Lipanj 17, 2021

U HNŽ-u liječnici propisali skoro 100 000 kutija antibiotika za godinu dana

Koliko vas još uvijek uzima antibiotike na svoju ruku, odnosno, bez savjeta liječnika? Nažalost, istraživanja pokazuju kako veliki broj ljudi i dalje sam sebi određuje terapiju, što je u velikom broju slučajeva kontraproduktivno. Upravo zbog toga je Zavod zdravstvenog osiguranja HNŽ ovih dana pokrenuo kampanju s ciljem edukacije osiguranika o štetnosti uzimanja antibiotika bez valjanog razloga. Do problema dolazi kada antibiotici gube svoju učinkovitost zbog nepravilne uporabe. Svake godine diljem Europe umre oko 25 000 ljudi od infekcija bakterijama otpornim na antibiotike.

- Mnogo je razloga zašto antibiotici gube učinkovitost, no dva su glavna. Kao prvo, često uzimamo lijekove koji nam nisu potrebni. Antibiotici ne pomažu kod prehlade ili većine vrsta kašlja, no svejedno iz često uzimamo. Također, antibiotike ne uzimamo na propisani način. Primjerice, često se preskaču doze ili prerano prekida terapija kod prvih znakova izlječenja. Nikad ne treba čuvati antibiotik za neku buduću moguću bolest ili ga dati nekom drugom na korištenje - navodi se u upozorenju ZZO HNŽ. Prema dostupnim informacijama, u HNŽ-u se na pozitivnoj listi lijekova nalazi njih 14 iz skupine antiinfektiva  - antibiotika za bakterijske, gljivične i virusne infekcije. U 2017. godini propisano je 93 015 pakiranja antibiotika u vrijednosti od 745 834 maraka.

- Odgovornost za pretjeranu uporabu antibiotika podjednako snose i pacijenti i liječnici. Pacijenti se lako odlučuju na uzimanje antibiotika bez potrebne indikacije ili bez prethodne konzultacije sa liječnikom, a liječnici primarne zdravstvene zaštite često znaju primijeniti antibiotik i onda kada to možda nije prijeko potrebno (za neka virusna oboljenja), odnosno, ne pružaju pacijentu dovoljno informacija o načinu korištenja i važnosti uzimanja kompletne propisane doze antibiotika - pojašnjavaju iz ZZO HNŽ. Ističu i kako je poseban problem mogućnost kupovine antibiotika u nekim ljekarnama bez liječničkog recepta. Ova praksa je već ukinuta u zemljama regije, ali i u BiH. Zato antibiotici i dalje u pojedinim slučajevima prave više štete nego koristi, te stvaraju dodatne troškove zdravstvenom sustavu, a korisnike dovode do težih zdravstvenih komplikacija. ZZO HNŽ je pojačanim kontrolama zadnjih godina uspio smanjiti nepotrebno korištenje antibiotika, a kroz nove projekte pokušavaju poboljšati do sada ostvarene rezultate na ovome polju.

Izvor: pogled.ba

Vlada FBiH usvojila informaciju o cijenama naftnih derivata u FBiH

Federalna vlada usvojila je danas na sjednici u Sarajevu informaciju o nastavku aktivnosti Federalnog ministarstva trgovine s ciljem osiguranja ekonomski opravdane visine marže u maloprodajnim cijenama naftnih derivata u Federaciji BiH.

Kako je navedeno, ovo ministarstvo je od 27.kolovoza do 11.rujna 2018. godine primilo oko 570 obrazaca za promjenu maloprodajne cijene goriva od ukupno 683 benzinske crpke u Federaciji BiH, a promjena se odnosila na povećanje cijena za 0,05 KM/Iitru za dizel goriva i BMB 95.

Dana 4.rujna 2018. godine održan je treći redovni sastanak s distributerima naftnih derivata na kojem su sagledana aktualna kretanja na relevantnom tržištu i razlozi poskupljenja.

Sudionici sastanka prvenstveno su se referirali na rast cijene barela i kursa dolara. Navedeno je da je barel nafte 28.kolovoza 2018. godine na svjetskom tržištu koštao 76,21 dolara po kursu od 128,13 KM, da bi 11.rujna dostigao cijenu od 77,37 dolara uz kurs od 130,78 KM.

Prezentirani su i podaci da je u siječnju ove godine cijena barela sirove nafte bila 69,05 dolara, kad je litar benzina na benzinskim crpkama bio 1,98 KM uz maržu od 17 posto, da bi cijena sirove nafte 6. rujna bila 77,18 dolara, cijena benzina 95 od 2,31 KM, uz maržu od 10,92 posto.

U informaciji je navedeno da su se u periodu nakon 27.kolovoza 2018. godine rast cijene barela i rast kursa dolara odrazili na visinu rafinerijskih cijena derivata. Naime, prema Jedinstvenim carinskim ispravama (JCI), koje Uprava za indirektno oporezivanje BiH tjedno dostavlja ovom ministarstvu, nabavne cijene derivata iskazane na ovom carinskom dokumentu su za dizele bile više za oko 0,05 KM, a za BMB 95 oko 0,02 KM po litru.

Također, prema dostupnim podacima, trenutna veleprodajna cijena u skladištu Podlugovi (bez obračunatih troškova prijevoza do benzinskih crpki, maloprodajne marže i bez obračunatog PDV-a), za BMB 95 iznosi 1,7383 KM/litru, a za dizel 1,7865 KM/litru. Prema istim izvorima, veleprodajna cijena na dan 6. lipnja 2018. godine je iznosila za BMB 95 1,7265 KM/litru, a za dizel 1,7217 KM po litru.

Dakle, došlo je do povećanja veleprodajne cijene ovih derivata u iznosu povećanja nabavne cijene. Istaknuto je i da je havarija u Luci Ploče jedan od posljednjih eksternih faktora koji je doveo do povećanja cijena naftnih derivata.

Navedeno je i da su se zbog toga distributeri opredijelili za druge, ali i skuplje alternativne izvore nabavke, što je dovelo do uvećanja nabavne cijene za troškove transporta. Transportni troškovi iz Kopra do bh. granice iznose 0,08 KM/litru, a kod nabavke iz Luke Ploče svega 0,02 KM po litru.

Nakon poskupljenja 27.kolovoza 2018. godine, maloprodajne cijene na benzinskim pumpama u Federaciji BiH kreću se u rasponu od 2,21 KM do 2,36 KM po litru, dok je prosječna maloprodajna marža za oba derivata ostala ista kao u kolovozu 2018. godine (0,23 KM po litru).

Nadležna inspekcija je, po nalogu ovog ministarstva, pojačala nadzor na benzinskim crpkama, s naglaskom na provjere podudara li se istaknuta cijena sa onom na crpnom aparatu i na fiskalnom računu, te navode li benzinske crpke ispravno maloprodajne cijene i marže na obrascim, saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.

Večernji list BiH

​BiH ove godine posjetilo više od 810 tisuća turista, ostvareno oko 1,7 milijuna noćenja

U periodu siječanj – srpanj 2018. godine turisti su u Bosni i Hercegovini ostvarili 811.660 posjeta, što je više za 12,2 posto i 1.690.663 noćenja, što je više za 14,3 posto u odnosu na isti period 2017. godine.

Broj noćenja domaćih turista bio je viši za 16,6 posto, dok je broj noćenja stranih turista bio viši za 13,4 posto u odnosu na isti period 2017. godine. U ukupno ostvarenom broju noćenja udio domaćih turista bilo je 29,7 posto dok je 70,3 posto bilo udio stranih turista.

U strukturi noćenja stranih turista najviše noćenja ostvarili su turisti iz: Hrvatske (12,9 posto), Srbije (9,0 posto), Turske (7,4 posto) Slovenije (5,4 posto), Ujedinjenih Arapskih Emirata (4,8 posto), Poljske (4,7 posto), Njemačke (4,6 posto) i Italije (4,4 posto), što je ukupno 53,2 posto. Turisti iz ostalih zemalja ostvarili su 46,8 posto noćenja, podaci su Agencije za statistiku BiH.

Po dužini boravka stranih turista u BiH, na prvom mjestu su turisti iz: Katara s prosječnim zadržavanjem od 3,6 noći, Irske sa 3,5 noći, Kuvajta sa 3,4 noći te Ujedinjenih Arapskih Emirata sa 3,1 noći.

Prema vrsti smještajnog objekta najveći broj noćenja ostvaren je u okviru djelatnosti Hoteli i sličan smještaj s udjelom od 91,2 posto.

Hercegovina u znaku berbe izvrsnog grožđa i nedostatka berača

Za Hercegovinu rujan je u znaku berbe grožđa. U vinogradima je ovih dana vrlo živo, a vinogradari samo priželjkuju još malo lijepog vremena kako bi priveli kraju, ocjenjuju, iznimnu vinogradarsku sezonu.

Na plantaži Konjusi Vinarije Čitluk – Hercegovina vina u utorak se brala autohtona hercegovačka sorta blatina. Trsovi su se povijali pod težinom grozdova. Kvaliteta je ove godine, kažu stručnjaci, iznimna.

Temelje uspješnog i organiziranog vinogradarstva i vinarstva u Hercegovini postavila je Austro-Ugarska 1912. godine, kada je bilo 6.400 hektara pod nasadima vinove loze. Prije rata je bilo 5.789, a sada mnogo manje – 3.580 hektara. Nove investicije su neophodne, jer se posljednjih godina, nažalost, ne podižu novi nasadi, upozorava Marko Ivanković, direktor Federalnoga agromediteranskoga zavoda.

Nakana je, kažu u Zavodu, do ulaska BiH u EU imati 10.000 hektara zemlje pod nasadima vinove loze jer su to i europska pravila, piše Federalna.ba.

Analize su pokazale da je to moguće, ponajprije kroz fondove EU-a.

Možemo doći do 10.000 hektara zahvaljujući projektiranim investicijama koje bi bile 50 posto nepovratne. Mi smo projektirali tih 237 milijuna eura, a od čega bi bilo 50 posto nepovratnih. Zato mi priželjkujemo do kraja kandidacijski status, ističe Ivanković.

Vinogradarstvo i vinarstvo je skup biznis pa i ne čudi što nema volje za podizanje novih nasada. I ovdje manjka radne snage pa je i ove godine, naglašavaju vinogradari, bilo iznimno teško naći berače, jer ih je mnogo otišlo u svijet trbuhom za kruhom.

Za stan od 100.000 KM u FBiH kupac plaća 5000 KM poreza, a u RS-u 200 maraka

Većini građana BiH dvije su glavne financijske brige u životu, a to je pronaći posao i riješiti stambeno pitanje, piše Večernji list BiH. S obzirom na to da bez posla nema ni stana, razumljivo je kako se na tu kupnju odlučuju zaposleni mladi ljudi. Ali tu dolazi do problema jer cijena stanova na slobodnom tržištu BiH mnogo je veća nego što prosječna plaća može pokriti.

Različiti zakoni

Kako cijena četvornoga metra stana znatno varira od grada do grada, odavno je poznata činjenica, a ta cijena se ponekad razlikuje i za više od tisuću maraka. Tako ćete u pojedinim općinama u Republici Srpskoj četvorni metar stana platiti dva ili čak tri puta manje nego u Mostaru. Ipak, to nije sve. Na taj isti stan platit ćete i nekoliko tisuća maraka manje poreza na promet nekretnina. Stope poreza na nekretnine su različite u Bosni i Hercegovini.

Građani u svim županijama u Federaciji BiH, osim u Unsko-sanskoj, imaju dužnost plaćanja poreza na promet nekretnina od pet posto. Stopa poreza u Unsko-sanskoj županiji iznosi do pet posto, ovisno o odluci općinskih vijeća. Porez na nekretnine u RS-u plaća se po stopi od 0,20 posto, dok porezna stopa za nekretnine u kojima se neposredno obavlja proizvodna djelatnost iznosi do 0,10 posto. U Distriktu Brčko porezna stopa iznosi od 0,10 do 0,20 posto. Iz toga proizlazi kako ćete na stan koji ste, primjerice, u Mostaru platili 100.000 KM morati platiti porez od 5000 maraka, dok ćete, s druge strane, u nekom od gradova u Republici Srpskoj ili Distriktu Brčko na stan iste vrijednosti platiti svega 200 KM poreza. Razlika je, blago rečeno, ogromna i za nju mlade obitelji u RS-u mogu dobrim dijelom opremiti kupljeni stan.

Porezne olakšice

Utvrđeni iznos poreza na promet nekretnina građani FBiH dužni su platiti u roku od 15 dana od dana zaprimanja odluke. Porezi na nekretnine u RS-u plaćaju se u dvije rate, i to prva do 30. lipnja i druga do 30. rujna. Bez dokaza o plaćenom porezu na promet nekretnine ne može se izvršiti uknjižba vlasništva nad nekretninama i pravima u katastarskim, zemljišnim i drugim javnim knjigama. Zakonom o porezu na nekretnine u RS-u propisano je i da je vlasnik stana oslobođen plaćanja poreza na stan od 50 četvornih metara te za svakog člana kućanstva po deset četvornih metara stambenog prostora. Građani Distrikta Brčko također su početkom ove godine ostvarili pravo na poreznu olakšicu pri kupnji prvog stana.

Premijer Sarajevske županije Adem Zolj kazao je kako je Vlada SŽ-a usvojila dodatne olakšice za mlade u rješavanju stambenih pitanja te da će već od 1. siječnja 2019. godine biti ukinut porez na nekretnine za sve koji prvi put kupuju stan. To će svakako biti olakšavajuća okolnost mladima.

www.vecernji.ba

Posljednje objavljeno

Iz stoca