Lipanj 17, 2021

Nenamjenski krediti čine više od 75 posto ukupno plasiranih kredita stanovništvu

Potrošački nenamjenski krediti sudjeluju sa 75,6 posto u ukupno plasiranim kreditima stanovništvu, ističu iz Udruženja banaka BiH.

Pojasnili su da stambeni krediti sudjeluje sa 18,8 posto, a da ostalo čine krediti po kartičnom poslovanju (3,4 posto), krediti za poduzetništvo (2,4 posto) i drugi. Iz Udruženja navode da nenamjenski krediti imaju najveće učešće u ukupnim kreditima plasiranim stanovništvu, iz više razloga, a prvenstveno jer je prosječna plaća stanovnika izuzetno niska te zadovoljava niže iznose kredita.

Među razlozima su i jednostavnija i kraća procedura odobravanja kredita (nema zasnivanja hipoteka, troškova notara i drugog), kao i približavanje uvjeta kamatnih stopa nenamjenskih kredita s drugim kreditima, što nije specifičnost samo bh. tržišta nego cijele regije.

Također, ističu da veći rast plasmana stanovništvu u odnosu na pravne subjekte nije želja banaka nego realnost tržišta, te da banke imaju mogućnosti i potencijale povećati plasmane pravnim subjektima, ali izostaju kvalitetni projekti.

Precizirali su da se učešće nenamjenskih kredita u posljednje tri godine kreće se u rasponu od 72 do 75,9 posto od ukupnih kredita, dok stambeni krediti sudjeluju u rasponu od 18,4 posto do 20,4 posto.

Nenamjenski krediti bilježe godišnji porast na kraju prethodne dvije godine u rasponu od 6,1 do 7,9 posto.

Večernji list BiH

Uz granicu Hrvatske i BiH niče velika tvornica vrijednosti 15 milijuna eura

Na području Gospodarske zone Ravča, tik uz Napoleonovu cestu, tamo gdje je donedavno rasla samo drača, privredni gigant Mesna industrija Braća Pivac gradi tri velike zgrade ukupne vrijednosti 15 milijuna eura.

Tri velike parcele površine 32.695 četvornih metara kupljene su u ožujku prošle godine od Grada Vrgorca s namjerom gradnje moderne pršutane, pogona za svježu i polutrajnu robu te upravne zgrade. Sva tri objekta imaju tlocrtnu površinu od oko 22 tisuće četvornih metara. Nakon što cijeli projekt bude gotov, iz Vrgorca na Ravču seli se cjelokupna tvrtka, a ovo ulaganje je dio šireg investicijskog ciklusa Grupacije Pivac vrijednog 200 milijuna kuna kojim žele spojiti hrvatski sjever i jug. Naime, uz pogon za sušenje pršuta na Ravči, u Pivčevoj tvrtci Vajda u Čakovcu gradi se novi klaonički pogon, a isto tako, na području Slavonije rastu kapaciteti tova svinja, koji su sad na razini od 100 tisuća komada godišnje, što se u roku dvije do tri godine namjerava udvostručiti, prenosi Slobodna Dalmacija

Prva faza projekta, pršutana, odnedavno je itekako izdaleka vidljiva golom oku. Grubi radovi izvrsno napreduju i u nekadašnjem pustom kamenjaru raste velebna zgrada koja će svojom veličinom i modernošću biti u samom hrvatskom vrhu. Prema riječima direktora proizvodnje Mesne industrije Braća Pivac Darka Markotića, grubi radovi će biti gotovi do sredine prosinca, a instalacije i opremanje do svibnja 2019. kada pogon počinje s radom.

Jednu pršutanu Pivci već imaju u susjednim Zavojanima, selu odakle su potekli, a i stari i novi pogon uživat će u blagodatima snažne bure s obližnje planine Sveti Mihovil. Pogon pršutane površine 10,5 tisuća kvadrata proizvodit će godišnje 300 tisuća komada pršuta i 2500 tona komadnog mesa – pečenice, pancete i buđole.

- U novom pogonu ćemo spojiti modernost s tradicijskom proizvodnjom suhomesnatih proizvoda. Moderni pristup bit će vidljiv u smislu manipulacije, rukovanja i sigurnosti hrane, a tradicijski u stvaranju prirodnih uvjeta za proizvodnju mesa, dimljenja i slično, kaže nam direktor proizvodnje Markotić.

U drugoj fazi, odmah kraj pršutane, gradit će se prizemni moderni pogon površine 10 tisuća kvadrata za rasijecanje i pakiranje svježeg mesa, proizvodnju polutrajnih proizvoda, pakirnicu polutrajnih proizvoda, pakirnicu trajnih suhomesnatih proizvoda i distribuciju svih proizvoda: svježeg mesa, smrznutog mesa, suhomesnatih proizvoda, trgovačke robe i slično. Uz pogon će se graditi i upravna zgrada na kat od tisuću kvadrata.

Za drugu fazu očekuje se građevinska dozvola na proljeće slijedeće godina kada bi trebala početi gradnja, a useljavanje je planirano u 2020. godini. Tada će cjelokupna tvrtka prijeći iz Vrgorca na Ravču, a direktor Markotić kaže da još nisu definirani planovi što će se učiniti s praznim zgradama u Vrgorcu. Jedna od mogućnosti je i skladišni prostor.

- Prostor u Vrgorcu je postao skučen, nefunkcionalan i manjka mu kapaciteta. Sada kako se širi posao i postaje sve zahtjevniji logistički i proizvodno potrebno je tražiti nova rješenja pa se zato prebacujemo na Ravču, ističe Markotić.

Govoreći o razlozima širenja svoje proizvodnje upravo u malom Vrgorcu, a ne na nekom drugom mjestu bližem velikim centrima Hrvatske, direktor MI "Braća Pivac" je lani istaknuo kako Pivci potječu iz Vrgorca i žele dati doprinos održavanju i poticanju proizvodnje u vrgorskom kraju.

- Zbog toga nam je drago da je nakon deset godina Gospodarska zona Ravča napokon pokrenuta kako bismo mogli početi graditi. U pogonu na Ravči ćemo koristiti suvremene tehnologije, radimo novi pogon kako bi on bio profitabilniji, a to je moguće ako se smanje troškovi za istu proizvodnju. Kada nam se proizvodnja udvostruči, jasno je da će to tražiti zapošljavanje novih radnika. Zasad ih u pršutani imamo 70, a zaposlili bi još tridesetak, što je za Vrgorac velika brojka. Također, na tu povećanu proizvodnju nadovezuju se dodatna zapošljavanja u obradi, pakiranju i distribuciji - rekao je Ivica Pivac prilikom svečanog potpisivanja ugovora o kupnji parcela u Gospodarskoj zoni Ravča prošle godine.

Pijanog migranta našli u kući Z.M. iz Stoca

Na Bivolju Polje migrant  H.M. (1982.) iz Alžira  u alkoholiziranom stanju je provalio u kuću.  Vlasnik obiteljske kuće  Z.M. iz Stoca  je migranta odveo u policijsku postaju u Čapljini, gdje je  migrant lišen slobode. ''25.10.2018. godine u PS Čapljina je Z.M. iz Stoca doveo migranta H.M. (1982) iz Alžira.

Isti je po iskazu Z.M. razbio staklo na prozoru obiteljske kuće njegove majke u mjestu Bivolje Polje, nakon čega je ušao u kuću gdje je razbio staklo na ulaznim vratima i na vratima potkrovlja. Z.M. je došao na poziv majke i u kući zatekao navedenog migranta. Iz kuće nije ništa otuđeno, a H.M. je bio u vidno alkoholiziranom stanju, te je odbio alkotestiranje nakon čega je lišen slobode. Upoznata krim. policija, poduzete potrebne mjere'', rečeno je iz MUP-a HNŽ-a. 

Neće se ukidati plaćanje participacije u HNŽ-u

Zravstveno vijeće Ministarstva zdravstva, rada i socijalne skrbi HNŽ-a smatra kako ukidanje obveze plaćanja participacije, kao načina financiranja zdravstvenog osiguranja, ne može biti jamac uvođenja kvalitetnijeg nadzora trošenja sredstava u sektoru zdravstva.

- U stanju u kojem se nalazi sustav zdravstva, ne samo u našoj županiji nego i u Federaciji BiH, kada sredstva koja se prikupljaju nisu dostatna za financiranje zdravstvenih usluga, Zdravstveno vijeće smatra da ukidanje participacije ne može biti jamac uvođenja kvalitetnijeg nadzora nad korištenjem sredstava niti se na taj način može amnestirati odgovornost institucija mjerodavnih za kontrolu utroška i tako ih uvjetovati da čine ono za što su zakonom obvezne činiti - navodi se u priopćenju Zdravstvenog vijeća koje je jučer razmatralo inicijativu/zahtjev Mreže “Naše društvo”, koja je zatražila ukidanje obveze plaćanja participacije kao načina financiranja obveznog zdravstvenog osiguranja sve dok se “ne uvede red u način distribuiranja i nadzora trošenja javnih sredstava u sektoru zdravstva”.

Iz Vijeća podsjećaju da se sredstva za financiranje prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja osiguravaju i iz sredstava osobnog sudjelovanja osiguranih osoba u pokriću troškova zdravstvene zaštite. Spomenuta sredstva prihod su Zavoda zdravstvenog osiguranja i evidentiraju se posebno, u sklopu ostvarenih prihoda Zavoda. Zdravstveno vijeće preporučilo je da zdravstvene ustanove, sukladno usvojenoj strategiji za provedbu reformi iz oblasti zdravstva za područje HNŽ-a za razdoblje 2017.

- 2020., uspostave akreditaciju i sustav upravljanja kvalitetom i kontrolu kako bi na taj način osigurale pravodobne troškovne pokazatelje kako o jediničnoj cijeni tako i ukupnom trošku pruženih usluga zdravstvene zaštite uz obvezno osiguranje kvalitete i sigurnosti istih. 

Sve se teže dolazi do kvalificiranih radnika u BiH

Redovi pred slovenskim Veleposlanstvom u Banjoj Luci, u odnosu na prethodno razdoblje, duži su za još nekoliko metara, a to su potvrdile i posljednje analize portala Posao.ba, prema kojima je za 24 posto u odnosu na prvu polovinu prošle godine veća potražnja za poslovima, pogotovo u ugostiteljstvu i građevinarstvu.

Prema spomenutoj analizi, u prvoj polovini 2018. objavljena su 4742 oglasa za posao, što je za 24 posto više u odnosu na prvu polovinu 2017, preko kojih je oglašeno 11.285 radnih mjesta, 34 posto više nego u prethodnoj godini. Poslodavci su, u ovom razdoblju, primili 157.687 prijava za posao preko portala Posao.ba, dok se, u prosjeku, na jednu radnu poziciju prijavljivalo 14 osoba, što predstavlja pad u odnosu na isto razdoblje prošle godine kada se na jednu poziciju u prosjeku prijavljivalo 20 osoba.

Kategorije poslova u kojima je oglašeno najviše radnih pozicija su prodaja, ugostiteljstvo i građevinarstvo, piše Glas Srpske. Da se broj slobodnih radnih mjesta povećava i da poslodavci sve teže dolaze do kvalificiranih radnika potvrđuju i u Agenciji za posredovanje pri zapošljavanju “Spektar”.

“Vidljiv je blagi rast gospodarstva na području banjolučke regije, a velika potražnja vlada za radnicima u proizvodnim pogonima u Kotor Varošu, Čelincu, Gradišci i u Banjoj Luci. Međutim, mnogo je više slobodnih radnih mjesta koja ostaju iza radnika koji masovno odlaze u inozemstvo”, rekli su u ovoj agenciji. Jedan od onih koji je svoju sreću pronašao izvan granica Republike Srpske, konkretno u Frankfurtu, je građevinar Dragan R. iz Stanara kraj Doboja s prebivalištem u Banjoj Luci, bivši policajac, koji se zbog niza godina na zavodu za zapošljavanje odlučio za prekvalifikaciju.

“Prekvalificirao sam se i odlučio napustiti Banju Luku, danas radim u Frankfurtu gdje imam satnicu 13 eura, samo tri eura manju nego dnevnicu u B. Luci, pa računajte”, ispričao je Dragan R. Predsjednik Unije udruga poslodavaca RS Dragutin Škrebić potvrdio je da su podaci spomenutog portala relevantni i da najveći uzrok takvog stanja leži u sustavu obrazovanja.

Večernji list BiH

Posljednje objavljeno

Iz stoca