i protokol Veleposlanstva. S obzirom na to da, kako je istaknula, građani BiH uživaju slobodno putovanje u zemlje Schengena, može se zaključiti da se u najvećem broju slučajeva radi o vizama za trajni boravak u toj zemlji. Garlof-Jonkers nije mogla reći koliko je pristiglih zahtjeva odbijeno, ali se iz raznih neizravnih pokazatelja s pouzdanjem može zaključiti da mali broj njih bude odbijen.

Inicijativa gospodarstvenika

Također, može se zaključiti da se u najvećem broju slučajeva radi o radnim vizama i vizama za spajanje obitelji, a koje opet podrazumijevaju da korisnik dobiva pravo zaposlenja u toj zemlji. Imajući u vidu da se na termine za razgovor, zbog malog broja službenika koji u Veleposlanstvu obrađuju zahtjeve za vize, čeka i do godinu dana, taj broj bi bio daleko veći da je proces izdavanja viza brži. Naime, broj iseljenih uskoro bi mogao biti još veći.

U Njemačkoj postoji jaka interesna skupina među njemačkim gospodarstvenicima da se zbog nedostatka domaće radne snage olakša primanje novih radnika s prostora zapadnog Balkana, ali isto tako postoji zabrinutost kako bi prebrzi odljev sposobne radne snage predstavljao potencijalnu sigurnosnu prijetnju za Europsku uniju i Njemačku jer bi moglo doći do daljeg slabljenja gospodarstva, pa samim time i pravne države.

Večernji list BiH

I dalje gori na lokalitetu Ivanjice kod Ravnog

Požar koji gori od utorka na lokalitetu Ivanjice u općini Ravno i dalje je aktivan i ide u pravcu sela Orah. Požar je na nepristupačnom terenu koji je kontaminiran minama i za sada nema ugroženih stambenih i drugih objekata, priopćeno je iz Operativnog centra Hercegovačko-neretvanske županije.

Vatrogasci iz Ravnog s dva vozila i trebinjski vatrogasci s jednim vozilom na terenu su i prate stanje na požarištu. Požarna linija je duga oko 400 metara. Pored požara u Ravnom, tijekom protekla 24 sata na području Hercegovačko-neretvanske županije zabilježeno je još 16 požara, uglavnom manjih, u kojima su gorjeli smeće, trava i nisko raslinje.

Granična policija BiH dobiva 100 novih policajaca

U Agenciji za školovanje i stručno usavršavanje kadrova 28. kolovoza bit će održana promocija IX. generacije polaznika temeljne policijske obuke I. razine, te će u čin 'policajac' biti promovirano stotinu kadeta koje je, nakon natječaja i selekcije, na obuku u Agenciju za školovanje i stručno usavršavanje kadrova poslala Granična policija BiH.

Svečanost će biti održana u prostorijama Agencije za školovanje i stručno usavršavanje kadrova, u vojarni "S. B. Kraljević" u Rodoču (preko puta Mostarskog sajma), u 11 sati.

Čak pet požara kod Čapljine izazvao grom

Čapljinski vatrogasci u suradnji s kolegama iz Metkovića bili su proteklih dana angažirani na gašenju većeg šumskog požara u pograničnom području između BiH i Hrvatske. Požar je izbio u brdskom, teško pristupačnom, području istočno od Doljana, odnosno Metkovića. - Požar je izazvan udarom groma. To nam je u ovoj godini peti požar izazvan na taj način.

U posljednjih deset godina imali smo samo jedan požar koji je izazvao grom - naglašava Mate Jurković, zapovjednik čapljinskih vatrogasaca, te na upit imaju li sličnih problema kolege u okolnim mjestima, kaže: - Požar smo gasili s Javnom vatrogasnom postrojbom Metković i oni su posljednjih dana imali dva požara od udara groma. Mostarci su također imali takvih požara. Vrijeme se mijenja, nama, izgleda, dolaze i veći problemi - zaključuje Jurković te, vraćajući se na požar u pograničnom području, nastavlja: - Udar groma bio je s naše strane, požar nošen jakim vjetrom prešao je na hrvatsku stranu. Odmah smo izišli zajedno, bez obzira što je počeo na našoj strani. Blizina je granice, kad gori, teško je precizno odrediti kamo će vatra, pa smo izišli gasiti i mi i JVP Metković. Kasnije su se priključili DVD Kula, DVD Slivno – Ravno i DVD Metković, a bila su i dva kanadera i jedan air tractor - kazao je. Uglavnom, veliku operativu angažirao je požar u graničnom području, a izgorjela je značajna površina u ovim zelenim pokrivačem sve siromašnijim općinama. - S naše strane je izgorjelo tridesetak hektara, s hrvatske nešto manje. Teren je teško pristupačan, bilo je dosta pješačenja do same vatre, pa su nam uvelike pomogle te zračne snage, tako da smo uspjeli požar staviti pod nadzor i na kraju ugasiti - kaže Jurković.

Zanimljivo, požar u pograničnom području ugašen početkom tjedna probudio se nakon dva dana, sredinom tjedna. Jurković, zapovjednik čapljinskih vatrogasaca, smatra da se aktivirao, zahvaljujući vjetru, iz nekog neugašenog panja. Ponovno je zajedničkom akcijom vatrogasaca iz Čapljine i Metkovića vatra ugašena, a požarište definitivno sanirano.

Uglavnom, u tri veća požara na čapljinskom području, jedan u srpnju i dva u kolovozu, opožarena je površina od oko 140 hektara. Uz tridesetak hektara u pograničnom području, početkom druge dekade kolovoza opožareno je stotinjak hektara između Počitelja i Ševaš Njiva, dok je u srpnju u Jasenici izgorjelo desetak hektara kraške šume. Za razliku od srpnja, u kolovozu su požari češći, a prema evidenciji, gore uglavnom divlji deponiji, biljni otpad te trava i nisko raslinje.

Večernji list BiH

Posljednje objavljeno

Iz stoca