Za izgradnju autocesta i brzih cesta 107.000.000 KM

Vlada Federacije BiH je na današnjoj hitnoj sjednici u Sarajevu donijela Odluku o usvajanju Programa utroška dijela sredstava s pozicije kapitalnih transfera javnim poduzećima i za izgradnju autocesta i brzih cesta odobrila 107.000.000 KM utvrđenih Proračunom FBiH za 2018. godinu Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija.

Sredstva će biti prenošena u tranšama na namjenski projektni račun Federalnog ministarstva prometa i komunikacija otvoren u okviru JRT-a, prema zahjevima za provođenje ovog programa i u skladu sa Zakonom o izvršavanju Proračuna FBiH za 2018. godinu, priopćeno je iz Ureda Vlade FBiH za odnose s javnošću, piše Večernji list BiH.

Vlada Federacije BiH utvrđuje projekte koji će biti financirani putem ovog programa, a to su izgradnja brze ceste Lašva - Nević Polje, za što je odobreno 100.000.000 KM, a implementator je JP Autoceste Federacije BiH d.o.o. Mostar, te izgradnja južne obilaznice Mostara, za što je odobreno 7.000.000 KM, čiji je implementator JP Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo.

Namjenska sredstva bit će prenošena u tranšama na račun implementatora odobrenih projekata, nakon što oni Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija dostave zahtjev i dokaze o izvedenim radovima ili uslugama.

Implementatori projekata obavezni su kvartalno izvještavati o njihovoj realizaciji Federalno ministarstvo financija i Federalno ministarstvo prometa i komunikacija.

Današnja Odluka omogućava provedbu zaključaka Vlade FBiH od 21.9.2017. i 10.10.2017. godine da sredstva klirinškog duga Ruske Federacije budu usmjerena u financiranje izgradnje prioritetnih infrastrukturnih projekata autocesta, brzih i najznačajnijih magistralnih cesta.

Sjednica Vlade FBiH je u tijeku, priopćeno je.

Hrvatska vlada odobrila dosad najveća sredstva za razne projekte Hrvata u BiH

Hrvatska vlada donijela je u četvrtak odluku o raspodjeli 24 milijuna kuna (oko 6 milijuna maraka) za financiranje kulturnih, obrazovnih, znanstvenih, zdravstvenih i ostalih programa i projekata od interesa za hrvatski narod u BiH za 2018. godinu.

Državni tajnik Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske Zvonko Milas istaknuo je kako je riječ od dosad najvećem iznosu koji se usmjerava za potporu Hrvatima u BiH, javlja Hina.

Za 31 projekt u kulturi bit će utrošeno 5,4 milijuna kuna, za 23 projekta na području obrazovanja i znanosti 6 milijuna kuna, za 16 projekta na području zdravstva 5,2 milijuna kuna, a za 35 projekata u ostalim područjima 7,3 milijuna kuna, naveo je Milas.

Ustavna je obveza skrbiti o Hvatima izvan domovine, naglasila je ministrica vanjskih i europskih poslova Marija Pejčinović Burić.

"Sredstva se usmjeravaju na nekoliko vitalnih područja za ostanak i opstanak Hrvata u BiH", rekla je Pejčinović Burić koja drži da bi se u budućnosti na sličan način trebali razvijati odnosi s Hrvatima i u drugim zemljama.

LISTU SREDSTAVA MOŽETE POGLEDATI OVDJE

ZZO HNŽ izdvaja više sredstava za ortopedska i druga pomagala

Upravno vijeće Zavoda zdravstvenog osiguranja HNŽ/K održalo sedmu redovitu sjednicu Vijeća. Sjednica je održana 24.07.2018. godine u sjedištu Zavoda u Mostaru, a tijekom održavanja iste članovi Vijeća razmatrali su i usvojili Izvadak iz zapisnika s prethodne sjednice, Izvješće o privremenoj spriječenosti za rad do i preko 42 dana, liječenju izvan Županije, potrošnji lijekova s Liste lijekova, potrošnji ortopedskih pomagala, provedenim postupcima javnih nabava i financijskom poslovanju Zavoda. Sva usvojena izvješća odnose se na razdoblje 01.01.do 30.06.2018. godine.

Pored usvojenih izvješća Upravno vijeće razmatralo je i usvojilo Odluku o visini sudjelovanja ZZO HNŽ/K u troškovima nabavke ortopedskih i drugih pomagala koja se mogu propisivati u okviru obveznog zdravstvenog osiguranja, Odluku o refundiranju nabavke ortopedskih i drugih pomagala kao i Pravilnik o sufinanciranju troškova liječenja, nabavke lijekova i medicinskih sredstava.

Prije rasprave o predloženim točkama dnevnog reda predsjednik Upravnog Vijeća, Ismet Hajdar, u svoje ime i u ime Upravnog vijeća direktoru Zavoda, Radi Bošnjaku, čestitao je na prestižnoj nagradi najmenadžer i najkompanija u 2018. godini. Direktor Bošnjak zahvalio se na čestitkama i kazao: „Ovo priznanje i sva druga priznanja pripadaju mojim suradnicima, svim radnicima Zavoda, Vama predsjedniče i članovima Upravnog vijeća, Ministarstvu zdravstva, rada i socijalne skrbi i Vladi naše Županije koja nam stvara pozitivno okruženje i povoljne uvjete za rad prepoznajući našu profesionalnost, inovativnost i posvećenost. Koristim ovu prigodu zahvaliti predsjedniče Vama i članovima Vijeća, ministru zdravstva, rada i socijalne skrbi, dr.sc. Opsenici, predsjedniku Vlade, dr.sc. Hercegu i ministrima u Vladi, predsjedniku Skupštine  i zastupnicima na povjerenju i potpori u radu. Još jednom hvala vam na tomu. “

Nakon upućenih čestitki i riječi zahvale za iste Upravno vijeće nastavilo je svoj rad sukladno predloženom i usvojenom dnevnom redu.

Prvo izvješće koje je razmatrano bilo je Izvješće o privremenoj spriječenosti za rad do i preko 42 dana za razdoblje 01.01. do 30.06.2018. godine koje je pokazao kako su kontinuirane terenske kontrole, razgovori s obveznicima uplate doprinosa i izabranim liječnicima koje Zavod provodi rezultirali smanjenjem broja refundiranih doznaka za 9% i troškova po istima za 12% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Izvješće o upućivanju osiguranika na liječenje izvan HNŽ/K za razdoblje 01.01.2018. do 30.06.2018. godine pokazuje kako je u prvom polugodištu tekuće godine u odnosu na isto razdoblje prethodne godine došlo do smanjenja broja uputnica za 10% i utroška sredstava za 2%. Najveći dio financijski sredstava utrošen je za dijagnostičke usluge visoke cijene koštanja i liječenja koja se zbog svoje kompleksnosti ne mogu pružiti u ugovornim ustanovama u HNŽ/K (leukemija, plamzafereza).

Izvješćem o potrošnji lijekova s liste lijekova evidentiran je blagi porast broja ispisanih recepata uz smanjenje broja propisanih pakiranja i utrošenih sredstava za 4,9%. I dalje, 85% ukupne potrošnje lijekova s liste lijekova otpada na kronične terapije.

Kada je riječ o troškovima Zavoda za ortopedska i druga pomagala, u proteklih šest mjeseci 2018. godine, broj osiguranika korisnika ortopedskih pomagala povećan je za 13,43%, a potrošnja ortopedskih pomagala u prvom polugodištu 2018. godine u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, u financijskom smislu, povećana je za 5,25%. Povećanje potrošnje sredstava planiranih za ortopedska i druga pomagala uvjetovano je izmjenom Odluke o visini sudjelovanja Zavoda u troškovima nabave ortopedskih i drugih pomagala donesene u veljači/februaru 2017. godine. Ovom odlukom znatno su povećana prava osiguranika na korištenje pojedinih sanitetskih sprava. Također, evidentno je i stalno povećanje broja oboljelih od bolesti koje zahtijevaju korištenje ortopedskih pomagala i sanitetskih sprava.

Izvješće o financijskom poslovanju Zavoda za razdoblje 01.01.do 30.06.2018. godine pokazuje kako su, u proteklih pola godine, ostvareni prihodi od 67.320.858 KM što je 51,43% od iznosa predviđenog Financijskim planom za 2018. godinu, a izvršeni rashodi manji su od planiranih budući da je realizacija planiranih projekata planirana za drugu polovicu 2018. godine.

Pored usvojenih izvješća Upravno vijeće Zavoda donijelo je i Odluku o visini sudjelovanja Zavoda u troškovima nabavke ortopedskih i drugih pomagala koja se mogu propisivati u okviru obveznog zdravstvenog osiguranja.

„Da je Zavod kuća naših osiguranika i da su osiguranici na prvom mjestu govori i prijedlog odluke koju danas imate na dnevnom redu. Odluka o visini sudjelovanja Zavoda u troškovima nabavke ortopedskih i drugih pomagala koja se mogu propisivati u okviru obveznog zdravstvenog osiguranja rezultat je zajedničkog rada osiguranika i stručne službe Zavoda, te potpore našeg ministarstva i Vlade HNŽ. Naime, niz sastanaka održanih s udrugama osiguranika korisnika ortopedskih i drugih pomagala, te analize Stručne službe vezane za financijske mogućnosti Zavoda rezultirale su prijedlogom izmjene Liste ortopedskih i drugih pomagala. Prijedlog izmjena Liste ortopedskih i drugih pomagala Stručna služba Zavoda uputila je  Ministarstvu zdravstva rada i socijalne skrbi, a istu je usvojila Vlada naše Županije. Pored uvrštavanja novih pomagala na Listu pomagala za pojedina pomagala izmijenjeni su rokovi trajanja pomagala i indikacije temeljem kojih osiguranici mogu ostvariti pravo na ortopedsko i drugo pomagalo. Predloženom Odluku o visini sudjelovanja Zavoda u troškovima nabavke ortopedskih i drugih pomagala koja se mogu propisivati u okviru obveznog zdravstvenog osiguranjaprijedlog Stručne službe Zavoda je da se za pojedina pomagala koja su već na Listi poveća sudjelovanje Zavoda u nabavci istih. U financijskom smislu to znači da će u 2018. godini Zavod izdvojiti cca. 400.000 KM više u odnosu na prethodnu godinu. Ova sredstva osigurana su Financijskim planom Zavoda za 2018. godinu i obuhvaćaju sva ranije najavljena proširenja Liste koja su iskomunicirana na sastancima s Koalicijom organizacija osoba s invaliditetom koja broji trinaest organizacija iz HNŽ/K, Udrugom „Novi pogled“, „INSULA“ i „Pužnica“ “, kazala je rukovoditeljica Sektora za zdravstvo, Marija Buhač.

BiH i izvoz i uvoz u ovoj godini povećala za 700 milijuna maraka

Analiza koju je radila Vanjskotrgovinska komora BiH pokazala je kako su ove godine povećani i izvoz i uvoz za stotine milijuna maraka. Prema podacima o vanjskotrgovinskoj razmjeni, BiH je ove godine uvezla roba u vrijednosti od 9,5 milijardi maraka, piše Večernji list BiH. U isto vrijeme prošle godine taj iznos bio je 8,8 milijardi.

Znači, uvoz je povećan za 700 milijuna maraka u odnosu na prošlu godinu. Skoro identično je stanje kada se govori o izvozu.

Stanje po stavkama

On je prošle godine u prvih šest mjeseci iznosio 5,3 milijardi maraka, da bi ove godine porastao na šest milijardi maraka. Znači i izvoz je zabilježio rast od 700 milijuna maraka. Gledajući tablicu s podacima, kod uvoza je najviše povećanje ostvareno na stavkama strojeva, vozila i oružja.

S 1,96 milijardi KM iznos je povećan na 2,15 milijardi KM. I uvoz ruda i metala povećan je za nešto više od 200 milijuna maraka te plastike, gnojiva i guma za više od 100 milijuna maraka. Kada se govori o izvozu, veći rast zabilježen je u kategoriji električne energije i mineralnih goriva, s 405 milijuna maraka iznos je povećan na 582 milijuna maraka. Izvor drva, papira i namještaja povećan je za oko 60 milijuna maraka, dok je izvoz ruda i metala skočio s 953 milijuna na čak 1,137 milijardi maraka. Ako se gleda po zemljama - trgovinskim partnerima, najviše u BiH uvoze Hrvatska i Srbija. Hrvatski udio u ukupnom uvozu BiH je 15,48 posto, s srpski 13,47 posto.

Prag od 10 posto uskoro bi mogla prijeći i Njemačka koja je sada na 9,55 posto te Italija koja je na 9 posto. Gledajući izvoz, najveći udio pripada Njemačkoj s 14,6 posto, Hrvatskoj s 12,05 posto te Italiji i Srbiji s 11,22 posto odnosno 10,01 posto. Trgovinski suficit BiH ostvaruje samo s Austrijom gdje je pokrivenost uvoza izvozom 100,17 posto. Uskoro bi granicu od 100 posto mogla doseći i Njemačka jer je pokrivenost uvoza izvozom 96,64 posto.

Pozitivnih pomaka ima

Ekonomski analitičari ističu kako BiH može biti zadovoljna rastom izvoza te kako je to pokazatelj kako domaće gospodarstvo bilježi velike pozitivne iskorake. S druge strane, treba još dosta raditi na tome kako smanjiti uvoz, osobito proizvoda i roba koje proizvode domaće tvrtke.

Jedan od najboljih primjera je uvoz vode koji se u BiH broji u desecima milijuna maraka, a država ima ogroman broj prirodnih izvora i domaćih tvornica vode. Poboljšanju stanja svakako ne doprinose zadnje mjere koje je prema BiH uvela Europska unija, a koje se odnose na određivanje kvota na izvoz čelika.

Trgovinski rat sa zemljama Europske unije bio bi najlošija opcija za BiH i bit će potrebno uložiti dodatne napore kako bi se takav scenariji izbjegao. Ipak, očekuje se kako će biti nastavljen pozitivan trend kada je u pitanju rast izvoza. Samo je pitanje koliko će uspješne biti mjere koje će država poduzeti kako bi barem djelomično smanjila uvoz, osobito sa susjednim zemljama s kojima i dalje Bosna i Hercegovina bilježi veliki deficit.

Dalić na veličanstvenom dočeku u rodnom Livnu: Poslali smo strašnu poruku svima

Izborniku Zlatku Daliću u rodnom Livnu pripremili su doček, a Dalić je oduševljen onime što ga je dočekalo. Zahvalio je svima koji su organizirali doček i glazbenicima koji su podigli atmosferu među publikom.

"Prelijepo, emocije su na vrhuncu. Bilo je puno dočeka u Hrvatskoj i svaki je bio veličanstven, ali ovaj je za mene poseban, u mom Livnu, u mom rodnom gradu. Puno je emocija, zaista prekrasno", rekao je novinarima nakon dočeka Zlatko Dalić.

Zahvalio je svima na organizaciji, kao i glazbenicima koji su pjevali za mnogobrojnu publiku te istaknuo kako ne može ne biti ponosan na sve ljudi koji su došli iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske. Kaže kako njima posvećuje i rezultat na Svjetskom prvenstvu. "Svim ovim ljudima koji su danas bili tu, koji su došli, uzeli slobodan dan, potrošili svoje vrijeme i novce i došli ovdje da budu uz hrvatsku reprezentaciju i hrvatski narod. Poslali smo strašnu poruku svima, poruku ljubavi, tolerancije, mira, zajedništva i mislim da je prekrasno da se nastavlja jedna bajka u Hrvatskoj", riječi su izbornika Dalića.

Nakon svih dočeka, ali i samog prvenstva, Zlatko Dalić govori kako nije umoran, posebice kada vidi zajedništvo i ljubav kojima je okružen na dočeku u rodnom Livnu.

Nije zaboravio spomenuti niti sve ono što su Vatreni napravili na prvenstvu. "Sve ovo sad je njihova zasluga. Oni su igrali hrabro, dali su sve od sebe i to je narod prepoznao. Hvala mojim igračima, a ja sam samo mali, mali dio", govori skromno Dalić.

O Miroslavu Ćiri Blaževiću Dalić je rekao kako je on trener svih vremena, i to se neće promijeniti do kraja njegova života. Na pitanje koje se ovih dana postavlja izborniku, a to je pitanje ostanka na klupi reprezentacije, Dalić odgovara kako ne želi raditi posao u kojem nema podršku, ali ističe kako su ljudi koji su dočekali njega i Vatrene nejgova snaga.

Posljednje objavljeno

Iz stoca