Travanj 21, 2021

GSS pronašao izgubljene migrante kod Bihaća, dvojica u životnoj opasnosti

Gorska služba spašavanja pronašla je četiri izgubljena migranta koji su u subotu zalutali na planini Plješevic kod Bihaća.

"Danas u 19:15 sati ekipa GSS - stanica Bihać pronašla četiri izgubljene osobe. Dvije osobe su u jako teškom stanju s promrzlinama opasnim po život, a dvojica jako pothlađeni mada ne i životno ugroženi", potvrđeno je iz GSS-a FBiH.

Osobe se trenutno nalaze u objektu koji je bio najbliži lokaciji pronalaska u kojem su pronađena još dva migranta. U tijeku cijelog dana ekipe GSS - stanice Bihać su pronašli i drugih dvadeset osoba koji su lutali šumama Plješevice te ih zbrinuli i prebacili na sigurno.

"Slijedi transport ozlijeđenih prema Bihaću, a pomoć je zatražena i od mehanizacije koja je raspoloživa kako bi se probio put. Ovim je potražna akcija spašavanja uspješno okončana, a Gorska služba spašavanja Federacije Bosne i Hercegovine može biti ponosna na svoje članove i stanice u sastavu jer je za nepunih pola sata podignuta pripravnost i na raspolaganje se stavilo više od 40 spasitelja iz FBiH", priopćeno je iz GSS-a.

BiH na rubu propasti po odlasku mladih: Njemačka širom otvara vrata

Političke i intelektualne elite su BiH dovele na rub propasti, te više nikakve reforme ne mogu da zaustave odlazak obrazovanog stanovništva, a sve izvjesnija odluka Njemačke mogla bi dodatno da opustoši ove krajeve, smatraju stručnjaci.

Njemačka vlada u utorak raspravlja o novom Zakonu o useljavanju koji će, ako bude usvojen, širom otvoriti vrata obrazovanim ljudima iz regije, između ostalih, i iz Bosne i Hercegovine, piše SrpskaInfo.

Ova vijest ponovo je u prvi plan stavila jedan od najvećih problema s kojima se BiH susreće, a to je odlazak stanovništva.

Ako Njemačka usvoji nacrt zakona, to će, između ostalnog, regulirati dolazak stranaca u zemlju, prije svega stručnih radnika, koji u BiH već godinama imaju spremnu putovnicu, te samo čekaju ovakve vijesti.

Nacrtom zakona je predviđeno da obrazovana zainteresirana osoba smije da radi u Njemačkoj – u bilo kojoj profesiji. To znači da radnu vizu mogu da dobiju i ljudi čija zanimanja ne spadaju u grupu traženih u Njemačkoj.

Ukratko, Njemačka širom otvara vrata stručim ljudima, koji u BiH, nažalost, nemaju što raditi, te ostaje pitanje mogu li nadležni zaustaviti odlazak nezaposlenih, ali i stručnih ljudi koji već imaju radni odnos.

"Političke i intelektualne elite su kreirale atmosferu da protjeruju ljude iz BiH, a ne da ih zaustavljaju. Ljudi su jednostavno obeshrabreni, bez poticaja i nade će biti bolje. Nije više dovoljno pričati o ekonomskim pitanjima, već je potrebno raditi na ulijevanju povjerenja, pozitivne atmosfere, dostojanstava, te različitosti prilika i jednakosti pred zakonom. Kod nas je problem i osporavanje svakog tko misli drugačije", kaže za Srpskainfo Đorđe Vuković, profesor Fakulteta političkih nauka u Banja Luci.

Dodaje da na građane dubok trag ostavljaju i izjave pojednih političara koji jasno odslikavaju stanje u BiH, a kojih je svakim danom sve više.

"Izjava „Niste na funkcijama što ste lijepi i pametni, nego što vas je tu stranka postavila i ima da slušate“ slika je našeg društva. Ovo je egzodus i mislim da je za javnu osudu traženje izgovora u ekonomskim motivima, materijalizmu i stalnim migracijama u Europi", kaže Vuković.

Dodaje da odlazak jedne obitelji iz BiH na nas utječe kao da je otišlo 10.000 ljudi, jer nas je ostalo jako malo.

"Nadležni moraju da se brinu o narodu, jer dolazak jedne ture ispred slovenskog veleposlanstva za nas je nenadoknadiv, pogotovo ako tome dodamo poražavajući natalitet i unutrašnje podijeljenosti", smatra on.

Tome u prilog idu i podaci da je BiH u posljednjih pet godina napustilo više od 150.000 ljudi.

"Ne možemo konkurirati Njemačkoj, skandinavskim zamljama i njihovim uvjetima. Mislim da naši nadležni ništa ne mogu uraditi da zaustave ljude, niti će pokušavati išta da urade", smatra sociolog i univerzitetski profesor Ivan Šijaković.

Suglasan da je ljudima najbitnije prvo vratiti volju i nadu da će biti bolje, dodaje da je za one koji su odlučili da odu potencijalni zakon u Njemačkoj pozitivna stvar, piše Face.ba.

"Treba to sve promatrati manje crnim. Ako se usvoji taj zakon, bit će sreća da netko naše ljude dočeka s naknadama, novim uvjetima i da se prema njima bolje ophode, nego da idu tamo malo po malo i rade na crno. To bi bila dobra vijest za naše ljude koji ne mogu da nađu posao ovdje", smatra Šijaković, dodavši da mnogi ljudi u BiH žive za dan kada će otići odavde, jer drugog načina da uspiju nema.

Kao jedno od mogućih koraka ka naprijed, osim vraćanju volje narodu i boljeg odnosa političkih elita prema građanima, Šijaković navodi posvećivanje pažnje modernim tehnologijama.

"Ne možemo se više oslanjati na resurse koje imamo. Šume, vode i ostalo nam više nisu dovoljni. Mora se u svakom gradu otvoriti informatički digitalni centar, gdje će se mladi ljudi obučavati o novim tehnologijama. To je neophodno, jer za nekoliko godina ništa više neće biti klasično. Ljudi se moraju tome usmjeriti, jer ako to ne budemo radili, mi smo osuđeni da 2050. dođemo u situaciju da ovdje ostane 100.000 ljudi bez ambicija", zaključuje Šijaković.

Alarmanti podaci pokazuju da je od listopada 2017. ovu zemlju napustilo 35.377 osoba, a ukupan broj ljudi koji su otišli iz BiH od 2013. godine je nešto malo više od 150.000.

Ova brojka bit će još i veća kada se u nju uključe podaci iz studenog i prosinca 2017, kao i cijele 2018. godine. Ovo su podaci Unije za održivi povratak i integracije u BiH, koji pokazuju da je BiH balkanska zemlja s najviše imigranata.

Istraživanje: U BiH posluju 242 velika, 1257 srednjih i 25.880 manjih poduzeća

U BiH su samo 242 velika poduzeća, tj. ona koja zapošljavaju više od 250 radnika, podaci su to Agencije za statistiku BiH. Podaci koji se odnose na 2017. godinu pokazali su da u BiH ima 1257 srednjih poduzeća (broj zaposlenih 50 - 249) te 25.880 manjih poduzeća (0 - 49 zaposlenih), piše Večernji list BiH.

Istraživanje Agencije za statistiku obuhvatilo je 75.731 poduzeće i poduzetnika (27.379 poduzeća i 48.352 poduzetnika) s ukupnim brojem zaposlenih 555.590.

Blagi porast

Unatoč još uvijek malom broju velikih poduzeća, vidljiv je blagi porast u usporedbi s 2016. godinom kada su u BiH poslovala svega 192 velika poduzeća, podaci su Agencije za statistiku. Od ukupnog broja poduzeća i poduzetnika obuhvaćenih rezultatima, najveći broj ih je iz područja usluge i iznosi 34.882 (46%), zatim iz područja trgovine 25.278 (33,4%) te potom iz industrijskih djelatnosti 11.570 (15,3%) i građevinarstva 4001 (5,3%). Kada je riječ o poduzetnicima, samo tri spadaju u red velikih, 21 je srednje veličine, a uvjerljivo najveći broj je malih, ukupno 48.328. Promatrano po veličini poduzeća i poduzetnika, kod industrijskih djelatnosti najveći udio (50% i više) u svim varijablama imaju srednja i velika poduzeća, dok u trgovini, građevinarstvu i uslugama najveći udio imaju mala poduzeća.

Kada je riječ o velikim poduzećima, najviše ih ima u prerađivačkoj industriji (113), u trgovini ih je 45, u građevinarstvu 10, dok u poslovanju nekretninama nema nijedno.

Važnost velikih

Prema posljednjim službenim podacima za 2017. godinu, dostupnim preko Poslovnih novina i LRC-a, u BiH postoje 32.292 kompanije, koje su zbrojno ostvarile ukupni prihod od 65,485.823,43 marke. Od ovog broja kompanija, male kompanije čini ukupno njih 27.595 ili 85,45 posto, srednje 3588 ili 11,11 posto, dok velikih ima 1109 ili 3,43 posto.

Ako broj kompanija usporedimo s podatkom o ostvarenim prihodima od prodaje, može se vidjeti da 85,45 posto kompanija ostvaruje 8,867 milijardi maraka prihoda od prodaje ili 13,54 posto. S druge strane, 1109 velikih kompanija, ili 3,43 posto od ukupnog broja, ostvaruje 44,385 milijardi maraka prihoda od prodaje ili 67,78 posto.

Ovo nam zapravo pokazuje kako ipak u BiH mali broj velikih poduzeća ostvaruje 2/3 ukupnih prihoda od prodaje te da su ona okosnica ekonomskog sustava BiH.

Dvojica migranata teško povrijeđena u masovnoj tučnjavi u Mostaru

Iza 21 sat u blizini zgrade Kraša došlo je do tučnjave u kojoj je sudjelovao veći broj stranih državljana, odnosno migranata. Kako neslužbeno saznajemo dvojica su teže povrijeđena.

Povrede su nastupile nakon tučnjave u kojoj je koršteno hladno oružje. Kako saznajemo nekoliko osoba je u bijegu, a više ih je i uhićeno.

Na terenu se nalaze jake policijske snage koji obezbjeđuju lokaciju i rade uviđaj.

klix.ba

HNŽ: U ponedjeljak počinje distribucija premije osiguranja/markice za 2019.

Zavod zdravstvenog osiguranja Hercegovačko neretvanske županije/kantona započinje redovitu distribuciju premije osiguranja/markice za 2019. godinu.

Razdoblje predviđeno za redovitu distribuciju premije osiguranja je od 17.12.2018. do 28.02.2019. godine.
Odlukom Upravnog vijeća Zavoda, cijena premije osiguranja ostaje 20 KM po osiguranoj osobi, s tim da su djeca do navršenih 18. godina života oslobođena plaćanja participacije odnosno premije osiguranja (markice) kao zamjene za participaciju.

Po završetku redovite distribucije premiju osiguranja/markicu mogu kupiti prvoprijavljeni osiguranici , tj. osobe koje nisu bile prijavljene na zdravstveno osiguranje u razdoblju redovite distribucije i to najkasnije 30 dana od dana prijave na osiguranje. Djeca koja u 2019. godini navršavaju 18 godina života, premiju osiguranja mogu kupiti najkasnije 30 dana od dana navršene 18-te godine života.

Kupovinom premije osiguranja osigurane osobe oslobođene su plaćanja participacije za 134 zdravstvene usluge (popis usluga dostupan na www.zzo.ba).

Uplata premije osiguranja za 2019. godinu vrši se isključivo kod ovlaštenih ustanova za obavljanje platnog prometa (banka, pošta) na depozitni  račun Zavoda broj: 5550000004873298 (vrsta prihoda 722 611).

Osigurane osobe koje premiju osiguranja uplaćuju jednom  uplatnicom za više osoba, pored naloga za plaćanje trebaju napraviti popis svih osoba za koje uplaćuju premiju osiguranja. Popis treba sadržavati ime i prezime osobe za koju se uplaćuje premija osiguranja i matični broj (JMB). Napravljeni popis fizičke osobe trebaju potpisati, a pravne osobe ovjeriti i potpisati, prioćeno je iz ZZO HNŽ-a.

Kako bi osiguranicima olakšali kupovinu premije osiguranja (markice) osigurano je 14 punktova na kojima osiguranici mogu preuzeti premije osiguranja i ovjeriti zdravstvene iskaznice.

U nastavku je pregled svih punktova Zavoda, lokacije na kojima se punktovi nalaze, radno vrijeme punktova te informacija gdje je moguće plaćanje premije osiguranja na samom punktu, a gdje to, zbog tehničkih ograničenja, nije moguće:

 

Mjesto distribucije premija osiguranja za 2019.-Punkt
 
Radnici Pošte*  na punktu (PU) za distribuciju premija osiguranja Radnici  Zavoda
u prostorijama Pošte
Radno vrijeme za distribuciju
Područni ured Mostar DA - 7,30-14,00
BH pošta - Sjeverni logor   - DA 8,00-14,00
Dom zdravlja Mostar DA DA 7,30-14,00
Glavna pošta Mostar       DA DA 7,30-14,00
Poštanski ured Avenija DA DA 7,30-14,00
Poštanski ured Balinovac DA DA 7,30-14,00
PU Čitluk DA - 7,30-14,00
PU Čapljina - - 7,30-14,00
PU Stolac   - - 7,30-14,00
PU Neum   DA - 7,30-14,00
Područni ured Ravno - - 7,30-14,00
Područni ured Jablanica DA - 7,30-14,00
Područni ured Konji c DA - 7,30-14,00
Područni ured Prozor Rama - - 7,30-14,00

Izvor: pogled.ba

Posljednje objavljeno

Iz stoca