Kolovoz 03, 2021

Porezne olakšice i povoljni stambeni krediti prve mjere protiv odumiranja BiH

Nemogućnost rješavanja stambenog pitanja jedan je od glavnih razloga masovnog odlaska mladih ljudi iz Bosne i Hercegovine, piše Večernji list BiH. S različitih razina vlasti u posljednje vrijeme dolaze jasni signali kako se barem u ovom segmentu situacija pokušava popraviti i tako izravno utjecati da mladi i obrazovani ljudi ostaju u zemlji.

Fiksna kamata

Prije nekoliko mjeseci pokrenut je projekt Vlade Federacije BiH i Union banke, kojim mladi ljudi koji na sebi nemaju nikakvu nekretninu mogu ostvariti stambene kredite po povoljnim kamatnim stopama. Vlada i Union banka, koja je inače u državnom vlasništvu, za tu kreditnu liniju izdvojile su ukupno 20 milijuna konvertibilnih maraka, odnosno po 10 milijuna Vlada i isto toliko Union banka. Objašnjavajući nedavno ovaj projekt, ministrica financija Jelka Milićević naglasila je kako bračni parovi ili pojedinci koji se odluče na tu kreditnu liniju mogu dobiti kredit u najvećem iznosu od 150.000 KM, uz kamatnu stopu od 2,99 posto. Specifičnost te kamatne stope, osim njezine visine, jest i to da je ona fiksna cijelo vrijeme otplate kredita, a to je maksimalno 20 godina. Osim toga, mladi do 35 godina ne plaćanju ni naknadu za puštanje tih kredita.

- Ovim projektom Vlada Federacije BiH šalje poruku kako želi pomoći mladima ostati ovdje, u BiH živjeti i raditi - kazala je Milićević.

Konkretne mjere poduzele su i neke županije, a dobar primjer je Sarajevo, gdje će od iduće godine mladi do 38 godina koji prvi put rješavaju stambeno pitanje biti oslobođeni plaćanja poreza na promet prilikom kupnje stana, i to za prvog člana kućanstva 30, a za svakog idućeg člana po 15 četvornih metara.

Registar nekretnina

Porezne olakšice su predviđene i za neke druge kategorije stanovništva, a županijski ministar financija Jasmin Halebić kaže kako se porezna reforma uglavnom tiče mladih. - To smo uradili kako bismo stimulirali mlade da ostanu i kako bismo obnovili demografsku osnovu u Sarajevskoj županiji. Na ovaj način pokušavamo vezati mlade uz SŽ, jer su mladi i u radnom i u svakom drugom smislu bitna kategorija stanovništva - obrazložio je Halebić.

U Zeničko-dobojskoj županiji također je nedavno usvojena inicijativa po kojoj će mladi prilikom kupnje nekretnina biti odmah oslobođeni poreza na nekretninu ili zemljišnu parcelu. Hercegovačko-neretvanska županija još je ranije imala ovakve olakšice, ali ih je ukinula zbog brojnih zloporaba.

Jedinstveni registar nekretnina, koji bi potvrdio da netko nema nekretninu u nekom dijelu FBiH, sigurno bi spriječio zloporabe u korištenju povlastica. A one nisu male jer porez na nekretnine iznosi 5 posto stvarne vrijednosti, što znači da se na svakih 10.000 maraka vrijednosti nekretnine plaća porez od 500 KM.

Uz brojne druge mjere, kao što su poticaj zapošljavanju, i ovakva vrsta olakšica sigurno bi doprinijela zaustavljanju trenda odlaska mladih iz BiH.

Večernji list BiH

Trebinje zatresao umjeren potres, osjetili ga i Dubrovčani

Umjereni potres magnitude 3.2 po Richteru s epicentrom u Bosni i Hercegovini kod Trebinja osjetio se na dubrovačkom području.

Seizmološka služba izvijestila je da je potres zabilježen u 8 sati i 4 minute, s epicentrom 14 kilometara istočno od Dubrovnika.

Potres je imao magnitudu 3.2 prema Richteru, a u epicentru se mogao osjetiti intenzitetom od IV-V (četiri do pet) stupnja Mercalli-Cancani-Siebergove ljestvice.

Potres se osjetio u okolici Dubrovnika.

HRVATSKA u polufinalu SP!

Hrvatska nogometna reprezentacija ušla je u polufinale Svjetskog prvenstva!

U svom petom nastupu na svjetskim nogometnim prvenstvima reprezentacija Hrvatske je po drugi puta u povijesti izborila mjesto u polufinalu pobijedivši u subotnjem četvrtfinalu odigranom u Sočiju reprezentaciju Rusije boljim izvođenjem jedanaesteraca, nakon što je u osnovnih 90 minuta rezultat bio 1-1, a poslije produžetka 2-2.

U ruletu jedanaesteraca ponovno je Ivan Rakitić bio strijelac odlučujućeg gola, Danijel Subašić je obranio Smolovu prvi udarac u raspucavanju, a Fernandes je promašio vrata. Osim Rakitića precizni su bili Brozović, Modrić i Vida, a Kovačićev udarac obranio je Akinfejev.

Za mjesto u finalu Hrvatska će se boriti 11. srpnja (20 sati) u Moskvi s reprezentacijom Engleske, koja je u četvrtfinalu sa 2-0 nadigrala Švedsku.

Domaća reprezentacija prva je došla do prednosti pred 44.287 gledatelja na stadionu Fišt, a vodeći pogodak za Rusiju postigao je Denis Čerišev u 31. minuti, kad je preciznim i snažnim udarcem sa 22-23 metara svladao Danijela Subašića.

Osam minuta poslije Hrvatska je izjednačila. Mario Mandžukić je povukao kontranapad po lijevoj strani, došao s loptom do pet metara od vrata, a onda ubacio na glavu Andreja Kramarića koji je poslao loptu u mrežu pokraj nemoćnog Akinfejeva.

Hrvatska je bila bolja reprezentacija u drugom dijelu utakmice, ali pogodaka više nije bilo do isteka osnovnih 90 minuta.

U produžetku je do vodstva stigla Hrvatska u 101. minuti. Luka Modrić je izveo udarac iz kuta, a sa 10-ak metara preciznim udarcem glavom loptu je u lijevi donji kut poslao Domagoj Vida.

Rusija je do izjednačenja došla u 115. minuti. Slobodan udarac s desnog ruba kaznenog prostora izveo je Dzagojev, a najviši u skoku bio je Fernandes i glavom pogodio desni donji kut našeg gola za 2-2.

Odluka o pobjedniku pala je u ruletu jedanaesteraca, u kojem su Hrvatska i Rusija stigle do četvrtfinala, pobjedama nad Danskom, odnosno Španjolskom, kada su vratari, naš Danijel Subašić i ruski kapetan Igor Akinfejev, bili junaci. Hrvatska je na kraju u jedanaestercima bila bolja sa 4-3.

Podsjetimo, generacija '98 osvojila je brončanu medalju u Francuskoj, nakon što je u polufinalu poražena od domaćina s 2:1, a potom je istim rezultatom pobijedila Nizozemsku u utakmici za treće mjesto. Hrvatska će u polufinalu igrati protiv Engleske, koja je u ranijem dvoboju s 2:0 slavila protiv Švedske. U drugom polufinalu sastaju se Francuska i Belgija.

Za proizvođače iz BiH otvara se veliko kinesko tržište

Dulje vrijeme u BiH je aktualna priča oko kineskih investicija, energetski i prometni projekti već se provode, a mnogi željno iščekuju još jedan zamah u suradnji kojim će ljudi u BiH na svojoj koži osjetiti bolji život.

Na summitu “16+1” zemalja središnje i istočne Europe i Kine dogovoreno je nekoliko važnih stvari, a potpisan je i ugovor između kineske vlade i Vijeća ministara BiH oko suradnje u području životinja i karantena, piše Večernji list BiH. Njime se stvaraju preduvjeti za regionalni centar za veterinarstvo koji će biti smješten u BiH, a kako je rekao ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa u BiH Mirko Šarović, taj centar će uvelike pomoći u izvozu poljoprivrednih proizvoda iz BiH. Jedna od važnijih stvari koja je, prema riječima ministra Šarovića, također dogovorena jest sporazum u oblasti veterinarstva kojim se stvara mogućnost da BiH izvozi hranu životinskog podrijetla u Kinu, što do sada nije bio slučaj. - Već smo krenuli u pregovore oko izvoza mliječnih proizvoda i meda u Kinu.

Vjerujem da ćemo 2018. napraviti značajan progres - kazao je između ostalog Šarović. Kada bi to krenulo, praktički BiH bi sve što proizvede, kada su mliječni proizvodi i med u pitanju, mogla plasirati samo na to tržište. Mnogima je ova najava popravila raspoloženje i motivirala ih da nastave s radom. Kada je regija Hercegovina u pitanju, za Kinu se već izvoze neka vrhunska vina, a uskoro bi moglo još nešto. Prije otprilike tri mjeseca, kada je poljoprivredna proizvodnja u pitanju, započeli su razgovori oko otkupa smilja iz Hercegovine, a nedavno su kineski investitori posjetili istočnu i zapadnu Hercegovinu gdje su na mjestu događaja vidjeli kvalitetu “mirišljavog zlata” s čijim otkupom proizvođači posljednje dvije godine muku muče.

Izaslanstvo Kineske asocijacije za trgovinu eteričnim uljima, aromama i začinima posjetilo je Općinu Ljubuški kako bi doznalo više o uzgoju smilja i razmotrilo mogućnost suradnje s hercegovačkim tvrtkama u proizvodima na bazi smilja. Vrijedi istaknuti ponajviše kinesku veleposlanicu u BiH Chen Bo, koja je od svog dolaska u ovu zemlju čvrsto i odlučno krenula u uspostavljanje odnosa i konkretnu suradnju, prije svega gospodarsku kada su dvije zemlje u pitanju. - Drago mi je da je BiH ponovno postala dobitnik summita. Kinesko Veleposlanstvo u Sarajevu nastavit će raditi s našim partnerima u BiH na promicanju suradnje između dvije zemlje na svim poljima, vjernom provođenju onoga što je postignuto u Sofiji, te iznalaženju novih mjera suradnje i osiguravanju još svjetlije budućnosti za odnose Kine i BiH – rekla je Chen Bo, vezano uz summit “16+1”.

večernji.ba

SAD uveo carine, Kina uzvratila: "Počeo je najveći trgovinski rat u povijesti"

TRGOVINSKI rat između SAD-a i Kine, dvaju najvećih svjetskih gospodarstva, zasigurno će naštetiti trgovini u svijetu i rastu globalnog gospodarstva, a premda je malo konkretnih procjena kolike bi mogle biti štete, jasno je da bi to negativno utjecalo na mnoge potrošače i kompanije.

Washington je uveo carine od 25 posto na uvoz više od 800 kineskih proizvoda vrijednih 34 milijarde dolara, a detalji o tome bi trebali naknadno biti poznati.

No to će biti samo prvi potez jer Peking najavljuje protumjere, a Washington odgovor na te protumjere...

Tako je i počelo.

Kina je objavila da je prisiljena "uzvratiti protumjerama" nakon što SAD uvede carine na 34 milijardi dolara vrijednu kinesku robu.

SAD je počeo "najveći trgovinski rat u povijesti" koji će naštetiti svjetskom lancu vrijednosti, uzdrmati tržišta i pogoditi svjetski gospodarski rast, priopćilo je kinesko ministarstvo trgovine.

Kina će obavijestiti Svjetsku trgovinsku organizaciju (WTO) o "situaciji" i surađivati s ostalim zemljama da se očuva slobodna trgovina i multilateralni sustav, navodi ministarstvo te dodaje da će zemlja nastaviti otvarati svoja tržišta i produbljivati reforme.

"Kineska strana obećala je da neće prva udariti, ali u nastojanju da obrani interese vlastite zemlje i svog naroda prisiljeni smo uzvratiti nužnim protumjerama", stoji u priopćenju.

Peking uvodi carine

Peking je ranije najavio da će uzvratiti i uvesti carine od 25 posto na američku robu u vrijednosti 34 milijarde dolara "odmah" nakon što stupe na snagu američke carine, no u priopćenju objavljenome u petak ne precizira se hoće li se to dogoditi.

Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je jučer da će produbiti sukob bude li se Peking osvećivao.

Sveobuhvatni trgovinski rat do kojega bi moglo doći mogao bi smanjiti BDP obiju ekonomija za 0,25 posto, a još veća šteta očekuje ih 2019., pokazalo je izvješće singapurske banke DBS.

Što to sve skupa znači?

Što to znači za potrošača u SAD-u? Svi proizvodi na koje će Washington uvesti carine mogli bi poskupiti za američke potrošače, piše BBC.

Tehnološka roba poput kineskih čipova nalazi se u proizvodima koje potrošači koriste svakodnevno. Čipove je moguće naći u televizorima, osobnim računalima, pametnim telefonima, automobilima...

Uvele bi se carina na proizvode od plastike

Uvele bi se i carine na proizvode od plastike, opremu za proizvodnju mlijeka, pa sve do nuklearnih reaktora i mnoge druge proizvode.

Prema Petersenovom Institutu za međunarodnu ekonomiju, više od 90 posto proizvoda na američkoj listi za carine proizvedeno je od međuproizvoda ili kapitalnom opremom. A to znači robe koja je potrebna kao sirovina za druge proizvode pa bi carine imale utjecaj i na mnoge druge proizvode.

Ono što SAD zaista cilja su proizvodi proizvedeni u sklopu kineske politike Made in China 2025.

A kako bi uzvratila SAD-u, Kina je odlučila pogoditi razne sektore. Za početak američku poljoprivredu, što bi bio udarac za američke poljoprivrednike i rančere. Oko 91 posto od 545 proizvoda na koje je Kina najavila carine je iz sektora poljoprivrede.

Potom sektor proizvodnje automobila, pri čemu bi bili pogođeni proizvodi kompanija poput Tesle i Chryslera. Potom medicinski proizvodi, ugljen, nafta (samo djelomično)...

Poslovni ljudi sve zabrinutiji

I dok je Peking dobar u busanju u prsa, stvarnost na terenu je mnogo ozbiljnija.

''Naši kontakti iz kineske industrije kazali su nam da se situacija čini 'prilično ozbiljna,' ili 'ovo postaje zastrašujuće', ili čak i 'da postoji šansa da se stvari pogoršaju''', kaže Vinesh Motwani iz Silk Road Researcha, koji se nedavno vratio iz Kine gdje je razgovarao s menadžerima tvrtki kako bi procijenio njihovo poslovno raspoloženje.

Ove brige, kaže, mogu se protumačiti kao ''povećan oprez i slabije povjerenje'' za poslovne subjekte dok pokušavaju broditi kroz nesigurne poslovne vode.

A to znači da bi proces širenja kineskih kompanija mogao biti zaustavljen. A ako je kinesko širenje na čekanju, to ima izravan utjecaj na ostatak Azije, piše BBC.

Preseljenje proizvodnje?

Očito je, kažu analitičari, da su gospodarstva SAD-a i Kine najizloženija, ali nisu jedina. Prema glavnom ekonomistu DBS-a Taimuru Baigu, sveobuhvatni trgovinski rat mogao bi ove godine koštati obje zemlje 0,25 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP). Sljedeće godine čak i više - u obje zemlje BDP bi se smanjio za oko 0,5 posto ili više.

Baig dodaje da ''s obzirom na to da kinesko gospodarstvo raste između 6 i 7 posto, a SAD između 2 i 3 posto, vjerujemo da bi šteta bila veća za SAD nego za Kinu''.

Na kraju će sve platiti potrošači

S druge strane, zemlje poput Južne Koreje, Singapura i Tajvana također bi mogle biti pogođene zbog poremećaja u dobavnim lancima.

Kina za svoje gotove proizvode koristi mnoge komponente koje uvozi iz tih zemalja. Nick Marro iz The Economist Intelligence Unita ističe da bi ''bilo koji poremećaj u izvoznim tokovima Kine neizbježno utjecao na ove druge zemlje''.

Takva situacija bi mogla potaknuti proizvođače da se presele u ove druge zemlje te da iskoriste priliku i trguju s SAD-om - ali za tu promjenu potrebno je puno vremena, a i teško je postići kineske proizvodne razmjere. Na kraju, potrošači SAD-a će morati plaćati više za te proizvode.

Kineski odgovor

Američke tvrtke koje posluju u Kini također bi se mogle suočiti s kineskim odgovorom na carine. Primjerice, tvrtka Elona Muska koja proizvodi električna vozila Tesla već je istaknula koliko joj je važno kinesko tržište.

Ta tvrtka izvozi sve svoje proizvode u Kinu, a imala bi 25 posto veće carine na svoje prodane automobile u Kini, na već postojećih 15 posto poreza na uvozna vozila.

To bi neizbježno povisilo cijene Teslinih automobila u Kini, čineći njihova vozila manje konkurentnima u odnosu na druge.

Koliko loše može postati?

Svi se u poslovnom svijetu pitaju kakve su još posljedice moguće, no nitko nema sasvim jasan odgovor na to, piše BBC.

Ako je povijest nekakav vodič, prošli trgovinski ratovi doveli su do dubokih ekonomskih problema.

Konkretno, smatra se da su carine nametnute 1930-ih godina od strane SAD-a izazvale trgovinski rat i potom dovele do golemog pada globalne trgovine.

Kao što pokazuje jedno istraživanje, svjetska trgovina pala je za 66 posto od 1929. do 1934. godine, dok su američki izvoz i uvoz iz Europe i u nju pali za oko dvije trećine.

Poslovni sektor sve zabrinutiji

I dok nitko ne želi reći da je svijet sada u takvoj situaciji, poslovni je sektor sve zabrinutiji zbog sve te neizvjesnosti.

Uvođenje carina i uzvraćanje istom mjerom između Pekinga i Washingtona moglo bi završiti u antagonizmu obje strane do točke na kojoj bi bilo teško popustiti kako ne bi izgubile obraz.

''Počnete s protekcionizmom i izolacionizmom. A onda ne osiromašiš samo svog susjeda nego i sebe'', kaže Victor Mills, izvršni direktor singapurske Međunarodne gospodarske komore.

Stoga se mnogi poslovni ljudi nadaju da su ovi buka i bijes samo početak novog niza pregovora koji bi doveli do kompromisa, piše index.hr.

Posljednje objavljeno

Iz stoca