Lipanj 17, 2021

Makedonci pristali postati Sjeverni Makedonci

Sasvim neočekivano, makedonski parlament izglasao je u petak navečer ustavne promjene koje će omogućiti toj zemlji da promijeni ime u Republika Sjeverna Makedonija, kao što je dogovoreno s Grčkom koja bi zauzvrat trebala prestati blokirati svoje susjede u pokušaju pristupanja NATO-u i početku pregovora o pristupu članstvu u EU, piše Večernji list BiH.

Svih 80 prisutnih zastupnika glasalo je za promjenu imena, među kojima i osam zastupnika opozicijske stranke VMRO-DPMNE, čime je postignuta dvotrećinska većina od 120 zastupnika potrebna da bi se pokrenule ustavne promjene.

To se tumači kao veliki uspjeh makedonskog premijera Zorana Zaeva.

Zastupnici VMRO-DPMNE-a su prethodno vladajućoj većini postavili četiri uvjeta pod kojima će pristati glasovati za promjenu imena zemlje u Republika Sjeverna Makedonija, od kojih je jedan amnestija za optužene za izazivanje nasilja potkraj travnja prošle godine u Sobranju.

Naime, četvero od osam zastupnika opozicije koji su glasovali za izmjene optuženi su za izazivanje nereda u parlamentu 27. travnja prošle godine, kada je Albanac Talat Dzaferi izabran za predsjednika parlamenta.

Lider stranke Hristijan Mickoski rekao je da su zastupnici VMRO-DPMNE-a, koji su glasovali za ustavne promjene, postupili suprotno stranačkom stavu te su isključeni iz članstva u stranci.

Ne zna se hoće li grčki premijer Alexis Tsipras uspjeti učiniti isto te odluku ratificirati u grčkom parlamentu. Grčki nacionalisti, uključujući stranku Nezavisni Grci koja je u koaliciji s Tsiprasom, protive se dopuštanju Makedoniji korištenja tog imena u bilo kojem obliku.

Ta je stranka najavila i povlačenje iz vlade bude li taj sporazum ratificiran.

Glavni grčki pregovarač s Makedonijom, ministar vanjskih poslova Nikos Kocias, ovaj je tjedan dao ostavku nakon sukoba s Nezavisnim Grcima.

Plin stiže u Hercegovinu: EBRD odobrio financiranje plinovoda do Mostara

Glavni ured EBRD-a u Londonu je odobrio koncept financiranja Južne plinske interkonekcije BiH i Republike Hrvatske, koji podrazumijeva izgradnju plinovoda Zagvozd–Posušje–Novi Travnik/Travnik, s odvojkom za Mostar.

Realizacijom ovog projekta kroz plinski sustav Hrvatske stizale bi određene količine plina za BiH, što bi u budućnosti moglo donekle utjecati na smanjivanje transportne tarife, iako za početak beznačajno jer BiH nije plinoficirana izvan Sarajeva i troši vrlo malo plina (prisutan je pad konzuma sa 150 mil. m3 na 100 mil m3/god), ali industrija, koje doduše nema puno, bi već našla interes da uvede plin.

Opet, ako potrošnje u BiH neće biti, kredit će dodatno opteretiti domaću transportnu tarifu koja je ionako među najvišima u Europi. Za BiH je projekt od velike važnosti jer bez njega ni neće biti plinofikacije, a Hrvatska politika forsira tek plinofikaciju RN Bosanski Brod, prenosi Energetika-net.

EBRD-ovo odobrenje je uslijedilo nakon izrade Sveobuhvatne analize troškova i koristi (CBA), koja je potvrdila punu opravdanost projekta, te dubinskog pregleda poslovanja BH-Gas-a.

Sada promotori, a budući izvođači projekta bili bi hrvatski Plinacro i bosanskohercegovačkiBH Gas, a prema podacima BH GAS-a ukupna vrijednost investicije za Hrvatsku iznosi 13,5 mil. eura u varijanti s budućim plinovodom IAP odnosno 48 mil. eura bez plinovoda IAP za 75 km magistralnog plinovoda (dio IAP je 52 km i dio od granice s BiH 23 km).

Za bh stranu investicija je vrijedna 100 mil. eura za 162 km plinovoda (114 km glavne trase i odvojak za Mostar 48 km). BH-Gas, koji je i izvijestio o odobrenju, sada očekuje izrada studije utjecaja na okoliš i idejnog projekta koji će poslužiti za okolišnu dozvolu i urbanističke suglasnosti, a za to vrijeme mogu se započeti pregovori s EBRD-om o uvjetima i odredbama kreditnog aranžmana. Planirano je da ove aktivnosti budu završene do početka 2020. godine, kažu u toj kompaniji.

Dug FBiH smanjen za 114 milijuna KM

Federalna vlada se upoznala sa izvješćem o dugu za treći kvartal 2018. godine, koje će biti objavljeno na web stranici Federalnog ministarstva financija, te proslijeđeno Parlamentu FBiH radi informiranja.

Tijekom trećeg kvartala 2018. godine po osnovi vanjskog duga ukupno je angažirano 44.482.398 KM u više valuta i od više kreditora. U ovom kvartalu nije nije bilo novougovorenih kredita po osnovi inozemnog duga.

U istom razdoblju, na ime glavnice i kamate, isplaćeno je ukupno 111.071.787 KM. Od toga se 90.501.318 KM ili 81,48 posto odnosilo na otplatu glavnice, a 20.570.468 KM ili 18,52 posto na troškove kamate.

Na dan 30. 9. 2018. godine je vanjski dug iznosio 4.817.925.677 KM ili 2.851.592.772 dolara. Nominalni iznos duga, izražen u domaćoj valuti, manji je od nego u u proteklom kvartalu za 33.039.976 KM ili za 0,68 posto.

Dug izražen u dolarima na kraju ovog kvartala, u odnosu na podatak s kraja drugog kvartala, manji je za 39.893.557 dolara ili 1,38 posto.

Ukupan unutarnji dug Vlade Federacije BiH je 30.9.2018. iznosio 741.837.371 KM (439.072.378 dolara) i u odnosu na protekli kvartal je manji za 81.396.222 KM ili 9,89 posto.

Ukupan dug kojim upravlja i za koji je odgovorna Vlada Federacije BiH je na isti dan iznosio 5.559.763.048 KM ili 3.290.665.150 dolara i manji je nego u u prethodnom kvartalu za 114.436.198 KM (2,02 posto).

Ukupan vanjski i unutarnji dug Vlade Federacije BiH, u koji nisu uključene verificirane obveze za koje nisu izdani vrijednosni papiri, niti obveze prema zaposlenicima i dobavljačima bivšeg Federalnog ministarstva obrane i Vojske Federacije, iznosi 5.531.330.900 KM ili 3.273.836.973 dolara i manji je u odnosu na dug iz proteklog kvartala za 122.835.694 KM ili 2,17 posto.

Jabuka.tv

Obilježen svečani početak besplatne škole programiranja

Na Sveučilištu u Mostaru obilježen je svečani početak besplatne škole programiranja pod nazivom „CoderDojo@SUMIT“. Centar za IT tehnologije Sveučilišta u Mostaru i Bit Alijansa organizirali su nastavu programiranja za učenike osnovnih i srednjih škola uzrasta od 13 do 17 godina.

U ime rektora SUM-a nazočnima se obratio dekan Fakulteta prirodoslovno – matematičkih i odgojnih znanosti prof. dr. sc. Mario Vasilj koji je istaknuo kako je nekad osnovna pismenost, čitanje i pisanje, bila posve dovoljna za uključivanje u svijet kulture i civilizacije. „Sve više to uključivanje zahtijevalo medijsku pismenost da bi se u ova naša vremena osobiti naglasak stavio na računalnu pismenost“, kazao je dekan Vasilj te poručio polaznicima kako je važno naučiti programski misliti.

Voditelj Centra za informacijske tehnologije Sveučilišta u Mostaru doc. dr. sc. Tomislav Volarić je naglasio kako je SUMIT strateški projekt Sveučilišta u Mostaru. „S ovim projektom želimo mladima otvoriti naša vrata i zainteresirati ih za vještine programiranja“, rekao je Volarić.

Svečanom početku nastave nazočili su i predstavnici lokalnih IT tvrtki koji su svojim pričama motivirali učenike za obrazovanje u softverskoj industriji, a članice su Bit Alliance. Haris Palalija predstavio je rad, misiju i viziju udruge Bit Alliance, partnera SUM-a u ovom projektu, a ujedno i krovne organizacije bh softverske industrije koja danas okuplja 51 tvrtku u BiH iz područja informacijskih tehnologija s ciljem razvijanja mogućnosti na tržištu softverske industrije.

Besplatna škola programiranja još je jedan od iskoraka Sveučilišta u Mostaru u društvenoj integraciji čime pokazuje brigu o svim segmentima društva i razinama obrazovanja.

Večernji list BiH

Kamatne stope najniže su u povijesti, iduće godine slijedi porast

Iako je trend smanjenja aktivnih kamatnih stopa u posljednje dvije godine na zadovoljstvo građana nastavljen, zbog čega je prosječna kamatna stopa na dugoročne kredite za prva tri mjeseca 2018. godine iznosila šest posto, ipak bi taj pozitivan trend mogao biti zaustavljen, piše Večernji list BiH.

Takvo upozorenje stiže od ekonomskih analitičara Centralne banke BiH koji su u svom izvješću istaknuli da su kamatne stope i početkom 2018. imale opadajući trend te se do kraja godine ne očekuje njihov rast, ali bi u idućim godinama moglo doći do porasta kamatnih stopa pod utjecajem budućih promjena monetarne politike u eurozoni.

- Ako banke u BiH ne bi smanjivale marže, rast kamatnih stopa u eurozoni u predstojećem razdoblju mogao bi utjecati na troškove financiranja kućanstava. Ako se uzme u obzir da prevladavaju krediti stanovništvu, odobreni s varijabilnom kamatnom stopom ili s razdobljem fiksacije kamatne stope do jedne godine, može se zaključiti da izloženost kućanstava riziku promjene kamatnih stopa nije zanemariva.

S obzirom na to da je neizvjestan jači rast raspoloživog dohotka stanovništva, čak i blaži rast kamatnih stopa bi za jedan dio kućanstava predstavljao značajno opterećenje i otežao bi otplatu kreditnih obveza. Iako kamatni rizik dobiva na značaju u razdoblju kada se može očekivati rast kamatnih stopa na međunarodnim tržištima, on se posljednjih godina u bh. bankarskom sektoru djelomično ublažava povećanim obujmom kreditiranja uz fiksnu kamatnu stopu ili produljenjem razdoblja fiksacije kamatne stope”, stoji u analizi Centralne banke BiH.

Zbog niže kamatne stope na kredite u komercijalnim bankama rasla je i kreditna zaduženost stanovništva, koja je u 2017. godini zabilježila porast od 7,4%. U posljednje četiri godine razina kreditnog rasta u sektoru stanovništva, uz izostanak značajnijeg rasta iskorištenosti limita po platnim karticama, kao i zaduženja po ostalim tipovima bankarskih proizvoda, doveli su do blagog povećanja udjela zaduženosti po kreditima u ukupnoj zaduženosti stanovništva u komercijalnim bankama.

Na kraju 2017. godine zaduženost po kreditima činila je 92,6% ukupnog zaduženja stanovništva u bankama.

Zanimljivo da je se zaduženost stanovništva po komisijskim kreditima i kreditnim karticama nastavila smanjivati. Za razliku od kreditnih kartica, po kojima se stanovništvo manje zadužuje u protekle četiri godine, u 2017. godini se povećao iznos iskorištenog limita po debitnim i karticama s odgođenim plaćanjem, tako da je ukupno zaduženje po platnim karticama neznatno veće u odnosu na kraj 2016. godine. U Centralnoj banci napominju kako krediti namijenjeni općoj potrošnji bilježe rast sedmu godinu uzastopno.

Posljednje objavljeno

Iz stoca