Lipanj 17, 2021

Nove trase autoceste oživjele kroz Hercegovinu

Skoro četiri godine trajao je mir na dionici autoceste kroz Hercegovinu. Kad je u rujnu 2014. godine u promet puštana poddionica Kravica – Zvirovići, najavljeno je kako će se uskoro od Zvirovića nastaviti prema Počitelju. Prije nepuna dva mjeseca krenuli su ponovno radovi. Gradi se od Počitelja (točnije od zaseoka Strmac u Bivoljem Brdu) prema Buni, piše Večernji list BiH.

Što kažu mještani?

“Bučno je i čuju se detonacije. Valjda buše duboko jer se zemlja trese, a onda nakon dvije, tri minute vidimo dim, ali nema razbacivanja materijala. To dolje u dubini valjda lome, odnosno usitnjavaju stijene”, prepričava nam Salih Đonko koji povremeno iziđe kraj kuće i pogleda što se radi na trasi te dodaje:

“Nije to kao nekada kad se radilo na magistrali M–17. Pamtim i ta vremena, tada se materijal trpao u trasu ili bi se gurao u Neretvu, a sada se sve izvozi”. Uz zvuk bure, koja tu na rubu Dubravske visoravni, izlazeći iz kotline Neretve stvara poseban zvuk koji se miješa s bukom teških strojeva, Salih pripovijeda kako će autocesta proći “upravo ovim prostorom”, stotinu metara istočno od njegove kuće. Tu se sastaju i dvije poddionice Zvirovići – Počitelj i Počitelj – Buna. Službeno se zove Počitelj iako je riječ o naselju Bivolje Brdo. Pojedinosti o gradnji potražili smo od Antonija Križanca, šefa projekta Javnog poduzeća Autoceste Federacije d. d., koji kaže: “Nalazimo se na dionici koju službeno zovemo Buna - Počitelj. Duga je 7,2 kilometra, počinje negdje iznad sela Stanojevići te ide do Bivoljeg Brda – Počitelja. Radove izvodi poduzeće Hering d. d. Široki Brijeg i ponosni smo na to što je jedna domaća tvrtka uspjela dobiti posao na izgradnji autoceste. Ugovor je potpisan 18. svibnja 2018., a radovi su službeno započeli 3. kolovoza. Krajem kolovoza izvođač je službeno uveden u posjed i tada su započele konkretne aktivnosti na terenu.

Vrijednost ugovora je nepunih 26 milijuna eura, a rok izvođenja 18 mjeseci. Na ovih 7,2 kilometra imamo nekoliko značajnijih objekata. To su dva nadvožnjaka. Jedan je na lokalnoj cesti Domanovići – Buna, a drugi vodi od te ceste prema naselju Stanojevići. Imamo jedan podvožnjak u Bivoljem Brdu te dva prolaza za životinje. Jedan je u blizini novog naselja Kevčići i jedan u blizini mjesta Stanojevići na granici mostarske i čapljinske općine”.

Strojevi se vratili

Što se tiče radova na terenu, Antonio Križanac, koji je vodio posao i na dionici Bijača – Zvirovići, kazao je: “Svako područje ima neke svoje posebnosti, a krš je poznat po tome da se od metra do metra može očekivati drugačije stanje, ali mogu reći da za sada nemamo nekih neočekivanih situacija. U ovoj zoni ima nešto više obradivog zemljišta nego što je bio slučaj kroz ljubušku općinu i u dijelu čapljinske, u zoni Zvirovića, ali za sve postoje adekvatne metode, tako da ne sumnjam u uspješnost radova na ovoj dionici”. Najvažnije je da su se strojevi vratili na dionicu autoceste kroz Hercegovinu i da se ne povlače do izgradnje tunela kroz Ivan planinu. Budući da su se strojevi, koji su tako bučni na terenu, vratili tiho, bez posebnih najava i ceremonija, za nadati je se da će tako i biti. Najavljeni su uskoro počeci radova i na drugim dionicama.

Večernji list BiH

Vlada FBiH odobrila 1.4 milijuna KM za umirovljenje zaposlenih

Vlada Federacije BiH, na današnjoj sjednici u Sarajevu, nije prihvatila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskiom i invalidskom osiguranju, koji su podnijeli zastupnici u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Azra Hadžić-Bećirspahić i Kasim Mulalić.

Kako je obrazloženo, ova inicijativa nije mogla biti prihvaćena budući jer je resorno ministarstvo već u postupku pravljenja Prijedloga zakona o izmjeni i dopuni Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju koji se, dijelom, odnosi na predložene izmjene.

Uz isto obrazloženje, nije prihvaćena ni inicijativa za izmjene Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju, koju je podnijela izaslanica u Domu naroda Parlamenta FBiH Segmedina Srna - Bajramović. Federalna vlada nije prihvatila inicijativu Kluba samostalnih zastupnika u Skupštini Tuzlanske županije da u nadležnost Porezne uprave FBiH budu uvršteni Zakon o financijskoj konsolidaciji rudnika uglja u FBiH prema obračunatim, a neuplaćenim javnim prihodima u razdoblju od 2008. do 2015. godine i Zakon o reguliranju dospjelih, a neuplaćenih obveza po osnovu doprinosa za zdravstveno osiguranje i osiguranje od nezaposlenosti rudnika uglja u Tuzlanskoj županiji. Riječ je o istoj inicijativi koju je Vlada Tuzlanske županije dostavljala 2015., 2016., 2017. i 2018. godine.

Nakon što je razmotrila inicijativu koju je uputio gradski tržišni i turističko-ugostiteljski inspektor iz Tuzle Fedor Pavlović, Vlada je ocijenila da nema potrebe za davanje autentičnog tumačenja člana 55. stav (2) Zakona o unutarnjoj trgovini. Vlada smatra da nije potrebno ni autentično tumačenje odredbe člana 22. stav 4. Zakona o radu, što je traženo inicijativom koju je podnio ministar obrazovanja u Vladi Hercegovačko-neretvanske županije Rašid Hadžović.

Za PDV na doniranu opremu 27.600 KM

Federalna vlada odobrila je izdvajanje 27.600 KM iz tekuće rezerve proračuna FBiH za 2018. godinu Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u svrhu plaćanja PDV-a na doniranu opremu za uspostavljanje sustava praćenja šumskih požara u FBiH.

Opremu za praćenje vozila sa softverskom montažom, s ciljem sprječavanja nastanka i širenja požara u FBiH, donirala je Turska generalna uprava za šumarstvo.

Sredstva za umirovljenje zaposlenih

Današnjom Odlukom, Vlada FBiH je odobrila dodjelu dijela sredstava Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije u ukupnom iznosu od 1.470.248,85 KM, namijenjenih za izmirenje dugovanja gospodarskih društava za neuplaćene doprinose za MIO zaposlenicima koji su stekli uvjete za odlazak u mirovinu, a nije im uplaćen radni staž.

Tvornici konfekcije Borac d.d. Banovići - u stečaju odobreno je 71.772,77 KM, za pet zaposlenika, KTK Visoko d.d. Visoko odobreno je 300.794,34 KM za 60 zaposlenika, TTU d.d. Tuzla - u stečaju, 97.861,74 KM za 34 zaposlenika i Hidrogradnji d.d. - u stečaju Vogošća 999.820 KM za 61 zaposlenika. Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije će s korisnicima sklopiti ugovore o dodjeli grant sredstava.

Gospodarskim društvima koja zaključe ugovor, sredstva će biti uplaćena na račun Federalnog zavoda MIO, u skladu s dostavljenim popisima zaposlenika koji su stekli uvjete i ostvarili pravo za odlazak u mirovinu, prenosi Fena. Sjednica Vlade FBiH je u toku, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Vlade FBiH.

U HNŽ-u je bio državni udar, u USK-u to nije: Ministarstvo sigurnosti BiH o situaciji sa migrantima

Dragan Mektić, ministar sigurnosti BiH i Mujo Koričić, komesar policije Unsko-sanske županije razgovarali su danas o migrantskoj i sigurnosnoj situaciji na području Bihaća, posebno oko rješavanja situacije sa zaustavljenim vlakom u kojem su se nalazili migranti.

Iz Ministarstva sigurnosti BiH navode da je dogovoreno da se migranti autobusima vrate za Sarajevo i smjeste u centar Ušivak koji je danas počeo s radom, javlja Anadolija.

Također, Mektić je danas u Sarajevu održao sastanak sa Anne-Christine Eriksson, rezidentnom predstavnicom UNHCR-a za BiH na kojem je razgovarano o pružanju zdravstvene zaštite u prihvatnim centrima za migrante, posebno u Ušivku i na području USŽ-a.

Mektić je inzistirao da se što prije osigura pružanje zdravstvene zaštite u prihvatnom centru u Bihaću, čije otvaranje se očekuje do kraja tjedna.

“Potrebno je da što više usluga, od registracije do zdravstvene zaštite bude objedinjeno na jednom mjestu, odnosno u prihvatnom centru kako bi se smanjila potreba migranata da te usluge dobivaju van centra. Moramo pružiti adekvatnu zaštitu migrantima, ali također i omogućiti lokalnoj zajednici da normalno funkcionira i da se građani osjećaju sigurno”, naglasio je Mektić.

Ministarstvo sigurnosti BiH će također osigurati veći broj mjesta u Azilantskom centru u Delijašu za prijem migrantskih obitelji s djecom.

Ministarstvo sigurnosti BiH, na ovaj način želi u nadolazećim hladnijim danima pružiti što bolju zaštitu za najugroženije kategorije migranata. Iz ministarstva podsjećaju da se za ovu namjenu već koriste hotel “Sedra“ u Cazinu i centar Salakovac kod Mostara./HMS/

Tvrtke iz RH zapošljavaju više od 10.200 radnika u BiH

U BiH su registrirane 423 podružnice stranih kompanija, što je 12,7 posto od ukupnog broja poslovnih subjekata s 20 i više zaposlenih, podaci su Agencije za statistiku BiH za 2016. godinu. Najveći udio stranih podružnica je u prerađivačkoj industriji, 46,6 posto, i trgovini na veliko i malo - 27,9, piše Večernji list BiH.  U stranim podružnicama angažirano je 20,2 posto od ukupnog broja zaposlenih, od čega je gotovo 60 posto angažirano u prerađivačkoj industriji. Više od tri četvrtine stranih podružnica dolazi iz zemalja članica Europske unije, a najviše ih je, 62, iz Hrvatske.

Zdravi dio ekonomije

Tvrtke iz Hrvatske zapošljavaju više od 10.200 radnika u BiH i ostvaruju promet od 2,68 milijarde KM. Poslije Hrvatske, najbrojnije su podružnice iz Austrije (51) te podružnice iz Slovenije (50), Italije (41) i Srbije (38). Ekonomisti ističu kako je riječ o tvrtkama koje su zdravi dio ekonomije BiH koja se, inače, suočava s mnogim problemima, između ostalog s velikom nelikvidnošću pojedinih poduzeća. Ova poduzeća vode računa o svim elementima poslovanja, zbog čega i ostvaruju prilično visok profit. Uredno izmiruju svoje obveze prema državi i radnicima.

Poslujući s njima opstaju i mnogi dobavljači iz BiH. Domaćem gospodarstvu plaćaju poreze i doprinose, dok redovitom isplatom plaća utječu na rast kupovne moći građana – ističu ekonomisti. Iz Vijeća stranih investitora BiH poručuju da strane kompanije promoviraju osnovne ekonomske ciljeve jedne zemlje, kao što su stabilnost, razvoj i razmjena znanja te usvajanje novih tehnologija. Stoga ne čudi da sve više europskih i svjetskih kompanija traži dobavljače iz BiH, a u tome prednjače automobilska, drvna i metalska industrija. Najviše zainteresiranih kupaca je iz EU-a, posebno iz Njemačke i Švicarske.

Stranci i poslovanje

Potražnja u ovom segmentu porasla je već u prvom tromjesečju ove godine za 4%. Izvoz bh. automobilske industrije veći je od 800 milijuna maraka i u blagom je porastu u posljednjih nekoliko godina. Najviše dijelova izvozi se u Njemačku i zemlje EU-a. Ova grana industrije spada u najbolje organizirane industrije zahvaljujući i nužnoj provedbi standarda. Da je u pitanju sve veća prisutnost stranih kompanija, vidljivo je iz podatka prema kojemu je broj stranih podružnica u BiH u 2014. iznosio 388, što je 12,2 posto od ukupnog broja poslovnih subjekata s 20 i više zaposlenih.

Tada je najviše stranih podružnica bilo u područjima prerađivačke industrije - 181 ili 46,6 posto i trgovine, popravka motornih vozila i motocikala - 113 ili 29,1 posto, a bilo je angažirano 57.768 radnika ili 19,4 posto od ukupnog broja zaposlenih obuhvaćenih istraživanjem. Promatrano po zemljama podrijetla, 78,6% stranih podružnica je iz EU-a. A, kao i prije četiri godine, najviše ih dolazi iz RH (59), Slovenije (55) i Austrije (50).

Uprava Aluminija radi na zaduženjima iz zaključka Vlade Federacije BiH

U Aluminij d.d. Mostar službeno je dostavljen zaključak Vlade FBiH sa sjednice, održane 19. listopada, a vezan za krizu u tvornici.

Od ukupno 12 točaka i u njima podijeljenih obveza na Aluminij, Federalno ministarstvo energetike, rudarstva i industrije, kao i na Federalno ministarstvo financija, njih šest odnosi se na zaduženja koja su od Vlade dobili Uprava i Nadzorni odbor Aluminija, priopćeno je iz mostarskog poduzeća.

- S obzirom na naša saznanja još od petka, a mislim na javni istup čelnih ljudi Vlade, nismo sjedili skrštenih ruku. Osim što smo uspjeli osigurati premosnicu za nabavu električne energije i sirovina za ovaj tjedan, i što ćemo to nastaviti raditi dan za danom, pokrenuli smo niz mjera i po ovomu zaključku, ne čekajući na njegovo službeno zaprimanje - komentira je v.d. direktora Aluminija Dražen Pandža.

Uprava Aluminija već je, u kontaktima s Upravom Elektroprivrede HZHB d.d. Mostar, načelno dogovorila smjer i način reprogramiranja kako staroga dugovanja u iznosu od 184 milijuna maraka, tako i ovoga novonastalog u iznosu od 23,9 milijuna maraka.

- I ovoga puta pozdravljam strpljenje i spremnost za suradnju naših kolega iz Elektroprivrede HZHB, unatoč ovako ozbiljnoj situaciji s naše strane. Ono što konačno utvrdimo kao realnu i izvedivu mogućnost sporazumnoga reprogramiranja naših dugovanja ići će pred Vladu FBiH. Nadalje, do kraja današnjega dana Vladi ćemo dostaviti traženi zahtjev za pokretanjem postupka financijske konsolidacije Aluminija, a što se tiče točke o pronalaženju revizorske kuće, već smo stupili u kontakt s nekoliko renomiranih međunarodnih kuća i očekujem završetak odabira već početkom sljedećega tjedna - kazao je direktor Aluminija.

Pandža je komentirao i Vladin nalog za izradbom i provedbom mjera internih ušteda, istaknuvši kako čelni ljudi Aluminija na tome rade mjesecima.

- Uz nekoliko snižavanja visine osobnih dohodaka našim djelatnicima, počevši od prvih recesijskih godina na ovamo, posljednje umanjenje plaće proveli smo krajem prošle godine, potpisivanjem novoga Kolektivnog ugovora s našom sindikalnom organizacijom. Nadalje, maksimalno smo povećali visinu premija na naše proizvode, ujedno ugovarajući najniže dostupne cijene za nabavu strateških sirovina. Sljedeći je korak plan mjera unutarnje reorganizacije, na kojemu se već radi, a odnosit će se na nužno smanjenje broja zaposlenika u neproizvodnim djelatnostima - poručio je Pandža.

Član Uprave Aluminija Boris Vican osvrnuo se i na tzv. topli režim rada, o čemu je govorila Vlada FBiH, kazavši kako to rješenje postoji u teoriji, ali do sada nije provođeno u praksi niti je ekonomski isplativo.

- U slučaju nagle nestašice neke od ključnih sirovina, teorijski je moguće dovesti elektrolitičke ćelije u stanje hibernacije i u takvu ih stanju zadržati petnaestak dana. Međutim, ključ je u tomu da ćelije, i u stanju hibernacije, troše enormne količine električne energije, moguće i do 40 posto količine koju vuku u punomu radnom kapacitetu. To znači da bismo i tada stvarali milijunske obveze za utrošenu električnu energiju, a ne bismo proizvodili metal, odnosno ne bismo imali sirovinu za prodaju. U prijevodu, taj režim rada nije izvedivom opcijom - kazao je Vican.

Večernji list BiH

Posljednje objavljeno

Iz stoca