Lipanj 17, 2021

Putevi RS izdvajaju više od 20 mil KM za sanaciju puta Trebinje-Stolac u 2019.

Na području Hercegovine će u ovoj i narednoj godini biti realizirane višemilijunske infrastrukturne investicije koje će omogućiti bolju i sigurniju putnu komunikaciju, kao i otvaranje ovog dijela Republike Srpske prema ostatku Srpske i Srbiji, rekao je Srni direktor Puteva RS Nenad Nešić.

On je istakao da je u planu investicija tog poduzeća za narednu godinu i kompletna revitalizacija putnog pravca Trebinje-Ljubinje-Stolac, za koju će Putevi RS izdvojiti više od 20 mil KM vlastitih sredstava.

- Već smo sanirali šest najkritičnijih kilometara puta od Trebinja do Ljubinja, a u narednim danima sa inženjerima Puteva obići ću i putni pravac za Stolac, kako bismo sagledali što tu možemo prioritetno da riješimo, prije nego što krenemo u cjelokupnu rekonstrukciju te dionice - pojasnio je Nešić, a prenosi Sarajevo-construction. 

Nakon Mostara, Stolac s najviše prijavljenih deponija na besplatnom telefonu

U prvih tjedan dana ''Zelenog alarma'', anonimne telefonske linije za prijavu divljih deponija u Federaciji BiH, za područje Mostara zaprimljeno je oko 80 poziva. Naime, ''Zeleni alarm'' se realizira u sklopu projekta ''Mapiranje divljih deponija'' kojega provodi Centar civilnih inicijativa (CCI) i Fond za zaštitu okoliša FBiH.

Na telefonskoj liniji 080 05 05 06, od ukupno oko 80 poziva za područje Mostara, 10 ih je obrađeno od strane CCI-a. Osim za područje Mostara, prema njihovim podacima, veći broj prijava deponija u Hercegovini zabilježen je u općini Stolac. U planu je ubrzo i objavljivanje karte na kojima će se moći vidjeti prijavljene divlje deponije. U planu je i ubrzo objavljivanje registra divljih, nelegalnih deponija otpada u urbanim i ruralnim sredinama u Federaciji BiH, što će biti predstavljeno kao karta. ''Krajem prosinca - početkom siječnja 2019. planiramo objaviti simulaciju interaktivne web aplikacije divljih deponija, a do travnja 2019. završiti kompletan projekt'', rekao je za Bljesak.info Dževad Glinac iz CCI-a.

Glinac apelira građanima da prijavljuju divlje deponije i da daju što preciznije podatke. ''Planiramo da osim prijave na besplatni broj telefona, omogućimo prijavu i putem društvenih mreža gdje će moći poslati i fotografije, kao i precizne koordinate divljih deponija, a o čemu ćemo ih dodatno obavijestiti. Također ćemo osim TV spota kampanje emitirati i jingl kako bi omasovili i potaknuli građane da prijavljuju divlje deponije'', rekao je Glinac za Bljesak.info.

On ističe kako je da građani divlje deponije prijavljuju i nadležnim institucijama u općinama/gradovima FBiH, posebice kada je u pitanju formiranje novih deponija. Prema ranijem pisanju medija, samo dvije deponije u BiH zadovoljavaju propise o uklanjanju otpada, a predviđa se da postoji oko 10.000 divljih deponija. 

Luka Modrić je najbolji nogometaš na svijetu!

Luka Modrić is The Best. Na gala priredbi u Londonu hrvatski kapetan proglašen je najboljim igračem svijeta u FIFA-inu izboru za 2018. Mislimo da nećemo biti subjektivni ako kažemo da je potpuno zasluženo trijumfirao ispred najvećeg konkurenta Cristiana Ronalda i Mohameda Salaha.

Modrić je objektivno bio najbolji u prošloj sezoni, ostavio je najveći trag na dvama najvećim natjecanjima, Svjetskom prvenstvu i Ligi prvaka, tako da njegovu izboru ni bi trebalo biti ni najmanje zamjerke.

Može se reći da je to u individualnom smislu kruna velebne Modrićeve karijere, koja je, uvjetno rečeno, krenula na obroncima Velebita, mitske hrvatske planine, gdje je napravio prve korake, te se kroz nastupe u hrvatskoj reprezentaciji, Dinamu, Tottenhamu i najvećem klubu na svijetu, madridskom Realu vinula u neslućene zvjezdane visine.

Trijumf volje, upornosti i talenta

Modrićev životni bio je posut brojnim, naizgled teško premostiv preprekama, te je stoga njegov uspjeh još veći i fascinantniji. U svjetskim razmjerima i svim sportovima rijetko zabilježen trijumf volje, upornosti i talenta. Gotovo da nema premca. Tu tezu potkrijepit ćemo u sljedećim recima.

Nakon što je proglašen za najboljeg igrača Svjetskog prvenstva, pa najboljeg igrača Europe u izboru UEFA-e, posve je logično da je izabran i za najboljeg na svijetu. Velika je to čast za Modrića, ali i za cjelokupan hrvatski nogomet, koji je, eto, osim momčadskog viceprvaka svijeta, iznjedrio i najboljeg nogometaša svijeta.

Modrić je prvi hrvatski nogometaš koji je izabran za najboljeg na svijetu u FIFA-inu izboru koji se održava od 1991., kada je prvi pobjednik bio slavni njemački as Lothar Matthäus. Modrić je nadmašio Davora Šukera, trenutačnog predsjednika HNS-a i „zlatnu kopačku“ sa Svjetskog prvenstva 1998., koji je iste godine osvojio treće mjesto.

O kakvom se uspjehu radi najbolje govori podatak da osim Šukera i Modrića nijedan hrvatski nogometaš nije bio ni nominiran u najuži izbor. Da još bolje dočaramo stvar, možda je najbolje reći da u FIFA-inu izboru najboljim nikada nije proglašen nijedan nogometaš istočno od Njemačke pa do Japana.

Na Hercegovačkoj večeri u Stuttgartu: Humanitarna tombola za Dom „Fra Mladen Hrkać“

I ove je godine u Gerlingenu pokraj Stuttgarta, već tradicionalno, održana 19. po redu  Hercegovačka večer na kojoj se, kao i prethodnih godina, svojom djelatnošću i projektima, predstavila Humanitarna udruga „Fra Mladen Hrkać“. Udruga je organizirala humanitarnu tombolu na kojoj je i HT ERONET darivao najsretnije.

Sav prihod od tombole namijenjen je gradnji Doma „Fra Mladen Hrkać“, za smještaj osoba koje se nalaze na liječenju u Zagrebu.

Predsjednik Udruge Ivan Soldo zahvalio je svim sponzorima i pokroviteljima i naglasio kako je udruga dosad pomogla više od 6.000 potrebitih.

Rukovoditeljica Korporativnih komunikacija HT ERONET-a Misijana Brkić Milinković kazala je kako HT ERONET rado podržava sve projekte humanitarnog predznaka, a s ovom udrugom surađuju već dulje vrijeme na gotovo svim njihovim projektima:

„Ovo što radi Udruga fra Mladen Hrkać vrijedno je najdubljeg poštovanja i divljenja. Hvala im za sve što čine kako bi olakšali teške sudbine onih koje je bolest nagnala biti daleko od svoga doma i obitelji“.

Inače, Hercegovačku večer u Gerlingenu organizira Hrvatska zajednica Hercegovina Stuttgart.

 

Gornji Horizonti: HE Dabar želi graditi čak 19 svjetskih kompanija

Pisana i verbalna upozorenja, prosvjedna okupljanja, sastanci s političkim dužnosnicima, stručne elaboracije..., bili su očito “pucanj u prazno” brojnih ekoloških udruga, stručnjaka iz Hrvatske i BiH jer projekt gradnje sustava hidroelektrana u istočnoj Hercegovini pod nazivom “Gornji horizonti” ide ovih dana u fazu realizacije.

Poznate kompanije

To potvrđuje i vijest medija koji izvješćuju kako je međunarodni javni poziv za financiranje i izgradnju hidroelektrane (HE) Dabar (prve veće hidroelektrane u sklopu tog projekta) privukao pozornost velikog broja svjetskih kompanija. Na taj poziv prijavilo se nekoliko zainteresiranih tvrtki devet zemalja. - U pitanju su poznate kompanije iz Kine, Francuske, Španjolske, Turske, Italije, Bugarske, Češke i SAD-a - kazao je Željko Zubac, direktor poduzeća HE Dabar, pišu Nezavisne novine. U skladu sa Zakonom o javno-privatnom partnerstvu, bila bi odabrana jedna od 19 kompanija s kojom bi u najkraćem razdoblju i po najpovoljnijim uvjetima bili izgrađeni objekti, a hidroelektrana puštena u rad. Navodi se kako je hidroelektrana Dabar najvažniji energetski objekt u sustavu “Gornji horizonti”, koji se ubraja u red najvećih investicijskih projekata u regiji. Projekt “Gornji horizonti”, koji je osmišljen još u vrijeme Jugoslavije i protive mu se ekološke udruge te aktivisti, očito bezuspješno, predviđa prebacivanje voda iz Gatačkog i Nevesinjskog polja, preko Dabarskog i Fatničkog polja, u akumulaciju Bilećkog jezera. Uz izgradnju HE Dabar, ovim projektom predviđena je gradnja i HE Nevesinje te HE Bileća. Prije točno šest godina reagirala je i Vlada Federacije BiH koja je zatražila od Vijeća ministara BiH informaciju o aktivnostima u vezi sa studijom utjecaja na okoliš HE Dabar u RS-u. Tada su zaključili kako nema naznaka da su uzeti u obzir njihovi raniji zaključci u kojima se traži osiguranje koordinacije svih aktivnosti mjerodavnih entitetskih institucija u vezi s tim projektom.

Investicija

O štetnosti projekta raspravljao je te zaključak prihvatio i Zastupnički dom Parlamenta FBiH. Sve je dostavljeno Skupštini BiH, Vijeću ministara, OHR-u i Europskoj komisiji, ali službeni odgovor, indikativno, od njih nikada nije stigao. Na sjednici Vlade FBiH od prije šest godina konstatirano je kako od Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Agencija za vodno područje Jadranskog mora Mostar do sada nije primila nikakav zahtjev nadležnih institucija RS-a za očitovanje u mogućem postupku izdavanja vodnog akta vezanog uz projekt HE Dabar u RS-u. O investiciji začetoj u eri jugoslavenskog socindustrijalizma kritičke osvrte pisao je veliki Mak Dizdar strahujući kako će se njegova velika i moćna Modra rijeka zbog profita i industrijalizacije pretvoriti u običan prljavi potočić.

Posljednje objavljeno

Iz stoca