Lipanj 17, 2021

Nije skandal, patriotizam je. Diplomat iz BiH izmislio "američke stavove" o izborima u BiH i Željku Komšiću

Istup već sada bivšeg veleposlanika BiH u SAD Harisa Hrle primjer je nediplomatskog ponašanja i iznošenja političkih i ideoloških stajališta zbog kojih bi u svakoj normalnoj državi završio karijeru, piše "Večernji list". 

Ministarstvo vanjskih poslova BiH je njegove hvalospjeve o Željku Komšiću, kao i tvrdnje da SAD “motri” miješanje u unutarnje stvari BiH, posve demantirao, piše Večernji.ba.

''On (Komšić) je više nego dobrodošao u Washington, osjeća se kemija. U njegovim političkim idejama postoji nešto američko. Uglavnom, otvaraju se novi horizonti te mogućnost otklanjanja političkih doktrina iz 19. stoljeća”. Da su takvo što napisali Komšićevi prvi ideolozi Emir Suljagić ili Reuf Bajrović, ne bi uopće bilo iznenađenje, kako zbog njihovih veza u SAD tako i vrlo ekstremnih velikobošnjačkih stajališta. 

Političke ocjene 

No, kada takvo što prošle sedmice javno kaže veleposlanik BiH u Washingtonu Haris Hrle, a danas je već bivši diplomat, onda takvo što postaje skandal. 

Od svih njegovih stajališta iznesenih u jednome intervjuu u cijelosti su se ogradili iz Ministarstva vanjskih poslova BiH.

- Stavovi veleposlanika Harisa Hrle koji su predstavljeni u intervjuu nisu stajališta Ministarstva vanjskih poslova BiH. To su političke procjene osobne prirode - naveli su iz MVP-a BiH. 

Čak i za vrijeme predizborne kampanje u jednom od istupa ksenofobične mržnje prema Hrvatima i svemu hrvatskom iz izbornoga štaba novoizabranog člana bh. Predsjedništva Željka Komšića, kojeg su Bošnjaci posjeli na hrvatsku poziciju, ocijenjeno je kako susretom s veleposlanicom Hrvatima Čović organizirano radi na stvaranju nacionalne diplomacije te, naravno, standardne mantre o stvaranju hrvatskog entiteta.

Kada se, međutim, to stavi u ravan Hrlinih izjava, stvari otklizavaju i dalje od diplomatskog skandala te postaju krivokletstvo. Naime, ovaj zet vječne diplomatkinje Bisere Turković najprije je na poziciju veleposlanika u Washington otišao kao dio “paketa” Komšića dok je bio u početnom političkome zagrljaju sa SDA. 

I upravo kada je reagirao premijer Andrej Plenković nakon preglasavanja Hrvata i jednog pravog dirigiranog izbornog procesa, kada je kroz bošnjačke glasove izabran Komšić, osvanuo je istup Hrle s navodnim stajalištima SAD-a. U očitoj egzibiciji tako je ovaj (ne)diplomat otkrio kako Sjedinjene Američke Države pomno prate uplitanje u unutarnje prilike u BiH preko “briselskih foruma” te je izmislio kako SAD neće dopustiti navodni štetni vanjski utjecaj. Zanimljivo je kako oko tako važnih spoznaja Hrle uopće nije informirao šefa diplomacije BiH, a što u prijevodu znači kako službeno “zabrinutost” Washingtona zapravo ne postoji. 

- Ministarstvo vanjskih poslova BiH nije dobilo službenu informaciju veleposlanika Harisa Hrle o tome kako Sjedinjene Države prate pokušaj miješanja u unutarnje poslove BiH preko foruma u Bruxellesu- ističe se u odgovoru iz MVP-a BiH.

U ovoj državnoj instituciji, dakako, nisu željeli komentirati ni navode Harisa Hrle u kojima glorificira Željka Komšića te ga predstavlja spasonosnim za rješenje svih problema u BiH. 

Komšić - osobni stav 

- Izjava ambasadora Hrle o Željku Komšiću, također, predstavlja osobni stav veleposlanika - navode u ovoj instituciji. 

Uz to su objasnili kako uopće nisu dali bilo kakvo odobrenje za njegovo javno istupanje, posebno u dijelu koje se tiče iznošenja “političkih procjena”. 

- Javni nastupi veleposlanika odobravaju se samo u slučajevima kada se navode službena stajališta Ministarstva vanjskih poslova BiH ili nadležnih tijela zemlje primateljice - objasnili su te su “usput” spomenuli kako je “Harisu Hrli istekao mandat veleposlanika Bosne i Hercegovine u Washingtonu - što u prijevodu s diplomatskog rječnika, također, znači kako se njegov istup i ne smatra osobito značajnim - piše "Večernji". 

Mostarska policija kod migranta otkrila dokumente kupljene u Srbiji

Policijska patrola PS Mostar Sjever zaustavila je u ponedjeljak navečer na cesti M-17 vozilo marke 'Golf' kojim je upravljao A.T. (1992. ) iz Sarajeva, a u kojem su se nalazili migranti, državljani Republike Iran, priopćio je u utorak MUP Hercegovačko-neretvanske županije na svojim internetskim stranicama.

Migranti su posjedovali potvrde Ureda za strane državljane Sarajevo, a jedan od njih policiji je dobrovoljno predao osobni dokument na ime nizozemskog državljanina M.F. (1985.) koji je kupio u Republici Srbiji.

Istog dana, oko 20,55 sati, policijska patrola PS Mostar Jug zatekla je u blizini Raspudića pilane, Gornja Jasenica, 13 migranata.

Njih 12 posjedovalo je potvrde od Ureda za strance, a radi se o državljanima Afganistana, Pakistana i Indije, dok jedan od njih nije imalo nikakve dokumente.

Migranti će biti upućeni Službi za strance TC Mostar, navodi se u priopćenju.

Večernji list BiH

Njemačka: Zapošljavanje radnika iz BiH nije moguće bez radne vize

Zapošljavanje radnika iz BiH ili drugih zemalja bivše Jugoslavije, ali i svih drugih država izvan EU u Njemačkoj neće biti moguće bez radnih viza, rečeno je danas Srni u Gospodarskoj komori Republike Srpske.

U Gospodarskoj komori Srpske ističu da nisu točne informacije da će svi radnici od 1. siječnja moći bez radne vize naći posao u Njemačkoj, što je izazvalo zabrinutost domaćih gospodarstvenika.

"Prema informacijama koje su dostupne na službenoj internet stranici Ministarstva rada Njemačke, zapošljavanje radnika iz BiH ili drugih zemalja bivše Jugoslavije, ali i svih drugih država izvan EU, neće biti moguće bez radnih viza. Posao će, prema službenim informacijama, moći dobiti samo oni radnici koji imaju kvalifikacije i kompetencije na nivou njemačkih radnika, uz obavezno posjedovanje radne vize", rekao je Srni glasnogovornik Privredne komore Republike Srpske Vladimir Blagojević.

Prema njegovim riječima, ako radnici imaju znanja i vještine za obavljanje određenog posla u BiH, to istovremeno ne znači da bi mogli isti taj posao obavljati i u Njemačkoj.

"Za posao u Njemačkoj neophodna su njima potrebna i znanja i vještine, uz dobro poznavanje njemačkoj jezika", naglasio je Blagojević.

On je dodao da je aktualnim zakonom koji je na snazi u Njemačkoj bilo definirano privlačenje radnika deficitarnih zanimanja, a izmjenama zakona otvaranje njemačkog tržišta rada biće okrenuto ka svim profilima, ali uz poštivanje jasnih norm.

"Važno je napomenuti da ova pravila važe za sve države izvan EU, a ne samo za zemlje bivše Jugoslavije", rekao je Blagojević.

Izmjena njemačkog zakonodavstva izazvala je strah među domaćim gospodarstvenicima da će potaknuti već izražen odliv radne snage sa domaćeg tržišta rada, ali su detaljna tumačenja Ministarstva rada Njemačke pokazala da je taj strah uglavnom bio predimenzioniran.

Njemačka je zbog potreba svoj gospodarstva posegla za izmjenama zakona koji se odnosi na useljenike, a stupit će na snagu 1. siječnja.

Najveća europska ekonomija tim zakonom pokušava dovesti što više radne snage iz takozvanih trećih zemalja zbog nedostatka kvalificiranih radnika uz pojednostavljene procedure, ne samo za visokoobrazovani kadar, već i za one koji imaju završenu srednju školu.

Ministar Opsenica sa skupštinske govornice: „Bože, oprosti im, jer ne znaju što čine.“

Na današnjoj sjednici Skupštine Hercegovačko-neretvanske županije, dr. sc. Goran Opsenica, ministar zdravstva, rada i socijalne skrbi obratio se zastupnicima govorom koji je izazvao zanimanje novinara i javnosti.

Obraćanje ministra Opsenice objavljeno na web stranici Vlade HNŽ prenosimo u cijelosti:

Dame i gospodo nazočni u dvorani Skupštine!

U povodu prijama Nogometnog saveza BiH u punopravno članstvo Svjetske nogometne federacije (FIFA), devedesetih godina prošlog stoljeća na stadionu Koševo u Sarajevu odigrana je nogometna utakmica između reprezentacije BiH i reprezentacije Svijeta.

U predigri te utakmice odigrana je nogometna utakmica između reprezentacije liječnika BiH i reprezentacije liječnika Svijeta. Na desnom boku, u ovom dresu s brojem 2 igrao sam za nogometnu reprezentaciju liječnika BiH i s ponosom branio njene boje i čast. I to ću činiti i dalje.

Ali, ne prihvaćam da danas neki svojataju ovu državu i žele vladati njome na način kao da je samo njihova. Ova zemlja / država jednako pripada i Zijatu Mušiću, Vesni Saradžić, Aneru Žuljeviću i meni. Svi smo mi krvarili i krvarimo i danas za nju, svatko na svoj način i u sklopu svojih mogućnosti.

Ne želim govoriti o promjenama Ustava, borbi  protiv korupcije, vladavini prava, euroatlantskim integracijama, upitniku EU i kandidacijskom statusu jer moje obraćanje nema nakanu izazivati političke polemike nego kao predstavnik hrvatskog naroda želim izraziti žaljenje što u ovoj napaćenoj zemlji izbori, napokon, nisu  bili slobodni, pravični i demokratski, kako bi se osiguranjem narodnog legitimiteta mogla uspostaviti pravično organizirana institucionalna arhitektura i odnosi temeljeni na jednakosti građana i ravnopravnosti konstitutivnih naroda.

Što reći, nego:

„Bože, oprosti im, jer ne znaju što čine.“ – zaključio je svoje izlaganje ministar Opsenica.

Inače, na proteklim Općim izborima Goran Opsenica je kao kandidat HDZBiH izabran zastupnika u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH.

Rast cijena pomoći će BiH da, poput Njemačke, iskorjenjuje dizelaše

Prije nekih deset godina, ako sjećanje ne vara pomne pratitelje kretanja cijena na tržištu, dogodilo se da cijena benzina bude niža od cijene dizela po litri. To se, praktički, nikad ne događa. Ovih dana svjedočimo da su se na benzinskim crpkama u BiH cijene izjednačile, dok je, primjerice, u Hrvatskoj benzin jeftiniji u odnosu na dizel. Ono što nama mora biti referentno kada se prate cijene jesu one na tržištu Mediterana koje su, prema nekim od posljednjih informacija, takve da je dizelsko gorivo skuplje od benzinskog. Kada je BiH u pitanju, cijena dizela i benzina je od 2,36 do 2,41 KM po litri, dok sretnici mogu, ako pomno traže, pronaći crpke koje litru i jednog i drugog goriva prodaju čak po cijeni od 2,26 KM. A ako se krene dublje istraživati, jasno je da je “haranga” na automobile s dizelskim gorivom, koja je krenula iz automobilske prijestolnice Njemačke, morala dati rezultate. Zabrana auta sa starijim motorima na dizelsko gorivo u pojedinim njemačkim gradovima polako se počela prelijevati i na ostale gradove Europe koji su već najavili zabranu, a zbog onečišćenja vjerojatno će u nekom razdoblju dizelaši biti potpuno iskorijenjeni. Istina je i da je to razdoblje daleko od BiH jer ovdje i dalje dominiraju potpuno druge teme od tržišne ekonomije i brige za planet Zemlju. Međutim, ono što se događa u razvijenim zemljama prelijevat će se i na BiH, ako ništa, ovakvim skokom cijena koje građani neće moći pratiti jer financijski loše stoje pa će i oni tražiti alternative i vozilo koje koristi jeftiniji energent. Naftni stručnjak Davor Štern dao je nedavno još objašnjenja oko toga što se događa na naftnom tržištu. - Došlo je, naime, do promjene u tehnologiji i dublja je prerada u rafinerijama, što je rezultiralo većom količinom benzina i svijetlih te manjom količinom tamnih produkata. To bi potencijalno moglo sa sobom povući i porast cijene lož-ulja - upozorio je Štern. Drugi razlog je u onom što smo kroz tekst pisali, a to je problem u samim dizel-automobilima. - Vozila je puno, a dizela sve manje i dolazi do manje količine robe na tržištu i veće cijene. Vjerojatno će ovakvo stanje trajati dok ne padne broj automobila na dizelski pogon i ne izbaci ih se iz europskih gradova – smatra Štern.

Posljednje objavljeno

Iz stoca