Siječanj 19, 2022

Najveća nestašica drva u Hercegovini ikad! Otkriven razlog zbog čega ih nema

- Bilo je i dosad godina kada su drva za ogrjev kasnila, ali ovo kašnjenje je najdulje do sada. Prije mjesec dana sam nazvala dobavljača iz predjela Bosne i rekao je da će osigurati ogrjev, ali nije siguran kada.

Evo, prošlo je mjesec dana, kaže da su zabrane pa se drvo ne smije sjeći, ali da će on dogovoreno odraditi. Istaknuo je i da veći igrači izvoze drva i mali se ne mogu protiv toga boriti, a domaći kupci ne mogu ponuditi novca koliko nude vani - govori nam žena iz Gruda koja čeka svoja drva za ogrjev.

Ljudi zabrinuti

U cijelom ZHŽ-u situacija je loša, a oni koji na vlastitim zemljištima imaju stabla prodaju ih po komadu. Ljudi su sve zabrinutiji da drvo neće doći. Cijena, unatoč nekim tvrdnjama da je rapidno skočila, ipak je zadržala neku razinu, tako da je sugovornica iz teksta iscijepana drva naručila za 80 KM po kubnom metru. No, kako je počelo, nije isključeno da će krenuti licitacija cijenama, kao što se već događa, primjerice, u Unsko-sanskoj županiji, gdje se metar bukve i graba prodaje od 100 KM i više za kubni metar drva, što korisnici smatraju drskošću i ucjenom. S obzirom na to da mnogi neće moći kupiti energent zbog nestašice, nažalost, ovo će biti novi motiv da se ide iz USŽ-a koji je izgubio najviše stanovnika otkad je egzodus krenuo iz BiH. A što se odjednom dogodilo da drva za ogrjev jednostavno nestane? Dok proteklih godina na uskim bh. cestama vozači nisu mogli pronaći slobodan prostor u kolovozu i rujnu da prestignu vozače drva, ove godine ih praktički nema na cesti. Razlog je inozemstvo, i to najviše Italija. To je za Nezavisne potvrdio Almir Čehić, dugogodišnji prodavač drva za ogrjev. - Potražnja je ogromna, a imam naručeno više stotina kubika drva koje nisam u stanju isporučiti kupcima. Neke narudžbe vučem i po dva mjeseca i bojim se da neću sve moći na vrijeme ispoštovati - kaže Čehić. Nažalost, ono što se nametalo kao logično rješenje nakon svih ovih iseljavanja jest i činjenica da nestaje šumara. Oni koji su se ranije profesionalno bavili poslom sječe šuma u velikom broju su svoju budućnost odlučili potražiti u zemljama Zapada.

Skup pelet

- Ranije smo mogli zadovoljiti cjelokupno tržište, odnosno potrebe poduzeća za koja smo sjekli stabla, kao i ono što smo privatno prodavali, a sada kada je šumara manje, to je praktički postalo nemoguće učiniti jer ne radi se tu samo o drvu za ogrjev, treba zadovoljiti i potrebe onih koji se griju na pelet. Taj broj je višestruko porastao tijekom godina. A opet, i cijena peleta raste skoro do 400 KM po toni, a ne može se isključiti da cijena tone neće još narasti. Svima koji mi pošalju upit kada mogu dovesti drva, kažem do kraja listopada jer ne mogu jamčiti ništa - odgovorio nam je jedan prodavač s Pika. Prirodni resursi BiH počeli su se obilato iskorištavati za potrebe stranaca, dok žitelji ove zemlje razmišljaju kako preživjeti još jednu hladnu i neizvjesnu jesen i zimu, a nitko ne reagira.

Večernji list

Panika u Imotskom: Nakon potresa počela nestajati rijeka

Nakon sinoćnjeg vrlo jakog potres koji je zatresao cijelu Imotsku krajinu,u rano jutro u subotu nova panika. Od ranih jutarnjih sati počeo je padati nivo rijeke Vrljike na njenim glavnim izvorištima s kojih se pitkom vodom opskrbljuje 98% pučanstva Imotske krajine.

Od 6:20 sati nivo vode kod prve ustave bio je oko 68 centimetara manji od nivoa prije potresa, da bi već oko 9 sati bio cijeli metar niži. Ljudi su se s nevjericom počeli okupljati oko izvorišta komentirajući sa zebnjom ovu prirodnu pojavu, svjesni koliko im rijeka znači. Isti slučaj zabilježen je 24 .svibnja 2004. godine kada se nakon potresa povukla rijeka za nekoliko sati u utrobu zemlje. Na sreću ubrzo se vratila. No, ovoga puta prošlo je više od deset sati, a nivo vode i dalje opada.

Ono najvažnije na glavnom vodocrpilištu Opačac pumpe ispumpavaju vodu, iako je i tu nivo vode pao tako da je regulirana opskrba vode pučanstva Imotske krajine. Presušili su i poznati vodopadi kod Starog vodovoda, a nivo Vrljike bitno je smanjen u njenom središnjem toku kod Kamenmosta i dalje prema Zmijavcima, prenosi index hr.

Hrvati, Crnogorci i Srbi u sedam mjeseci tražili 8,983.254 KM povrata poreza iz BiH

Stanovnici Hrvatske, Srbije i Crne Gore u prvih sedam mjeseci ove godine kupili su u Bosni i Hercegovini različite proizvode na koje imaju pravo povrata poreza u vrijednosti od 61,825.930,54 KM. Na spomenuti iznos kupljene robe podnijeli su 203.799 zahtjeva za povratom poreza u visini od 8,983.254,86 konvertibilnih maraka. Spomenuti zahtjevi podneseni su na 40 graničnih prijelaza diljem Bosne i Hercegovine, piše Večernji list BiH. Prema podacima Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine, najviše zahtjeva za povratom poreza podneseno je na graničnom prijelazu Orašje, i to 29.607. Na ovom graničnom prijelazu iz Bosne i Hercegovine u Hrvatsku je preneseno robe u vrijednosti od 8,350.520,46 konvertibilnih maraka, na što je zatražen povrat poreza u visini od 1,213.323,49 maraka. Na drugom je mjestu s 23.092 zahtjeva za povratom poreza granični prijelaz Hukica Brdo, a na trećem mjestu je GP Izačići s 18.149 zahtjeva. Iako se na GP-u Doljani bilježi velik promet vozila, zahtjevi za povratom poreza su znatno rjeđi. Tako su u prvih sedam mjeseci ove godine predana ukupno 5274 zahtjeva za povratom 241.896,13 KM poreza. Na GP-u Bijača zabilježeno je tek 1298 zahtjeva za povratom poreza, i to u visini od 76.951,20 KM. Najmanji broj zahtjeva za povratom poreza zabilježen je na CI Zračna luka Mostar, i to svega četiri zahtjeva u visini 176,13 konvertibilnih maraka. Na CI Zračna luka Mahovljani - Banja Luka i CI Zračna luka Tuzla podneseno je po 19 zahtjeva, dok je na CI Zračna luka Sarajevo zatražen povrat ukupno 59.132,97 konvertibilnih maraka. Ratko Kovačević, glasnogovornik Uprave za neizravno oporezivanje, objašnjava kako se uputom o povratu PDV-a propisuju uvjeti i način povrata poreza na dodanu vrijednost stranim državljanima koji iznose dobra kupljena u Bosni i Hercegovini, na koja je plaćen PDV, izvan carinskog područja Bosne i Hercegovine.

- Strani državljani, koji ostvaruju pravo na povrat PDV-a u smislu ovog propisa, su fizičke osobe koje nemaju prebivalište u Bosni i Hercegovini. Te osobe imaju pravo na povrat PDV-a na dobra koja kupe u Bosni i Hercegovini i ta ista dobra iznesu u prtljazi sa sobom izvan carinskog područja Bosne i Hercegovine - navodi Kovačević. Dodaje kako je važno napomenuti da se pravo na povrat PDV-a ne odnosi na iznesena mineralna ulja (petrolej, dizelsko gorivo, ulje za loženje, ekstralako i lako specijalno, motorni benzin - bezolovni, motorni benzin), alkohol i alkoholna pića i prerađevine od duhana.

Kovačević naglašava kako su u prvih sedam mjeseci ove godine u Bosni i Hercegovini najviše kupovali građani susjednih zemalja Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Najčešće se radi o robi široke potrošnje. Postupak za ostvarivanje prava na povrat PDV-a strani državljanin pokreće podnošenjem zahtjeva za povrat. Zahtjev za povrat PDV-a podnosi se na obrascu PDV-SL-2, koji popunjava obveznik-prodavač na zahtjev kupca-stranog državljanina u tri primjerka. - Kupcu ili podnositelju zahtjeva vrši se povrat poreza na dodanu vrijednost ako u roku od tri mjeseca od dana izdavanja računa dostavi original obrasca PDV-SL-2, koji je ovjerila carinska služba, prodavaču od kojeg je kupljeno dobro - zaključuju iz Uprave za neizravno oporezivanje Bosne i Hercegovine.

Večernji list BiH

Nijemci više strahuju od Donalda Trumpa nego od migracija i terorizma

Nijemci više strahuju od Donalda Trumpa nego od migracija i terorizma, pokazuje studija o strahovima Nijemaca objavljena u četvrtak.

"Šezdeset i devet posto ispitanih najviše strahuje od opasnosti koju sa sobom donosi politika Donalda Trumpa. Američki predsjednik Nijemcima više utjeruje strah u kosti nego posljedice izbjegličke politike (63 posto) ili terorizam (59 posto)", proizlazi iz studije osiguravajućeg društva R+V pod nazivom "Strahovi Nijemaca".

"Na vrhu strahova Nijemaca nalaze prije svega političke teme, kako na unutarnjem tako i na vanjskom planu", rekla je prilikom predstavljanja studije u Berlinu Brigitte Roemstedt, voditeljica informativnog centra R+V osiguranja.

Dosad niti jedna tema u ispitivanju strahova Nijemaca nije zabilježila tako visoke vrijednosti kao strah od politike Donalda Trumpa.

Na listi strahova Nijemaca se nalazi i strah od prirodnih nepogoda (56 posto), štetnih tvari u namirnicama (55 posto) te da će u starosti postati ovisni o tuđoj njezi (52 posto), prenosi Hina

Stručnjaci strah od Donalda Trumpa ne smatraju pretjeranim.

"On u velikoj mjeri na međunarodnom planu skrbi za nesigurnost i destabilizaciju", smatra politolog Manfred Schmidt sa sveučilišta u Heidelbergu.

Mustapić zasjenio i NBA igrače

Jakov Mustapić mlada je zvijezda u usponu hrvatske košarke, a korijene vuče upravo iz Stoca. Jučer na konferenciji za novinare nakon utakmice košarkaša Hrvatska i Slovenije u Varaždinu, u kojoj su gosti slavili sa 87-86, Jakov Mustapić je kazao kako ostaje žal za porazom pogotovo s ovako malom razlikom.

Najbolji strijelac Hrvatske i utakmice s 25 koševa je mišljenja je da je naša reprezentacija sama odgovorna što je dopustila Sloveniji sjajnu šutersku večer, budući je lakom obranom dozvolila u početku Slovencima da ulove šuterski ritam i pogode čak 17 trica.

"Mislim da se ne trebamo previše opterećivati, već analizirati naše greške i krenuti dalje prema sljedećim utakmicama", izjavio je Mustapić.

Na novinarsko pitanje da prokomentira svoju igru kazao je kako se trudio iskoristiti ono što su mu suigrači kroz igru pružili.

"Nisam se previše opterećivao napadom. Izbornik je od mene tražio energiju u obrani i tu sam se pokušavao što više izboriti za poziciju i to mi je bio primarni cilj u igri. Napad je došao sam kao rezultat te obrane. Rezultat te neopterećenosti i dobre obrane", zaključio je Mustapić.

Izbornik Hrvatske Dražen Anzulović čestitao je Sloveniji i priznao da je bila bolja momčad.

"Bili su bolji i zaslužili su ovu pobjedu, jer mi nismo imali radni dio kakav je potreban za jednu ovakvu utakmicu. Kalkulirali smo od početka s energijom i dozvolili smo da se Slovenija razigra, pogotovo u drugoj četvrtini u kojoj smo primili 27 koševa, a nismo izašli iz bonusa. Mislim da smo imali dvije ili tri osobne pogreške", započeo je s analizom Anzulović.

"Tek kada smo došli na minus 16 počeli smo raditi onako kako smo trebali raditi od prve sekunde. Ako smo dovoljno pametni, onda ćemo shvatiti ovu utakmicu na način da bez obzira protiv koga igraš, da ne igraju na terenu imena nego ono što pokažeš, a onda može tvoja kvaliteta doći do izražaja", rekao je Anzulović.

Kao pozitivno je istaknuo da je Hrvatska igrala protiv protivnika koji igra vrlo slično kao što će igrati Litva i da je ova utakmica dobro došla kao priprema. Dodao je i da se Hrvatska svjesno nije otvarala na neke stvari koje su se radile na treninzima i da se to čuva za službenu utakmicu. Na pitanje je li bilo potcjenjivanja, Anzulović je to kategorički odbacio.

"Ne bih rekao da je bilo potcjenjivanja. Bila je jedna nemoć u intenzitetu obrane. Mi smo igrali obranu tako da tri igrača dobro stoje, a dva su totalno van koncentracije. Ili četiri dobro stoje, a padamo na jednom. Bez svih u sinergiji i sistemu igre teško možeš igrati protiv bilo kakve ekipe", zaključio je Anzulović.

Upitan da komentira igru Mustapića pohvalio je njegov pristup i na treningu i na utakmici. Dodao je da je iskoristio svoju šansu, što je nagovijestio još u Rumunjskoj.

Posljednje objavljeno

Iz stoca