Listopad 26, 2021

Samo u prošlom polugodištu 115 osnovaca iz HNŽ-a napustilo školu, uglavnom zbog iseljavanja

Samo u prvom polugodištu ove školske godine iz škola u HN županiji koje rade po planu i programu na hrvatskom jeziku otišlo je ukupno 115 učenika, govore službeni podaci. Riječ je o djeci koja su s roditeljima napustila BiH.

Tendencija pada

Prema podacima koje su prikupile stručne službe, situacija je alarmantna u gotovo svim dijelovima HNŽ-a. Ipak, najgore je u općini Prozor/Rama, gdje je u određenim osnovnim školama u proteklih nekoliko godina broj učenika prepolovljen, s tendencijom daljnjeg pada. Loša situacija je i u Stocu, Višićima...

Večernji list

Graničnoj policiji nedostaje više od 500 zaposlenika

Prije 18 godina uspostavljena je prva multietnička agencija za provedbu zakona u BiH - izjavio je danas direktor Granične policije BiH (GPBiH) Zoran Galić na svečanosti upriličenoj ispred Glavnog ureda u Sarajevu povodom Dana i 18. godišnjice Granične policije BiH.

Kada netko navrši 18 godina, onda to u životu podrazumijeva određenu vrstu zrelosti i sposobnosti za poduzimanje odgovarajućih samostalnih aktivnosti. Ova agencija je, kako je dodao Galić, danas takva, organizacijsko i funkcionalno stabilna i bez obzira na sve poteškoće u radu, efikasna u izvršavanju povjerenih zadataka.

Poslove granične kontrole, kako je naveo, obavljaju u skladu s definiranim pravnim okvirom ove zemlje i najboljim standardima istovjetnih agencija u Europi.

- Naša struktura dosad je bila organizirana po ugledu na suvremene europske granične policije, međutim, kako je svaka organizacija podložna evaluciji, mi smo uradili, predložili i prema Ministarstvu sigurnosti BiH uputili određene strukturalne promjene. Uz pomoć naših prijatelja iz Savezne policije Njemačke izradili smo novi pravilnik o unutarnjoj organizaciji, kojim ćemo povećati broj specijalista iz određenih oblasti, te poboljšati kvalitetu rada i kapaciteta na terenu. To će zahtjevati daljnji razvoj informacijskog sustava Granične policije BiH, te otklanjanje infrastrukturnih nedostataka i poboljšanje uvjeta za rad – kazao je Galić.

Od svog osnivanja ova institucija uvijek je imala probleme s nedostatkom kadrova, pa tako i danas. Prema važećem pravilniku, kazao je Galić, trenutno im nedostaje više od 500 zaposlenika.

-Trenutno je na školovanju klasa kadeta, kojom će Granična policija dobiti još 100 policajaca, a u tijeku su završne aktivnosti na izboru još 100 kadeta, koje će veoma brzo biti upućeni na školovanje. Novoobučene kolege sigurno će predstavljati novu snagu koja će osigurati daljnji i uspješan razvoj ove agencije, te djelimično ublažiti problem s nedostatkom kadrova. Granična policija BiH danas raspolaže sa solidnom opremom, ali i pored kadrovskog deficita nismo zadovoljni infrastrukturom na graničnim prelazima i uvjetima u kojim rade pripadnici Granične policije - dodao je Galić.

Situacija sa migrantskom krizom, kao globalnim problemom, odražava se na cijeli teritorij BiH, pa i na Graničnu policiju. Galić je kazao da je to najveći izazov za ovu instituciju od njezinog osnivanja.

Napomenuo je da Granična policija bezkompromisno poduzima sve mjere i radnje u okviru svojih nadležnosti svim svojim kapacitetima, kako ljudskim, tako i materijalno-tehničkim.

- S obzirom da se radi o globalnom problemu, migrantska kriza se ne može tretirati parcijalno ni lokalno, to podrazumijeva da u svemu ovome očekujemo pomoć i suradnju svih relevantnih institucija u BiH i međunarodnih organizacija. Svjestan sam da se uvijek može bolje, ali s obzirom na postojeće materijalno tehničke kapacitete, nedostatak ljudstva, mislim da ulažemo maksimum napora u izvršavanju svojih zadataka- istaknuo je Galić.

U ovakvoj situaciji privremeno raspoređuju policijske službenike i specijalističku opremu na one djelove granice gdje je najveći priliv migranata. Nedostatak policajaca na nekim dijelovima granice pokušavaju nadoknaditi upotrebom sofisticirane opreme za nadzor granice.

- Naši službenici, zajedno s pripadnicima Službe za poslove sa strancima BiH su prvi koji dolaze u kontakt s ilegalnim migrantima. Međutim, ovo nije samo briga navedenih agencija, nego i svih agencija koje se nalaze u sastavu integriranog upravljanja granicom, policijskih organa u BiH i obavještajnih agencija – istaknuo je Galić.

Na ceremoniji obilježavanja Dana i 18. godišnjice GPBiH prisustvovali su predstavnici Ministarstva sigurnosti BiH, Suda BiH, Tužiteljstva BiH, OSA-e, policijskih i agencija za policijsku podršku na državnoj razini, Policije Brčko distrikta BiH, kao i MUP-ova na entitetskom i županijskoj razini i drugi.

Zamjenik ministra sigurnosti BiH Mijo Krešić je u svom obraćanju istaknuo da je GPBiH jedna od najboljih policijskih agencija u BiH koja ima jako složenu zadaću. Ta zadaća se, dodao je, u zadnjih šest mjeseci malo usložnila s obzirom da postoji povećan broj ilegalnih migranata.

- Uspostavljene su nove ilegalne rute, a jedna od njih je i kroz BiH. Od GP BiH i svih agencija za provođenje zakona se očekuje odlučan odgovor, provođenje zakona i danas su na testu najviše GP BiH i Služba za poslove sa strancima i njima je potrebna posebna potpora u ovo vrijeme – kazao je Krešić.

Napomenuo je da je pomoć i podrška potrebna i od međunarodnih institucija i organizacija.

- Danas je zasijedao Operativni stožer za pitanje migracija i ključni problem je novac. Možemo mi praviti planove, razrađivati određene scenarije u uredima, ali planovi se provode na terenu gdje moramo imati humanitarnu dimenziju, zaštiti ljudska prava svih tih ljudi koji dolaze u BiH, a s druge strane odgovoriti zadaći i učiniti ovaj prostor što je moguće sigurnijim – kazao je Krešić.

Na svečanosti su uručena priznanja policijskim i državnim službenicima i zaposlenicima GPBiH za njihov poseban doprinos u radu.

Večernji list

U BiH trenutno boravi oko 1.800 migranata

Ministar sigurnosti BiH Dragan Mektić izjavio je danas u Sarajevu da se procjenjuje da u BiH trenutno boravi između 1.700 i 1.800 migranata, te dodao da veliki problem predstavlja to što susjedne zemlje ne poštuju sporazume o readmisiji.

- Implementacija sporazuma o readmisiji je u ozbiljnoj krizi jer zemlje ne žele da prihvate policijsku zabilješku da je migrant pronađen neposredno uz granicu, kao dovoljan dokaz da je došao iz njihove zemlje i da treba da bude vraćen tamo - naveo je Mektić i dodao da je od 1. siječnja 2018. godine 549 migranata vraćeno iz BiH po readmisiji drugim državama.

Mektić je ponovio da poseban problem predstavljaju državljani Irana kojima je Srbija ukinula vize i iz te zemlje pokušavaju doći do zapadne Europe, a da Pakistanci prednjače u ukupnoj strukturi migranata.
Precizirao je da su od početka godine u BiH ušla 5.664 migranta, 5.065 ih je izrazilo namjeru za dobivanje azila, zahtjev za azil podnijelo je 437 migranata, a nijednom još nije odobren.

Mektić je rekao da je tijekom proteklog vikenda povećan broj nelegalnih ulazaka migranata u BiH, oko 350 njih, koji su pronašli novu rutu za ulazak, ali su već prikupljene informacije gdje bi se ona mogla nalaziti te će uskoro uslijediti intervencija.

Dodao je da će MUPRS ustupiti 60 policjaca i MUP Brčko Distrikta 15 policajaca za zaštitu granice, a da će u slučaju potrebe tražiti još snaga.

Mektić je istaknuo da resornom ministarstvu uskoro treba biti predana na upravljanje vojarna Ušivak u Hadžićima za smještaj migranata, te da će sutra održati sastanak s premijerima FBiH i USŽ o iznalaženju rješenja za složenu situaciju u toj županiji.

Pojasnio je da spekulacije o nedostatku hrane za migrante nisu tačne i da hrane ima dovoljno, a da mu je u jučerašnjem razgovoru evropski komesar za izbjeglice najavio da će uskoro doći u BiH i da će Evropska komisija uskoro BiH odobriti određena sredstva za migrante.

Mektić je kazao da će sutra u Sarajevu biti održana međunarodna konferencija o migracijama na kojoj će sudjelovati predstavnici Grčke, Makedonije, Albanije, Srbije, Crne Gore, BiH, Hrvatske, Slovenije i Austrije a na kojoj će pokušati pronaći jednu točku na balkanskoj ruti na koju bi se fokusirali svi radi zaustavljanja migracija.

Istaknuo je da je u ovoj godini oko 3.500 migranta vraćeno s bh. granice, te da među onima koji su ušli nije registrirana nijedna osoba koja bi predstavljala sigurnosnu prijetnju.

Večernji list

Ministar sigurnosti BiH: Mamić ne može biti izručen Hrvatskoj

Ministar sigurnosti Bosne i Hercegovine Dragan Mektić rekao je novinarima u srijedu u Sarajevu kako ta država ne može izručiti Zdravka Mamića Hrvatskoj, ali da zato može služiti kaznu u BiH

'Ustavom BiH je propisano da BiH ne može isporučiti svog državljanina, ali Zdravko Mamić ne može izbjeći zatvorsku kaznu i ukoliko mu ona bude pravomoćno izrečena u Hrvatskoj, on će je odslužiti u Bosni i Hercegovini ako Zagreb to zatraži temeljem postojećeg međudržavnog sporazuma', potvrdio je Mektić, javlja Al Jazeera.

Po njegovim riječima, i pred sudovima u BiH neke osobe su osuđene, ali se sada nalaze u susjednim državama jer imaju tamošnja državljanstva.

Komentirajući novinarima slučaj Mamić, odnosno činjenicu da je otišao u BiH uoči izricanja presude na sudu u Osijeku, Mektić je novinarima kazao kako je zakon jasan i predviđa da Mamić ne može biti izručen Hrvatskoj ukoliko ima bosanskohercegovačko državljanstvo.

'To je slučaj i s osobama iz BiH s državljanstvima drugih zemalja koje su pobjegle u pokušaju da izbjegnu izdržavanje kazne', podsjetio je Mektić.

Kazao je kako to ipak nije zapreka da Mamić završi iza rešetaka bude li pravomoćno osuđen na zatvorsku kaznu.

Zdravko Mamić je nepravomoćno osuđen na sudu u Osijeku na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 6,5 godina zatvora.

tportal.hr

BiH postala deponija loše uvozne robe, stižu proizvodi slabije kvalitete

Mnogi proizvodi koji dolaze na naše tržište iz zapadnih zemalja Europske unije znatno su lošije kvalitete od istih takvih proizvoda koji se prodaju na domaćim tržištima tih zemalja. Isti je proizvod, amabalaža, cijena, ali ne i kvaliteta.

Sa sličnim problemom susreću se i druge zemlje u regiji, piše Klix.ba.

Analiza niza proizvoda kupljenih u trgovinama nekoliko članica Europske unije pokazala je da se kvaliteta proizvoda razlikuje.

Europska komisija preporučila je zemljama članicama kako da se bore protiv dvostrukog standarda u prehrani, ali je i odlučila pokrenuti novu metodu testiranja kako bi se usporedio kvalitet proizvoda poznatih marki. Prvi rezultati, kako je najavljeno, bit će priopćehni do kraja godine.

Gordana Bulić, predstavnica Saveza udruženja potrošača BiH, kaže kako naša zemlja nažalost nije članica Europske unije te tako nije na pravim mjestima ni mogla kazati nešto o ovom pitanju, ali da se ista diskriminacija događa i zemljama u susjedstvu koje su članice EU.

Znamo za ovu diskriminaciju, to da nas srvstavaju u građane drugog reda, a sličnih problema ima i okruženje. Zastupnica iz Hrvatske Biljana Borzan se angažirala u vezi s tim jer se isto događa i u Hrvatskoj. Druga strana se obično pravda dubinom džepa potrošača na ovim prostorima, međutim to je aposlutno neopravdano. Markirana roba treba biti iste kvalitete pa tko je može kupiti nek je kupi. Zahvaljujući baš aktivizmu gospođe Borzan dolazi do nekih pomaka, kaže Bulić za Klix.

Gordana Bulić još kaže kako naša država i njezina vlast ne mogu uraditi mnogo po ovom pitanju, jer se radi o slobodnom tržištu i slobodnom formiranju cijena.

Može se napraviti čokolada s manje kakaa ili slabijim kvalitetom maslaca, shodno tome bi i cijena trebala niti niža, ali to obično nije slučaj. Ono što mi možemo uraditi i što smo željeli staviti inspekciji u zadatak jeste da ti proizvodi ne bi trebali imati istu ambalažu. Neka čokolada koja u Njemačkoj ima veći postotak kakaa ili maslaca, ne bi trebala biti iste boje ambalaže kao ona koja se prodaje u Bosni i Hercegovini. Jer osim što se naše građane tretira građanima drugog reda, dodatno ih se vara, jer im se prodaje jednako označen proizvod, a lošije kvalitete, zaključuje Gordana Bulić.

Marin Bago, predsjednik Udruženja Futura iz Mostara, koje se bavi zaštitom potrošača, kaže da je ovo stari problem.

Već početkom ovog stoljeća potrošači su počeli primjećivati razlike u kvaliteti istih proizvoda na našem i na inozemnom tržištu. Prvo su se stvari primjećivale u domaćinstvima, deterdženti, higijenska sredstva i razna sredstva za čišćenje, čokoladni proizvodi itd. Kako su godine prolazile, počele su se zapažati razlike kod tehnički složenijih proizvoda kao što su razni strojevi za domaćinstva pa sve do automobila, goriva, maziva i sličnih proizvoda. Trenutno imamo velike razlike u kvaliteti hrane, kaže Bago. Bago kaže i kako su čak globalne kompanije nalazile izgovore da domaći ljudi na Balkanu vole kada ima manje lješnjaka u čokoladnim proizvodima.

Međutim, nekoliko jačih europskih zemalja je pokrenulo procese i sudovi su donosili presude.

Nakon toga smo mogli vidjeti u medijima brojna priznanja vodećih menadžera da su mnoge kompanije imale isti proizvod, dakle originalan, ali u tri klase po osnovu kvalitete, namijenjen za prva, druga i treća svjetska tržišta. Mi smo konzumirali i konzumiramo ovu treću varijantu, dakle, možemo reći da smo jedna vrsta deponije loših proizvoda.

Ono što se dogodilo u drugim europskim zemljama je jasna namjera zaštite svojih potrošača i oni će prilagoditi svoje zakonodavstvo i pronaći odgovarajuće mehanizme zaštite.

Što će uraditi Bosna i Hercegovina? Mi trenutno imamo različita potrošačka prava, ovisno o tome u kojem entitetu živimo. Iz jednog takvog apsurda zaista je potrebno mijenjati mnogo stvari, mijenjati kako bismo se zaštitili od loših proizvoda, namjera i usluga. Prvo što nam treba su prosječni političari koji barem malo razumiju ekonomiju i njena osnovna načela. Ne možemo reći da vidimo neko razumijevanje po ovim pitanjima, što je tužnije, ne vidimo ni dobru volju. Za ovo je potrebna infrastruktura i pozitivan ambijent, uostalom, sve ono što jedna politika treba raditi. Za sada, tu smo najtanji, zaključuje Marin Bago iz udruge Futura.

Iz Institucije ombudsmana za zaštitu potrošača su kazali da s obzirom na razlike u pogledu kvalitete proizvoda koji se prodaju na domaćem tržištu, u odnosu na iste proizvode koji se prodaju na tržištu EU, europska povjerenica za pravosuđe i zaštitu potrošača pokrenula je inicijative u pravcu unapređenja i ujednačavanja svih potrošača u smislu prava na pristup robi i uslugama, kao i prava na izbor.

Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju Bosna i Hercegovina se opredijelila za slobodno kretanje robe i usluga. Obveza proizvođača je da na tržište stavlja zdravstveno ispravne i sigurne proizvode, u skladu s važećim pozitivnim zakonskim i podzakonskim propisima koji reguliraju sigurnost i kvalitet proizvoda. Proizvođači moraju poštovati propise o kvalitetu proizvoda. Oni proizvodi koji zbog svojih svojstava ne odgovaraju uobičajenoj upotrebi i propisanom kvalitetu, trgovci ne bi smjeli ni prodavati. Kontrolu kvaliteta proizvoda obavljaju nadležni inspekcijski organi u mjestu carinjenja proizvoda, kazali su iz ove institucije.

Kažu i da je Zakonom o zaštiti potrošača u BiH propisano deklariranje proizvoda.

Osobna iskaznica svakog proizvoda je njegova deklaracija, zbog čega pozivamo potrošače da, ukoliko je moguće, prilikom svake kupovine obrate pažnju na deklaraciju proizvoda. Na taj način mogu donekle procijeniti i kvalitetu proizvoda i zaštiti se od lažnog oglašavanja. Pored spomenutog Zakona o zaštiti potrošača u BiH je na snazi Pravilnik o pružanju informacija potrošačima o hrani, koji potrošačima pruža visok stupanj zaštite u smislu zahtjeva za isticanje osnovnih podataka za deklarisanje proizvoda. Oglašavanje proizvoda ne smije biti neprimjerno, dvosmisleno i isto mora poštovati dobre poslovne običaje, a u slučaju nepoštivanja odredbi koje se tiču oglašavanja predviđene su novčane kazne, kazali su iz Institucije ombudsmana te pozvali potrošače da u slučaju da primijete bilo kakvu nepravilnost odmah kontaktiraju nadležne inspekcijske organe.

jabuka.tv

Posljednje objavljeno

Iz stoca