EU daje BiH dodatnih 2,2 milijuna eura za borbu protiv korupcije

Europska unija uložit će dodatnih 2,2 milijuna eura u sljedeće dvije godine u Bosni i Hercegovini kako bi se ojačali kapaciteti te zemlje za borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije, najavili su u četvrtak u Sarajevu dužnosnici delegacije EU-a u BiH i Francuske, države čiji će stručnjaci biti zaduženi za implementaciju projekta.

Ključno pitanje

Zamjenik šefa delegacije EU-a u BiH Khaldoun Sinno podsjetio je kako je iz fondova Unije do sada uloženo oko 15 milijuna eura u projekte jačanja vladavine zakona, a dodatna 2,2 milijuna namijenjena su poboljšanju učinkovitosti istraga i kaznenog progona u predmetima teške korupcije i organiziranog kriminala kroz jaču suradnju unutar pravosudnog sustava.

"Ovo je ključno pitanje za napredak na putu ka članstvu u EU", kazao je Sinno.

Projekt bi trebao osigurati bolju koordinaciju Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća (VSTV), tužiteljstava sudova, ministarstva pravosuđa i agencija za provedbu zakona.

"Ne treba EU govoriti koliko je korupcija veliki problem u BiH. Nije nikakva tajna ni da je to prioritet ne samo u BiH nego u cijeloj regiji", kazao je Sinno dodajući kako se više ne može tolerirati situacija u kojoj pripadnici organiziranih kriminalnih skupina odlično surađuju, a u pravosuđu takve suradnje uopće nema ili je na nezadovoljavajućoj razini.

Ključno očekivanje je da BiH dobije tužitelje koji će biti odlučni i potpuno neovisni te biti u stanju suočiti se s organiziranim kriminalom i korupcijom.

Projekt bi kroz dvije godine trebala implementirati francuska organizacija GIP, Justice Coopération Internationale, a francuska tužiteljica koja se specijalizirala za teški kriminal Isabelle Arnal kazala je kako će ona i njen tim sada izravno raditi s tužiteljima i sucima u BiH s ciljem jačanja interdisciplinarnog pristupa u borbi protiv organiziranog kriminala i korupcije kroz cijeli pravosudni lanac.

"Želimo biti što bliže stvarnosti", kazala je francuska tužiteljica dodajući kako će posebna pozornost biti posvećena načinu pljenidbe nezakonito stečene imovine, bez čega ne može biti ni učinkovitih ishoda pravosudnih postupaka.

Obvezne istrage

Kao jednu od inovacija koje bi trebao uvesti u pravosudni sustav spomenula je mogućnost uvođenja obvezne istrage po svakoj prijavi kako bi se izbjegle mogućnost manipulacija.

Projekt će identificirati probleme i rezultirati prijedlozima za nove načine rada, pojasnila je francuska tužiteljica dodajući kako bi ishod toga morala biti bolje istrage koje će onda dati i bolje rezultate u sudskim postupcima.

Francuski veleposlanik u BiH Guillaume Rousson kazao je kako je sudjelovanje u ovom projektu dokaz nove angažiranije politike Pariza prema regiji.

Dodao je kako je njegova zemlja definitivno pojačala zanimanje za stanje ne samo u BiH nego i za cijeli zapadni Balkan, a dokaz tomu je nedavni summit regionalnih lidera održan u Berlinu po pokroviteljstvom francuskog  predsjednika Emmanuela Macrona i njemačke kancelarke Angele Merkel.

Hina

Na pomolu konačno rješenje za Mostar?

”Predstavnici američke administracije su inicirali sastanke i ponovno pokretanje priče oko Mostara. Čini se da je ovoga puta međunarodna zajednica odlučna da se ovo pitanje konačno riješi. Postoje informacije da se nadomak konačnog rješenja za Mostar. To bi značilo da će Mostar iduće godine konačno imati izbore”, kaže dobro upućen stranački izvor.

Iako Mostar i problem neodržavanja izbora u ovom gradu cijelo desetljeće već izvijesno vrijeme nije u fokusu političara, međunarodne zajednice i šire javnosti, Dnevni list dozanje da se već dva mjeseca daleko od očiju javnosti razgovara oko konačnog rješenja.

Razgovori

Prema našim saznanjima razgovori se vode pod pokroviteljstvom Veleposlanstva SAD-a i do sada je odražno više razgovara. Sastanci se održavaju sa strankama koje su bile nosioci rješenja za Mostar protekle godine, koje je naposljetku, iz javnosti nepoznatih razloga, blokirano od stranke ključni političkih stranaka.

”Predstavnici američke administracije su inicirali sastanke i ponovno pokretanje priče oko Mostara. Čini se da je ovoga puta međunarodna zajednica odlučna da se ovo pitanje konačno riješi. Postoje informacije da se nadomak konačnog rješenja za Mostar. To bi značilo da će Mostar iduće godine konačno imati izbore”, kaže dobro upućem stranački izvor.

Dodaje da su sve stranke iz Mostara izrazile želju da se postigne dogovor, te da svi ističu kako će dati sve do sebe da se to dogodi. ”Stav je da se dogovor gradi na rješenjima do kojih se došlo prošle godine i da se dođe do rješenja kako bi se održali izbori, a da se ostale sporne stvari i problemi ostve novoj vlasti, novom Gradskom vijeću i gradonačelniku”, navodi isti izvor.

Dva prijedloga

Predstavnici devet političkih stranaka prošle godine su bili usuglasili dva modela izbora gradskih vijećnika.

Prema prvom, iz šest gradskih područja biralo bi se 26 vijećnika, a njih devet sa kompenzacijske liste, a drugi se odnosio na to da se 22 vijećnika biraju sa gradskih područja, a 13 sa gradske liste. Konačan stav o tome nije postignut.

Čović i Izetbegović o Mostaru

Predsjednici HDZ-a BiH i SDA Dragan Čović i Bakir Izetbegović nakon sastaka koji je prošli mjesec održan u Mostaru također su najavili mogućnost skorog rješenaj za Mostar. ”Moramo zajedno tražiti rješenja kako bi napravili jedni reformsku agendu koja će biti glavna točka Izborni zakon i Grad Mostar”, rekao je tada lider HDZ-a BiH Dragan Čović.

Kada je riječ o političkom pitanju Mostara, Izetbegović je – odgovarajući na novinarsko pitanje – rekao kako treba razriješiti jedan “čvor”, koji se odnosi na dodjelu gradskog građevinskog zemljišta.

“Bošnjaci insistiraju na tome s pravom. Dakle, mi moramo naći načina”, rekao je Izetbegović, rekavši kako se to može riješiti kroz poziciju dogradonačelnika, odnosno kako je potrebna takva pozicija bez koje se ne može vršiti dodjela građevinskog zemljišta, te urbanizam i ostalo. “I ako je Hrvat gradonačelnik, onda bi Bošnjak morao držati tu poziciju”, dodao je Izetbegović.

Izbori u Mostaru nisu održani deset godina, jer je Ustavni sud BiH, po apelaciji hrvatskih izaslanika iz Parlamenta BiH, proglasio neustavnim dijelove Izbornog zakona BiH koji se odnose na Grad Mostar. Od tada dogovora oko izmjena nema, a Središnje izborno povjerenstvo ne raspisuje izbore za Mostar. OHR je 2012. godine raspustio Gradsko vijeće, a jedina vlast u gradu je gradonačelnik Ljubo Bešlić.

Njemačka hitno treba više od milijun radnika. Evo koja zanimanja najviše traže

U prvom kvartalu 2019. u Njemačkoj je bilo nepopunjeno 1,38 milijuna radnih mjesta, što je gotovo 200.000 više nego u istom razdoblju prošle godine, priopćila je u utorak Savezna agencija za zapošljavanje navodeći da je najveća potražnja i dalje za kvalificiranim radnicima srednjoškolskog obrazovanja.

"Tržište rada je i dalje neosjetljivo na opasnosti koje proizlaze iz naznaka da bi gospodarski rast mogao oslabjeti. Broj nepopunjenih radnih mjesta je početkom godine opao, ali to je povezano sa sezonskim kretanjima. U usporedbi s prošlom godinom zabilježen je porast potražnje za radnicima", rekao je Alexander Kubis iz Instituta za istraživanje tržišta rada (IAB), koje djeluje povezano s Agencijom za zapošljavanje.

Prema najnovijim podacima, na 170 nezaposlenih dolazi 100 nepopunjenih radnih mjesta.

Koji poslovi se najviše traže?

Najveća potražnja je u sektoru uslužnih djelatnosti, iza kojih slijede građevina i zdravstvo.

Najveća je potražnja za radnicima sa srednjom stručnom spremom, ali i dalje vlada velika potražnja za inženjerima u sektoru kemije, strojarstva i građevinarstva.

No istodobno je porasla i potražnja za radnicima bez kvalifikacije.

"Potraga za radnom snagom je u mnogim sektorima postala mukotrpnija nego prije", rekao je Kubis.

Prošle godine 40 oboljelih od ospica, a ove 700

Epidemija ospica s područja Sarajevske županije, gdje se broj oboljelih mjeri u stotinama, proširila se i na druge gradove u BiH. U SŽ-u od ospica oboljele su 593 osobe, podaci su Zavoda za javno zdravstvo SŽ-a od 18. siječnja do 3. svibnja, piše Večernji list BiH.

Epidemiolozi su u strahu da je ovo početak širenja zaraze te da se idućih dana može očekivati povećan broj oboljelih u svim gradovima, budući da je broj cijepljenih u padu. Na nekim područjima čak je ispod 50 posto!

Budući da je riječ o zaraznoj bolesti s visokim stupnjem prijenosa, stručnjaci iz područja infektologije, na čelu s dr. Juricom Arapovićem, specijalistom infektologije Klinike za infektivne bolesti SKB-a Mostar, objavili su rad o ovoj temi.

“Nakon rata u BiH javile su se dvije velike epidemije ospica (1997./99. i 2014./15.) s više od 10.000 prijavljenih slučajeva. U Federaciji BiH u prva četiri mjeseca 2019. prijavljeno je više od 700 slučajeva ospica, za razliku od samo 40 slučajeva prijavljenih u posljednje dvije godine (2017./18.)”, navodi se u istraživanju dr. Arapovića i suradnika objavljenom u The official blog of the Bosnian Journal of basic medical sciences.

Brojne studije pokazale su da je cijepljenje najbolja preventivna mjera koja može dovesti i do nestanka ospica kao bolesti ako cjepni obuhvat dosegne 95%. Iako obvezni cjepni program u FBiH slijedi preporuke SZO-a, suočeni smo sada s padom cijepnog obuhvata koji dovodi do epidemija ospica, ali i drugih bolesti koje se mogu spriječiti cijepljenjem.

“Posljednjih nekoliko godina sva krivnja uglavnom je išla na teret anticijepnih pokreta, ali izgleda da oni nisu jedini koje treba kriviti. Nastojimo sagledati problem iz kuta medicine utemeljene na dokazima, s posebnim osvrtom na veliki broj slučajeva ospica prijavljenih u SŽ-u gdje je dokumentirana visoka stopa prijenosa ove bolesti”, naveli su infektolozi.

U prva četiri mjeseca 2019. od 570 slučajeva osipca u SŽ-u, 527 (92,5%) bolesnika nije bilo cijepljeno, 14 (2,5%) ih je bilo djelomično cijepljeno, 3 (0,5%) potpuno cijepljeno, dok se u 26 (4,5%) bolesnika cjepni status nije mogao utvrditi. Od 96 (16,8%) hospitaliziranih slučajeva, 62 (64,6%) su bila djeca uzrasta do 6 godina, a zabilježen je i jedan smrtni ishod kod sedmomjesečnog dojenčeta.

Glavni problem za Institucije javnog zdravstva u FBiH je identificirati tko su glavni čimbenici u ovom problemu i gdje su mjesta na kojima lanac cjepnog programa puca.

“Ovdje nastojimo objasniti na kojim se mjestima pojavljuju mogući problemi. Provodi li se zakon? Postoji li manjak edukacije među zdravstvenim radnicima? Jesu li napori javnog zdravstva da naglasi važnost cijepljenja dovoljno koordinirani? Postoji li manjak osnovnog znanja o cijepljenju u općoj populaciji FBiH? Mogu li lažne informacije s interneta i anticjepni pokret, koji jača na mlakim potezima vlasti, biti razlog za ovakve epidemije ospica u FBiH”, pitaju se ovi stručnjaci.

Očigledno je da se epidemije ospica javljaju gotovo svakih 3 do 5 godina kao posljedica nakupljanja broja necijepljenih u populaciji, prvenstveno male djece. Ovakve situacije imitiraju epidemije ospica koje su se u Europi događale u eri prije cijepljenja.

Zbog svega bitno je razjasniti uloge i odgovornost svakog čimbenika u procesu cijepljenja da bi se spriječila sljedeća epidemija. Prema sadašnjim podacima, epidemija je počela i traje.

Padre Giovanni: Papina odluka za mene je potvrda da je ovo mjesto odabrano od Boga

Međugorje je korak do priznanja! Tako se u domaćim i inozemnim medijima tumači najnovija poruka iz Vatikana. Naime, papa Franjo donio je odluku kojom odobrava hodočašća u Međugorje koja će odsad pa nadalje biskupije i župe moći službeno organizirati. Svakako da je to veliki i povijesni događaj za Međugorje, piše Večernji list BiH.

Više od 55 milijuna

Ta je vijest u Međugorju primljena s oduševljenjem među župljanima, ali i među hodočasnicima. Međugorski fenomen vezuje se uz tvrdnje šestero djece vidjelaca kojima se Gospa Kraljica Mira počela ukazivati 24. lipnja 1981. Sveta Stolica utemeljila je posebno povjerenstvo za ispitivanje međugorskog fenomena s kardinalom Camilom Ruinijem na čelu. Povjerenstvo je svoje istraživanje pretočilo u izvješće koje je dostavilo Kongregaciji za nauk vjere, koja ga je proslijedila papi Franji na donošenje konačne odluke. Međugorsku župu do danas je, prema procjenama, pohodilo više od 55 milijuna hodočasnika. Kako hodočasnici koji su u posjetu Međugorju gledaju na najnoviju Papinu odluku doznali smo jučer kada smo prošetali župom Međugorje.

- U Međugorje dolazim dugi niz godina. Tu imam bogato molitveno i duhovno iskustvo. Mjesto me ispunilo mirom, srećom i zadovoljstvom. Kako sam često dolazio u Međugorje, u Londonu sam počeo širiti Gospine poruke. Ljudi su me uvijek pitali što je s Vatikanom glede Međugorja. Stoga, hvala Bogu na ovoj Papinoj odluci. Ljudi će sada moći slobodno dolaziti u Međugorje i posjećivati ga sa svih strana svijeta. Draga Gospe, zahvali Bogu na ovoj Papinoj odluci - kazao nam je izuzetno sretni engleski hodočasnik Bob Livingston.

Još više snage

Talijanska hodočasnica Simona Amabene iz Spezie kazala nam je: - Svaki put kad dođem u Međugorje osjetim u sebi veliki nutarnji mir i posebnu duhovnost. I stoga mi je Papina odluka o dopuštanju hodočašća koje je do sada bilo samo privatno dala još više snage da češće dolazim u ovo sveto mjesto s mojim brojnim hodočasnicima iz domovine Italije - kazala je. Padre Giovanni Ferraro, svećenik koji djeluje u talijanskom svetištu Gospe od Frasina u Peschieri, ističe kako dolazi iz jednog prekrasnog marijanskog svetišta Gospa od Frassina u mjestu Peschieri. - Već dugi niz godina dolazim na hodočašće u Međugorje s organiziranim skupinama hodočasnika kao duhovni pratitelj. Svjedok sam da hodočasnici u ovoj župi dobivaju brojne milosti. Presretan sam novom objavom pape Franje i za mene je potvrda da je ovo mjesto od Boga odabrano na poseban način. Sada se može i službeno hodočastiti. Pozvao bih sve župnike da organizirano dođu sa svojim župljanima i da se uvjere da je ovo mjesto molitve i velikih milosti - istaknuo je padre Giovanni.

Posljednje objavljeno

Iz stoca