Lipanj 17, 2021

Željko Ivanković dobitnik književne nagrade "Krešimir Šego" za 2017. godinu

Želeći sačuvati sjećanje na život i djelovanje utemeljitelja Književno-poučnog časopisa za mlade „Cvitak“ Krešimira Šegu (Međugorje, 11. veljače 1950. – 9. prosinca 2014.), Udruga “Cvit” Međugorje i Ogranak Matice hrvatske Mostar, utemeljili  su književnu nagradu „Krešimir Šego“, koja se dodjeljuje najuspješnijem autoru – piscu za mlade.

Književnik Željko Ivanković dobitnik je nagrade "Krešimir Šego" za 2017. godinu, a za godinu 2018. nominirane su sljedeće autorice/autori: 

Ana Bilić, Đurđica Stuhlreiter, Branka Grakulić, Janja Zorić, Mladen Klarić, Anđelka Korčulanić, Željko Mavretić, Sanja Pilić, Sanja Mendek, Štefica Vanjek, Višnja Junaković, Dragana Vučić, fra Vendelin Karačić, Lidija Pavlović Grgić, Miljenka Koštro, Nada Mihoković Kumrić i Nevenka Videk.

Iz Njemačke na bankovne račune u BiH uplaćeno čak 91 milijun eura

Svota godišnjih doznaka iz Njemačke na bankovne račune u Hrvatskoj zadnjih se godina kontinuirano povećavala, a u 2017. iznosila je 187 milijuna eura, priopćila je za Hinu Središnja banka Njemačke u srijedu.

„Još 2013.  je putem doznaka njemačkih banaka u Hrvatsku bio prebačen 121 milijun eura. Godine 2016. je već bilo prebačeno 149, a godinu dana poslije 187 milijuna eura“, priopćila je na upit Hine Ina Christ, glasnogovornica Središnje banke Njemačke (Bundesbank) sa sjedištem u Frankfurtu na Majni.

Hrvatska je po visini novčanih doznaka iz Njemačke na šestom mjestu, iza Turske (816 milijuna €), Poljske (440), Italije (353), Rumunjske (333) i Grčke (191).

Ukupno se volumen doznaka u inozemstvo posljednjih godina osjetno povećao. Godine 2015.  su radnici u Njemačkoj ukupno na privatne račune u inozemstvu uplatili 3,5 milijarde eura, a taj iznos je u 2017. porastao na 4,6 milijardi.

Najveći skok uplata primjetan je kod državljana Sirije i Afganistana koji su tek od 2015. počeli pojačano useljavati u Njemačku. Među državljanima Europe najveći skok je zabilježen kod transakcija u Bugarsku i Rumunjsku koji se posljednjih godina utrostručio.

Na račune u Bosni i Hercegovini je uplaćen 91 milijun eura što je u usporedbi s 2013. porast za 11 milijuna. U korist banaka u Srbiji 2017. je uplaćeno 108 milijuna eura.

Vojnik dobio nagradu Grada Vukovara, proslijedio ju invalidu s desetero djece

Poručnik bojnog broda Stipe Mornar, dobitnik Plakete grada Vukovara za najboljeg polaznika 26. naraštaja Zapovjedno stožerne škole „Blago Zadro“ novčani dio nagrade, koji iznosi od 5000 kuna, uručio je na svečanosti u Uredu gradonačelnika, obitelji Ivana Kella, umirovljenog vojnog invalida s desetoro djece.

„Ne samo da je svojim znanjem, trudom i zalaganjem postao najbolji u naraštaju škole ‘Blago Zadro’, već je poručnik bojnog broda Stipe Mornar donacijom novčanog dijela priznanja hrvatskom ratnom vojnom invalidu još jednom posvjedočio duboku povezanost između Hrvatske vojske i hrvatskih branitelja koji su temelj nastanka i vojske i države“, istaknuo je tom prigodom vukovarski gradonačelnik Ivan Penava.

Poručnik bojnog broda Mornar rekao je da nitko od polaznika vojne škole ne razmišlja o nagradama, napose novčanim.

„Sama Povelja grada Vukovara koju sam dobio dovoljna je i neusporediva i s čim, a drago mi je da sam novčanim dijelom nagrade mogao nekome pomoći“, rekao je Mornar, poželjevši da Kellovima novčana pomoć više nikada ne ustreba.

Mornaru je zahvalio Josip Kell rekavši kako će novac otići za potrebe djece. U obitelji Kell majka je dugotrajno nezaposlena, a od desetoro djece, četiri su para – blizanci. Sedmero djece Kellovih su još uvijek učenici.

Mornar je nagrađen za ostvarene izuzetne rezultate tijekom vojne izobrazbe te razvijanje zapovjednih i organizacijskih sposobnosti, a posebno moralnih veličina koje su krasile Blagu Zadru, a Plaketa grada Vukovara uručena mu je u lipnju u povodu Dana državnosti, na promociji polaznika vojnih škola Hrvatskog vojnog učilišta „Dr. Franjo Tuđman“ u Memorijalnom centru Domovinskog rata u Vukovaru.

Mladi u BiH u nezavidnoj situaciji: Žive s roditeljima i teško dolaze do posla

Entitetski zavodi za statistiku, za razliku od onih iz susjednih zemalja, nemaju detaljne podatke o tome kako žive mladi u BiH, ali je poznato da ih je iz godine u godinu sve manje.
Prema dostupnim podacima, u BiH je tijekom prošle godine bilo nešto više od 656.000 osoba u dobi između 15 i 30 godina.

Mladi masovno odlaze i iz godine u godinu njihov broj se smanjuje. Nerijetko odlaze odmah nakon srednje škole u potrazi za boljim životom. Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku na dan 30. lipnja, mladi su činili 20,13 posto ukupnog stanovništva u FBiH, dok ih je u RS-u, prema podacima Republičkog zavoda, bilo 18,5 posto u 2017. godini.

To što masovno odlaze uopće ne čudi. Prema podacima Centralne obavještajne agencije (CIA), koje su objavili za prošlu godinu, BiH ima najveću stopu nezaposlenosti mladih ljudi u svijetu. Ona je za prošlu godinu, prema njihovim podacima, iznosila 62,8 posto.

U RS-u je tijekom prošle godine bilo zaposleno 10.767 osoba do 24 godine, a od 25 do 29 godina 23.460 osoba. Kako su nam rekli u Zavodu RS, ovdje nisu uzeti podaci o zaposlenima na individualnim poljoprivrednim gazdinstvima, u međunarodnim ogranizacijama, predstavništvima BiH u inozemstvu, u obrani i poslovnim jedinicama van RS-a, kao ni poduzetnici.

U FBiH je, prema anketi o radnoj snazi za prošlu godinu, 17,7 posto mladih bilo zaposleno, pri tome što iz Federalnog zavoda za statistiku naglašavaju kako prema definicijama Međunarodne organizacije rada i Statističkog ureda u kategoriju mladih spada populacija od 15 do 24 godine.

Komisija za koordinaciju pitanja mladih pri Ministarstvu civilnih poslova BiH objavila je podatke za 2016. godinu prema kojima je 13,4 posto mladih bilo nezaposleno manje od 12 mjeseci, polovina više od dvije godine, dok jedna petina više od pet godina nije imala posao.

Ono što je zabrinjavajuće jeste da su mladi, gledajući ukupan dio populacije, mnogo bliže granici siromaštva nego populacija odraslih.

"Mladi koji nisu nastavili obrazovanje nakon završene osnovne škole imaju najveći udio u siromašnoj populaciji, 57 posto, a mladi povratnici u određene dijelove zemlje čine 10 posto siromašnih", podaci su ove komisije.

Nije poznato koliki je procenat mladih koji su tijekom prošle godine živjeli s roditeljima, jer Federalni zavod za statistiku ima podatke iz Popisa koji je izvršen 2013. godine. Tada je 80 posto mladih u dobi od 18 do 24 godine živjelo s roditeljima, a čak veći prosjek starijih od 25 godina. Razlozi su vrlo dobro poznati. Ukoliko imaju sreću da rade, imaju premale plaće da bi platili najam i režije te živjeli od toga. Zbog toga većina i ne razmišlja o bračnoj zajednici, a prosjek godina porodilja koje rađaju prvi put pomjerio se na 27 godina i više, piše Klix.ba.

U Mostaru polaganje vozačkog ispita 1400, a u Srednjobosanskoj županiji 1080 maraka

Polaganje vozačkog ispita u cijeloj Bosni i Hercegovini bi u predstojećem razdoblju trebalo koštati od 1400 do najviše 1500 konvertibilnih maraka, piše Večernji list BiH. Naime, Asocijacija autoškola Bosne i Hercegovine zatražila je izjednačavanje cijena vozačkih ispita na području cijele Bosne i Hercegovine. Zbog ove inicijative u dijelu Bosne i Hercegovine cijene vozačkih ispita će porasti dok će neke autoškole u predstojećem razdoblju ipak morati spustiti cijene. Naime, trenutačno su cijene polaganja vozačkog ispita u pojedinim dijelovima Bosne i Hercegovine i do 1500 konvertibilnih marka dok su, primjerice, u Žepču 1100 konvertibilnih maraka.

Jednaki uvjeti za sve

Kada je u pitanju Federacija Bosna i Hercegovina, najjeftinija je Srednjobosanska županija gdje obuka, polaganje vozačkog, izdavanje vozačke dozvole... košta oko 1080 konvertibilnih maraka. S druge strane, kandidat koji polaže u Mostaru izdvojit će 1400 konvertibilnih maraka do vozačke dozvole. Predsjednik Upravnog odbora Asocijacije autoškola Bosne Hercegovine Zdravko Ivić kaže kako je cilj ove inicijative da svi kandidati na prostoru Bosne i Hercegovine vozački ispit plate po istoj cijeni te da sve autoškole imaju isti status. - Mi zagovaramo da obuka kandidata za polaganje vozačkog ispita košta najviše 1050 konvertibilnih maraka - kaže Ivić. Dodaje kako uz obuku kandidat plaća polaganje testova, vožnje, prvu pomoć, vozačku dozvolu..., zbog čega bi u konačnici taj iznos trebao iznositi oko 1400 konvertibilnih maraka. Realizacijom inicijative Asocijacije autoškola Bosne i Hercegovine smanjila bi se, tvrdi Ivić, nelojalna konkurencija, odnosno mogućnost utaje poreza nekih autoškola. - Na ovaj način bi sve autoškole bile u istom položaju, a instruktorima bi bila osigurana normalna primanja - smatra Ivić. Naglašava kako su spomenute cijene realne ako se uzmu u obzir svi nameti koje autoškole plaćaju državi. - Dvadesetak raznih nameta autoškole imaju prema državi. Najnoviji primjer je vađenje liječničke potvrde za instruktore, što ne postoji nigdje u propisima - navodi predsjednik UO-a Asocijacije autoškola Bosne i Hercegovine.

Niže cijene

Dodaje kako se na liječničkoj potvrdi za instruktore inzistira u Republici Srpskoj, dok takvo nešto u Federaciji BiH ne postoji. Naglašava i kako su cijene polaganja vozačkih ispita i dalje najniže u Bosni i Hercegovini. - Kada uzmemo regiju, u Srbiji je polaganje vozačkog skoro dvostruko skuplje, u Hrvatskoj i Sloveniji još i više - podsjeća Ivić. Naglašava kako bi se u Bosni i Hercegovini dalo razgovarati o smanjenju cijena vozačkog ispita, ali ne na dijelu koji se odnosi na obuku jer manji broj sati vožnje znači i lošije vozače.

- Sada s ovakvom obukom imamo svaki dan više od 1,5 poginulih na našim cestama, ne želim ni pomisliti što bi bilo kada bi kandidati prolazili kraću obuku, odnosno manje sati vožnje - smatra Ivić. Dodaje kako bi se ovim pitanjem trebala pozabaviti država, odnosno nadležne službe koje daju licencije instruktorima i obučavaju ih. Prostora za niže cijene svakako ima kod polaganja prve pomoći i testova, međutim, na to Asocijacija autoškola ne može utjecati budući da je riječ o sredstvima koje propisuju nadležne državne institucije.

Posljednje objavljeno

Iz stoca