Travanj 21, 2021

Što se događa sa smiljem? Prije tri godine svi su poludjeli za brzom zaradom, no ubrzo se dogodio obrat

Prije desetak godina taj biznis malo tko je ozbiljno shvaćao, prije pet godina odvijali su se fizički obračuni promućurnih vizionara, prije tri godine sve je izgledalo kao bajka i prilika za brzu zaradu, pa je logično da su se na nju zakačile stotine i tisuće ljudi. Posljednjih mjeseci, pak, kruže priče o masovnoj propasti i propadanju – zbilja, što se događa sa smiljem?

Prošlog mjeseca dovršena je nova berba ove aromatične, po svemu sudeći i blagotvorne biljke, mahom u Dalmaciji i u priobalju, a sa svih strana potiho se čuje kuknjava zbog višestruko niže cijene u odnosu na zlatno doba prije samo tri godine. Kilogram smilja, tvrdi se, u otkupu stoji tek pet kuna ili nešto više – za razliku od nekadašnjih 25 kuna. Pokušavajući doprijeti do srži problema tportal je naišao na nekoliko znakovitih podataka: recimo, Hrvatska službeno nema pojma koliko se ove biljke uzgoji, preradi i izveze, dok svi uključeni u proces – od malih proizvođača do velikih otkupljivača – s primjetnom dozom nervoze obijaju istupati u medijima. U razgovoru s nekima od njih doznali smo da odustaju od svojih poduzetničkih pothvata jer ne vide perspektivu, dok drugi tvrde da im ide sjajno i da čak planiraju širenje biznisa.

Posebna vrijednost dalmatinskog smilja

Ne radi se o bezazlenom biznisu: ulje od smilja jedna je od najtraženijih sirovina svjetske kozmetičke i farmaceutske industrije i jedan njegov kilogram otkupljuje se za 1.800 eura i više, a na posebnoj cijeni upravo je ulje porijeklom iz Dalmacije. Ono, naime, u sebi u pravilu sadrži deset komponenti, dok konkurentsko iz kontinentalnih krajeva – ali i ostatka Europe ili egzotičnih destinacija poput Sirije i Bliskog istoka – ima tek dvije ili tri. Pored toga, dalmatinsko smilje na prostoru od Vira do Makarske mahom raste na zemlji koja nije bila obrađivana desetljećima, niti je ikada tretirana pesticidima, pa mu vrijednost time dodatno skače.

Logičan prvi korak bio je obratiti se Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK), instituciji koja bi trebala znati što se događa i u ovoj grani gospodarstva, no na nekoliko detaljnih pitanja o proizvedenim, prerađenim i izvezenim količinama, te o broju proizvođača i ljudi koji na tome rade, odgovoreno nam je izjavom da ‘nemaju na raspolaganju zasebnu evidenciju o smilju’. Imaju, doduše, nešto podataka općenito o kategoriji ‘aromatičnog, začinskog i ljekovitog bilja’, pa smo se ponadali barem kakvoj konkretnoj brojci – ali ovdje smo dobili tek izvadak iz izvještaja Državnog zavoda za statistiku.

Drastičan porast proizvodnje

Uglavnom, površine pod ‘aromatičnim, začinskim i ljekovitim biljem’ od 2015. godine do danas skočile su 5.259 na 8.368 hektara, dok je njihova proizvodnja narasla s 2.700 na 7.450 tona godišnje. I to je to od HGK, bez udovoljavanja našoj želji da porazgovaramo s kakvim stručnjakom koji bi nam pojasnio što se događa na tržištu. Tportal je pronašao jednog od aktera, koji se već gotovo cijelo jedno desetljeće bavi upravo smiljem i iz prikrajka prati događaje. On nam ih je opisao dosta plastično:

‘U početku smo imali dva velika igrača koji su se ponašali poput dva ovna na brvnu: pumpali su cijene i nastojali ostvariti monopol, pa makar i na vlastitu štetu. Nudili su po 25 kuna za kilogram smilja iako je čak i u to zlatno doba granica isplativosti za otkupljivače bila negdje oko 18 kuna. Nije ni čudo da su potpuno propali, ili su vrlo blizu toga’, objašnjava naš sugovornik koji je inzistirao na zaštiti identiteta.

Sukob oko koncesije

‘Potom su se mediji raspisali o novom unosnom biznisu, a ta dvojica javno su se počeli sukobljavati oko koncesija za branje smilja na državnom zemljištu, pa su se svi pomamili: krenula je masovna sadnja desetaka milijuna sadnica. Onda je u igru ušla BiH, gdje je preko dvije tisuće ljudi zasadilo desetke milijuna sadnica jer su bili potaknuti agresivnom kampanjom i tvrdnjama da će se sve prodati ‘pa makar i cijela Hercegovina bila pod smiljem’. Kod njih je još gore, kilogram se otkupljuje za manje od četiri kune’, dodaje isti sugovornik.

‘Ukratko, nijedna eterična biljka nikada nije zabilježila takvu ekspanziju, pogotovo kada se prije nekoliko godina pojavila i međunarodna kompanija ‘Young Living’, koja je počela s otkupom. Još 2015. godine javno se upozoravalo ljude da prestanu saditi, ali nisu slušali. Danas opstaju samo najuspješniji’, kaže on. Prisjetio se prijeratne pomame za kivijem, voćem koje se prodavalo za suho zlato, da bi mu u roku od dvije ili tri godine – taman kad su diljem Dalmacije i Hercegovine počele masovno nicati njegove loze – cijena naglo pala. Tržište, što ćeš.

Zadruga kao garancija

Spomenuti ‘Young Living’ u međuvremenu je sklopio ekskluzivni ugovor o suradnju s braniteljskom zadrugom ‘Kosir’ i u Dugopolju uložio ozbiljan novac, otvorivši pogon i distributivni centar s tridesetak zaposlenih ljudi. Ta zadruga, pak, danas ima ugovor s četiristotinjak obiteljsko-poljoprivrednih gospodarstava (OPG), a povremeno surađuje i s preostalih sedam tvrtki na području Dalmacije. Zbog poslovnog odnosa s partnerima iz inozemstva, kažu, ne pada im na pamet istupati u javnosti.

No zato smo pronašli jednog od OPG-ovaca: on kaže da je današnja realna cijena kilograma smilja između 6 i 7 kuna, što može biti isplativo ukoliko se proizvodi u nešto većim količinama. ‘Mi znamo za primjere ljudi koji su ga zasadili premda žive u inozemstvu, pa su onda dolazili iz Vojvodine radi čupanja trave ili branja, što je potpuno suludo. Zadruga nam je osigurala ugovore na najmanje tri godine, zagarantirala otkupne količine i cijenu koja je kontrolirano padala, kako bi se izbjegli potresi na tržištu. Pale su i cijene sadnica, s dvije kune na samo pedesetak lipa, pa se nekako izgura’, informira nas ovaj dalmatinski poljoprivrednik čiji su podaci poznati redakciji.

Samo smilje ima rok trajanja otprilike sedam godina, s time da u prvoj godini donosi četrdesetak posto, u drugoj sedamdesetak, a tek u trećoj puni prinos. Proizvođači su se jedno vrijeme bunili zbog prakse da se ono ne otkupljuje svježe ubrano, nego tek kada se osuši, no postoji logika da otkupljivači ne žele plaćati težinu vode. Samog ulja, naime, u biljci uvijek ima jednako – a za samo jednu litru tog proizvoda potrebno je najmanje 800 kilograma biljke.

‘Treba raditi, a ne kukati’

‘Kažu da je hmelj isplativa biljka, a procjena je da na jednom hektaru on donosi oko 14 tisuća kuna prihoda. S druge strane, na istoj površini može se dobiti oko četiri tone smilja i uz sedam kuna po kilogramu prihod je točno dvostruko veći. Treba raditi, a ne kukati’, objašnjava tportalov sugovornik blizak otkupljivačima.

Bilo je i onih koji su u sadnju krenuli gotovo rekreativno, pa pomislili da bi možda mogli dobiti malo više i samo zbog toga registrirali OPG, da bi se sada našli u procjepu i nedoumici jer su shvatili da se ipak traže nešto veća ulaganja. I oni sudjeluju u općoj šutnji jer su svjesni da ovise o tvrtkama koje njihovu sirovinu jednostavno ne moraju otkupiti – na koncu, nije smilje pšenica.

‘Prošle godine supruga i ja zasadili smo nekoliko tisuća sadnica, ove godine pobrali nešto sitno, a dogodine čekamo prvi ozbiljan rezultat, s time da nam se desetak posto već sasušilo i propalo. Imamo svoju parcelu, pa eksperimentiramo. Nije to neki zahtjevan posao: ne treba ih ni zalijevati, samo dobro poplijeviti travu da ih ne bi zagušila, a najteža je berba jer se radi ručno, pa čovjek ne može pobrati više od sto kila na dan’, kaže za tportal poljoprivrednik iz šire splitske okolice.

‘Svejedno, nisam siguran da nam se isplati toliki trud za samo par tisuća kuna; možda ipak odustanem i prebacim se na bauštelu…’prenosi Tportal.hr

Mario Mandžukić oprostio se od reprezentacije

Mario Mandžukić oprostio se od reprezentacije. Hrvatski napadač na Instagramu je poručio da je od danas njegovo mjesto među najvjernijim navijačima vatrenih. Mandžukić se od reprezentacije oprostio dirljivim pismom koje je objavljeno i na službenim stranicama HNS-a:

Dragi navijači, Uvijek sam više volio govoriti na terenu nego izvan njega. Stoga mi i ove riječi dolaze malo teže nego što mi je bilo uklizati protivniku ili istrčati sprint u 120. minuti. Teže, jer znam koliko radosti mi donose sva okupljanja, utakmice i pobjede. Teže, jer znam da je slušanje Lijepe naše prije utakmice najveća emocija. Teže, jer znam kakva je čast obući hrvatski dres i predstavljati svoju zemlju. Teže, jer znam da je ovo konačno i da nakon ovih riječi više nema povratka. Pa ipak, znam da je vrijeme baš za te riječi... Opraštam se od hrvatske reprezentacije.

Koliko god me srebro napunilo novom energijom, ujedno mi je olakšalo ovu nemoguće tešku odluku. Doživjeli smo svoj san, napravili povijesni uspjeh i pritom osjetili nevjerojatnu ljubav navijača. Tih mjesec dana, kao i dočeci u Zagrebu, Slavonskom Brodu i cijeloj Hrvatskoj, ostat će najvažnija uspomena moje karijere. Bilo je to najljepše putovanje s reprezentacijom i najdraži povratak kući. Presretan sam, ispunjen i do neba ponosan na to srebro koje smo kovali godinama, kroz puno muke, truda, rada, razočaranja i teških trenutaka.

Nema idealnog trenutka za odlazak. Da možemo, vjerujem da bismo svi nastupali za Hrvatsku dok smo živi jer većeg ponosa nema. No, osjećam da je za mene taj trenutak sada. Da sam dao najbolje od sebe, da sam dao doprinos najvećem uspjehu hrvatskog nogometa. Prije 14 godina, prvi put sam kao juniorski reprezentativac obukao sveti dres. Od tada sam upoznao, igrao i radio s puno odličnih suigrača, izbornika, trenera i ljudi oko reprezentacije. Svi smo imali isti cilj – dati sve za uspjeh Hrvatske. Zahvaljujem svima, jer je svatko na neki način ostavio trag u mojoj karijeri. Na tom putu sa mnom su uvijek bili moji najbliži kojima zahvaljujem na velikoj podršci.

I na kraju, hvala navijačima. Nitko od nas nije savršen. Promašivao sam prilike, gubio lopte ili krivo dodavao. No, uvijek sam dao sve od sebe i ostavio srce na terenu. Hvala vam što ste to prepoznali i bili uz mene i reprezentaciju. Od danas, moje je mjesto s vama – među najvjernijim navijačima Hrvatske.

Milijuni maraka raspoređeni za izgradnju cesta, mostova, tunela...

Izgradnja i rekonstrukcija cesta, mostova, tunela, kružnih tokova... bile su glavni projekti koji su u 2017. i 2018. godini bili financirani iz programa investiranja sredstava naplaćenih izdavanjem GSM licencije za Federaciju BiH. Veliki dio sredstva, sudeći prema izvješću federalne Vlade, koje je nedavno i službeno prihvaćeno, otišao je i za financiranje projekata u Hercegovini.

Financije i sredstva

Tako je od novca dobivenog iz plaćene GSM licencije financirana izgradnja lokalne ceste Avenija - most Sutina - Ulica maršala Tita i završni radovi izgradnje mosta Avenija - Sutina, čiji je provoditelj Grad Mostar, a vrijednost okončanog projekta iznosi 1,2 milijuna KM. Iz istih sredstava financirana je izgradnja prometnica preko lokacije Sjeverni logor - produžetak Avenije preko mosta do Ulice m. Tita u mostarskom naselju Zalik, a iznos tog projekta je 800.000 KM.

Za izgradnju kružnog toka na dionici Ulica maršala Tita - Sjeverni logor u Mostaru izdvojeno je 392.211 KM. Tu je i rekonstrukcija Ulice braće Fejić, čiji je provoditelj Grad Mostar, a vrijednost okončanog projekta je milijun KM. Nakon Mostara dio novca dan je i ostalim općinama i gradovima u Federaciji BiH, pa je tako za sanaciju cesta u općini Livno čiji je provoditelj Grad Livno usmjereno 19.000 KM, a za drugi projekt čiji je provoditelj također Grad Livno dano je 24.000 maraka. Za sanaciju i rekonstrukciju cesta u Širokom Brijegu potrošeno je 200.000 KM, kao i sanaciju i rekonstrukciju cesta u općini Ljubuški. Najviše novca koji je prikupljen od GSM licencija izdvojeno je za izgradnju novoprojektirane dionice Podpaklenik - Kladanj (tunel Karaula), dva mosta M11-M12, 1 km trase, i tunel u iznosu od 5,940 milijuna maraka te za izgradnju mostova 2,5 milijuna KM i trase s tunelom vrijednim 1,5 milijuna maraka.

Projekt je proveo JP Ceste Federacije BiH, a vrijednost projekta u konačnici je 10 milijuna maraka. Svi ovi projekti, kako stoji u zaključku federalne Vlade, nisu imali utjecaj na proračun Federacije BiH jer su sredstva prikupljena izdavanjem GSM licencije isključivo namjenska za svrhe: financiranja projektne dokumentacije autoceste na koridoru Vc i izgradnju planiranih autocesta u BiH, magistralnih, regionalnih i lokalnih cesta, kao i druge infrastrukture.

Ranija loša praksa

Za razliku od dosadašnjih godina, spomenuta sredstva su trošena transparentno. Programi investiranja sredstava naplaćenih izdavanjem GSM licencija od prve uplate sredstava do 31. 12. 2012. godine doneseni su u ukupnom iznosu od 159,110.000 KM. I za sve ove godine novac koji se od GSM licencija daje za obnovu stare ili izgradnju nove prometne infrastrukture davan je na nezakonit način. Novac je, prema zakonu, trebao ići samo za projekte spremne za realizaciju, ali je on davan općinama i projektima bez potpune dokumentacije, po prijateljskoj i stranačkoj liniji. Uočen je golem disparitet oko podjele milijuna maraka po regionalnoj osnovi. Kako bi stvar bila još skandaloznija, svi članovi Povjerenstva su zaposlenici federalnih ministarstava financija i prometa i veza. Iako se, prema odluci Vijeća ministara BiH, donesenoj još 2005. godine, novac od GSM licencije trebao trošiti na financiranje projektne dokumentacije i izgradnju autoceste na koridoru Vc, taj novac se po stranačkoj liniji od 2005. pa sve do 2012. godine trošio na obnovu lokalnih cesta, i to u vrijeme predizbornih kampanja.

Večernji list BiH

Objavljena nova lista najboljih gradova za život, na popisu i jedan iz regije

GLAVNI grad Austrije, Beč, nalazi se na prvom mjestu liste najboljih gradova za život, prenosi The Guardian. Beč je po kvaliteti života redovito na prvom mjestu ljestvice koju svake godine sastavlja konzultantska tvrtka Mercer. Nakon što je sada osvojio i Economistovu ljestvicu, više nema dvojbe da je u austrijskom glavnom gradu najbolje živjeti.

S trona je tako srušen australski Melbourne koji je već sedam puta osvojio navedeno priznanje, no ove je godine zbog niže stope kriminala u Beču, te zbog manje prijetnji vezanih uz vojne napade, nagrada otišla u europsku metropolu.

"Nekoliko posljednjih godina gradovi u Europi pogođeni su širenjem terorističkih prijetnji, što je uzrokovalo pojačane sigurnosne mjere, no protekle su se godine povratili u normalu", izjavili su iz Economist Intelligence Unita.

"Dugogodišnji kandidat za naslov, Beč, uspio je izbaciti Melbourne s prvog mjesta zbog povećane ocjene u kategoriji stabilnosti", napisali su iz EIU-a.

Na drugom kraju liste, Damask je zadržao posljednje mjesto, a ispred njega su glavni grad Bangladeša, Dhaka i Lagos u Nigeriji. Navedeno istraživanje ne uključuje nekoliko najopasnijih svjetskih metropola, kao što su Bagdad i Kabul.

Beč i Melbourne postigli su maksimalne bodove u kategorijama zdravstvene zaštite, obrazovanja i infrastrukture i na čelu su liste. Slijede ih Osaka (Japan), Calgary (Kanada), Sydney (Australija), Vancouver (Kanada), Tokyo, (Japan), Toronto (Kanada), Copenhagen, (Danska) te na desetom mjestu Adelaide (Australija).

Zanimljivo, na listi od 140 gradova se nalazi i jedan grad s Balkana. Na 82. mjestu nalazi se  - Beograd. Na popisu nije niti jedan grad iz BiH.

Onima s najmanjom mirovinom plaćat će se dio računa za struju

Federalna Vlada je do 31. prosinca 2018. godine produljila rok za primjenu odluke o provedbi mjera za smanjenje troškova električne energije kućanstvima i stimulaciji energetske učinkovitosti, kojom se subvencioniraju troškovi za električnu energiju za određene kategorije kućanstava.

Subvencioniranje potrošnje

Kako se navodi u odluci Vlade, odlučeno je da će se subvencije iskazivati na računima za utrošenu električnu energiju, počevši od računa koji će se izdavati od 1. kolovoza 2011. godine i primjenjuje se do 31. prosinca 2012. godine, ili do roka koji Vlada Federacije Bosne i Hercegovine naknadno odredi, što Vlada FBiH periodično i čini. S tim u vezi predlaže se donošenje odluke o izmjeni odluke o provedbi mjera za smanjenje troškova električne energije kućanstvima i stimulaciji energetske učinkovitosti u cilju produljenje roka primjene, do 31. prosinca 2018. godine.

Za korisnike subvencija na računu će biti posebno iskazan iznos subvencije, koji maksimalno može iznositi 5,50 KM po računu za JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo, odnosno 7 KM za JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, a u ovisnosti o utrošenoj električnoj energiji u obračunskom razdoblju. Naime, prema toj odluci, kupce električne energije iz kategorije kućanstava kod JU Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo i JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, koji ostvaruju pravo na najniži iznos mirovine koju je u tekućem mjesecu isplatio Federalni zavod MIO u Federaciji BiH te pravo na stalnu novčanu pomoć korisnicima koji imaju izdane odluke od mjerodavnih službi/centara za socijalni rad u Federaciji BiH, primjenjuje se oblik smanjenja troškova za električnu energiju.

Ovom odlukom subvencionira se potrošnja ispod prosječne, što je ispod 268 kWh mjesečno kod JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo i ispod 348 kWh mjesečno kod JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Prema toj odluci, popis korisnika najniže mirovine Federalni zavod MIO dužan je dostavljati JP Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo i JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, a presliku popisa Ministarstvu rada i socijalne politike FBiH, za svaki mjesec posebno, najkasnije do sedmog dana u tekućem mjesecu, a za subvencije koje će se iskazivati na računima za utrošenu električnu energiju za sljedeći mjesec.

Dostavljanje popisa

Popis korisnika stalne novčane pomoći koji imaju izdane odluke od nadležnih službi/centara za socijalni rad u Federaciji Bosne i Hercegovine resorna županijska ministarstva dužna su dostavljati Federalnom ministarstvu rada i socijalne politike za svaki mjesec posebno, a najkasnije do sedmog dana u tekućem mjesecu. Federalno ministarstvo rada i socijalne politike popise će dostavljati JP Elektroprivreda d.d. Sarajevo i JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, najkasnije do desetog dana u tekućem mjesecu, a za subvencije koje će se iskazivati na računima za utrošenu električnu energiju za sljedeći mjesec. Početni popis korisnika subvencije treba se dostaviti Javnom poduzeću Elektroprivreda BiH d.d. Sarajevo i Javnom poduzeću Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar najdalje sedam dana prije početka primjene ove odluke, i to u elektroničkoj formi. Sljedeći popisi korisnika subvencije sadržavat će samo izmjene i dopune početnog popisa korisnika subvencije.

www.vecernji.ba

Posljednje objavljeno

Iz stoca