Siječanj 19, 2022

Program obilježavanja Dana općine Ravno

Za obilježavanje Dana Općine Ravno, pored svečane sjednice,  organizatori su pripremili više značajnih događaja. Svečana sjednica OV je 7. rujna u 13:00 sati u Lovačkom domu.

Ove godine je Općina Ravno tiskala jednu opsežnu i kvalitetnu turističku monografiju pod nazivom Neispričana priča - Turistička monografija Općine Ravno, u kojoj su kvalitetno predstavljene sve povijesne i prirodne znamenitosti na ovom prostoru. Promocija ovoga vrijednog dokumenta je 8.9.2018. s početkom u 18:00 sati u Lovačkom domu u Ravnom.

Drugi značajni događaj je Treća biciklijada za promociju Ćire i južne Hercegovine. Biciklisti polaze iz Zavale prema Trebinju 9.9.2018. u 11 sati.

Treći jako interesantan događaj je tradicionalna pjesnička manifestacija Grgurovi hukovi, koja će se održati 9.9.2018. s početkom u 17 sati u Lovačkom domu u Ravnom.

BiH dužna 11,3 milijarde KM, FBiH 600 milijuna više od RS-a

Javna zaduženost BiH na kraju prošle godine iznosila je 11.353,620.000 KM, od čega se na vanjski dug odnosi 7.851,990.000 KM ili 69,16%, a na unutarnji 3.501,630.000 KM ili 30,84%, navodi se u informaciji o javnoj zaduženosti BiH koja će u utorak biti na dnevnom redu sjednice Zastupničkoga doma Parlamenta BiH. U ukupnom stanju zaduženosti FBiH sudjeluje s 5.935,420.000 KM ili 52,28%, RS s 5.303,690.000 KM ili 46,71%, Distrikt Brčko s 40,280.000 KM ili 0,36%, a institucije BiH s 74,230.000 KM ili 0,65%. U odnosu na 2016., ukupni javni dug je manji za 744,590.000 KM ili 6,15%, vanjski dug je manji za 695,600.000 KM ili 8,14%, a unutarnji za 48,990.000 KM ili 1,38%. Udio javnog duga BiH u bruto domaćem proizvodu u 2017. iznosio je 35,62%. Servisiranje vanjskog duga BiH u 2017. iznosilo je 995,280.000 KM, od čega se na glavnicu odnosi 873,540.000 KM ili 87,77 posto, a na kamatu 121,740.000 KM ili 12,23 posto prenosi Večernji list BiH.

Broj uputnica za liječenje izvan županije manji za deset posto

Zavod zdravstvenog osiguranja HNŽ-a ovih je dana od ugovornih bolnica u županiji zatražio ažurirani popis dijagnoza – oboljenja koja ne mogu liječiti ugovorne bolnice ove županije. Razlog zbog kojega je Zavodu potreban ovaj popis je analiza i dorada pravilnika o načinu i uvjetima za upućivanje osiguranih osoba na liječenje izvan HNŽ, a sastavni dio istoga je popis dijagnoza – oboljenja koja ne mogu liječiti ugovorne bolnice ove županije. - Temeljem pravilnika o načinu i uvjetima za upućivanje osiguranih osoba na liječenje izvan HNŽ-a, liječničko povjerenstvo sastavljeno od liječnika specijalista različitih grana medicine, koje je imenovalo Upravno vijeće Zavoda, razmatra prijedloge za upućivanje osiguranika na liječenje izvan HNŽ. Kako bismo imali jednak pristup svim osiguranicima i osigurali im jednak pristup zdravstvenoj zaštiti, moramo biti pravodobno i cjelovito informirani o svim dijagnozama – oboljenjima koja se ne mogu liječiti u našim ugovornim bolnicama u županiji. Uputnice za liječenje izvan županije se i dalje izdaju, ali samo za dijagnoze - oboljenja koja se ne mogu liječiti u našim bolnicama - rekao je za Večernji list ravnatelj ZZO HNŽ-a Rade Bošnjak.

Povukla se s liste jer ne želi biti suučesnica u lažnim obećanjima narodu

Indira Durmić koja je bila kandidat SDA za zastupnički dom Parlamenta BiH odlučila je odustati od izborne kampanje. Na taj čin ju je, kako navodi u pismu koje je uputila Povjereništvu GO SDA Tuzla natjeralo više čimbenika.

- Klijentelizam i oportunizam razaraju Stranku demokratske akcije u Tuzli. Zbog unutarstranačkih previranja dešava nam se da smo godinama sve slabiji, a ne jači kao stranka. Smeta me što nema volje u vodstvu stranke da se to promijeni. Smatram da ovakvom unutarstranačkom politikom koju trenutno provodite nema perspektive. Umjesto što razmišljate o očuvanju pozicija i osobnim interesima, trebali biste se konačno početi baviti pitanjima građana i interesima zemlje - navodi u pismu Durmić, prenosi Dnevni avaz.

Osobni interesi, grupacije, tabori, ponašanje pojedinih kandidata i članova izvršnih tijela, nesmotrenost, loša prezentacija javnosti, obmanjivanja, načini verbalne i neverbalne komunikacije u javnosti, navela je, bili su okidač ovoj odluci.

- Neću da budem suučesnik lažnih obećanja narodu koji još gleda uprtih očiju u državotvornu stranku. Dok se caru ne kaže da je gol, car se ne može obući. A to je slika koja oslikava više nas, nego samog cara. Hvala na ukazanom povjerenju. Kandidaturu sam prihvatila s najboljim namjerama. Časno i pošteno sam željela raditi. Međutim, put do i ka ostvarenju rezultata nam se razilazi, stoga, neću biti dio tima u koji nemam povjerenje - napisala je u svom pismu Indira Durmić.

Što je Merkel poručila u vezi BiH i Kosova

Njemačka kancelarka Angela Merkel potvrdila je da je u telefonskom razgovoru s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom bilo riječi i o rješenju problema između Beograda i Prištine. Kaže da su postojeći teritoriji vrijednost i da treba voditi računa da određena rješenja ne dovedu do posljedica u drugim zemljama.

Merkel je u Berlinu, nakon susreta s hrvatskim premijerom Andrejem Plenkovićem, potvrdila da je u telefonskom razgovoru s Trumpom razgovarala i o Kosovu, odnosno, kako je rekla, situaciji između Srbije i Kosova, javlja N1.

“Mi podržavamo sve razgovore koje vode ka cilju – rješenju tog pitanja, ali govorimo da je naravno teritorijalna cjelovitost kakva je sada stvorena jedna vrijednost, i ja sam to isto rekla kada su ovdje bili predsjednici vlade BiH i vlade Crne Gore, moramo biti oprezni da potezi na jednom teritoriju ne dovedu do poteza na drugim teritorijima”, rekla je Merkel.

Istaknula je važnu ulogu Hrvatske u regiji rekavši kako je svjesna da se radi o kompliciranom susjedstvu i stavljajući poseban naglasak na situaciju u Bosni i Hercegovini i probleme sa Slovenijom.

Podsjetimo, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić rekao je da se zalaže za razgraničenje na Kosovu, dok je predsjednik Kosova Hašim Tači više puta govorio o korekciji granica. Oba lidera, međutim, dosad nisu precizirala šta njihovi predlozi točno znače.

Savjetnik Donalda Trumpa za nacionalnu sigurnost John Bolton poručio je nedavno da SAD ne isključuju mogućnost korekcije granica na Kosovu, dok je Europska komisija poručila da Beogradu i Prištini treba dati prostor da se dogovore o sadržaju sporazuma o normalizaciji odnosa.

Posljednje objavljeno

Iz stoca