Travanj 21, 2021

SIP: Prilikom popune Doma naroda FBiH koristiti će se popis iz 2013. godine

Središnje izborno povjerenstvo (SIP) Bosne i Hercegovine na današnjoj sjednici usvojila je odluku o načinu popune Doma naroda Parlamenta Federacije BiH.

Prilikom popune Doma naroda Parlamenta Federacije BiH koristiti će se popis iz 2013. i princip 1/1/1 koji znači da će u Domu naroda Parlamenta FBiH biti najmanje jedan Bošnjak, jedan Srbin i jedan Hrvat iz svakog kantona ukoliko su izabrani.

Za ovaj prijedlog glasalo je 5 članova SIP-a, dok je dvoje bilo protiv. 

Socijaldemokratska partija (SDP), Stranka demokratske akcije (SDA), Demokratska fronta (DF) i Naša stranka (NS) ranije su poručile kako je za njih ovakav način popune Doma naroda PFBiH neprihvatljiv i da će se u slučaju ovakve odluke SIP-a obratiti Ustavnom sudu BiH. 

Zahtjev za ocjenu ustavnosti u ime ovih stranaka, mogu podnijeti članovi Predsjedništva BiH Željko Komšić, zamjenik predsjedavajuće Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Denis Zvizdić, ali i kvalificirana većina u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

Središnje izborno povjerenstvo potvrdilo je rezultate predsjedničkih i parlamentarnih izbora 6. 11. 2018. godine nakon čega su počeli teći rokovi za sazivanje sjednica novoizabranih saziva zakonodavnih tijela Bosne i Hercegovine, Republike Srpske, Federacije BiH i županija, što znači da je 6. 12. 2018. godine bio zakonski rok do kojeg su morali biti izabrani delegati u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH.

Bez Doma naroda Parlamenta Federacije nije moguće popuniti ni Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH s obzirom na to da državne delegate biraju federalni delegati. 

Što se tiče bosanskohercegovačkog entiteta RS, u narednom periodu u Domu naroda PSBiH sjedit će Nikola Špirić, Lazar Prodanović, Dušanka Majkić i Sredoje Nović iz SNSD-a te Mladen Bosić iz SDS-a. Međutim, ni petorka iz RS-a neće moći sjesti u parlamentarne klupe sve dok ne budu izabrani delegati iz FBiH.

‘Moja patrola’ najpopularnija aplikacija u BiH

Za samo nekoliko dana otkako je aplikacija „Moja patrola“ dostupna vozačima u Bosni i Hercegovini, preuzeta je više od 20.000 puta, te je tako zauzela poziciju najpopularnije aplikacije u BiH.

Svim vozačima je dostupna besplatna mobilna aplikacija koja u svakom trenutku zna gdje su postavljeni radari, kamere i policijske patrole.

Aplikacija je aktivna u zemljama regije, a ‘skinulo’ ju je više od 300.000 korisnika, koji su prijavili preko milion akcija.

– Jako sam zadovoljan aplikacijom. Iskreno nisam vjerovao da je tačna i da će mi pomoći. S obzirom na to da moj posao podrazumjeva da sam svakodnevno ‘na točkovima’ mogu slobodno reći da sam sada manje pod stresom i da mi je posao olakšan. Naravno napominjem da se trudim pridržavati pravila i uslova na putu, što poručujem svim učesnicima u saobraćaju – izjavio je Gordan Petković, jedan od korisnika aplikacije.

Princip rada aplikacije Moja patrola je jednostavan – onaj ko primijeti policiju jednim klikom prijavi lokaciju gdje se nalazi, a korisnici dobiju obavijest o policijskim patrolama koje su prijavili drugi korisnici, tako da svaki korisnik u svakom trenutku može potvrditi ili negirati lokaciju patrole.

Složeni algoritam proračunava pouzdanost svake objave, tako da su podaci koji se prikazuju maksimalno precizni.

Izvor: Pogled.ba

Cijene nafte na svjetskim tržištima pale više od 2 posto

NAKON dva tjedna rasta, prošloga su tjedna cijene nafte na svjetskim tržištima pale više od 2 posto jer se ulagači plaše da će usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava izazvati pad potražnje za energentima.

Na londonskom je tržištu cijena barela prošloga tjedna skliznula 2,3 posto, na 60,30 dolara, dok je na američkom tržištu barel pojeftinio 2,7 posto, na 51,20 dolara.

Cijene nafte prethodnih tjedana rasle zbog OPEC-a

Prethodnih tjedana cijene su nafte rasle jer su Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) i njezini partneri dogovorili smanjenje proizvodnje za 1,2 milijuna barela dnevno kako bi podržali cijene.

OPEC će od siječnja iduće godine smanjiti proizvodnju za 800 tisuća barela dnevno, a neovisni proizvođači za 400 tisuća barela, što čini više od 1 posto globalne potražnje.

Međutim, uspon cijena prekinut je nakon što je objavljen niz podataka koji ukazuju na usporavanje rasta najvećih svjetskih gospodarstava, posebice kineskog.

Zabrinjava usporavanje kineskog gospodarstva

U studenome je u drugom najvećem svjetskom gospodarstvu promet u maloprodaji porastao po najnižoj stopi od 2003., dok je industrijska proizvodnja ojačala najsporije u posljednje tri godine jer je oslabila domaća potražnja.

„Najgore tek dolazi i vlasti bi trebale biti vrlo zabrinute, posebice jer se rast potrošnje brzo usporava”, kaže Sue Trish, direktorica u tvrtki RBC Capital Markets.

Kineski mediji pišu kako vlasti razmatraju nove mjere koje bi trebale spriječiti daljnje usporavanje rasta gospodarstva.

Neki analitičari očekuju, naime, da bi se u idućoj godini rast kineskog gospodarstva mogao usporiti na 6 posto, najnižu razinu od 1990. godine, dok se ove godine očekuje rast od 6,5 posto.

Uz to, u studenome je u odnosu na listopad pala prerada nafte u kineskim rafinerijama, što također ukazuje na slabljenje potražnje za 'crnim zlatom'.

„Cijene su se nafte našle pod pritiskom zbog slabih gospodarskih pokazatelja iz Kine, zbog čega je smanjen entuzijazam ulagača koji su očekivali znatniji rast potražnje u 2019. godini”, kaže Andrew Lipow, predsjednik tvrtke Lipow Oil Associates.

Zbog toga na tržištu ponovno vlada bojazan da će, unatoč smanjenju proizvodnje, ponuda biti veća od potražnje, što je i dosad pritiskalo cijene.

U SAD-u rekordna proizvodnja

Naime, od početka listopada cijene su nafte potonule više od 20 posto i zaronile na najniže razine u godinu dana jer su najveći svjetski proizvođači povećali proizvodnju kako bi nadoknadili iransku ponudu na tržištu, a pokazalo se i da iranski izvoz, nakon uvođenja američkih sankcija, nije pao onoliko koliko se očekivalo.

Proizvodnja najvećih svjetskih proizvođača – OPEC-a, Rusije i SAD-a – porasla je od kraja 2017. godine za 3,3 milijuna barela dnevno, na 56,38 milijuna, čime se pokriva gotovo 60 posto globalne potrošnje.

Pritom se u SAD-u, prema vladinim podacima, trenutno proizvodi rekordnih 11,7 milijuna barela dnevno.

Proizvodnja u SAD-u vjerojatno će, kažu analitičari, i u idućem razdoblju ostati na rekordnim razinama, premda je u petak tvrtka Baker Hughes objavila da je prošloga tjedna broj aktivnih naftnih postrojenja u SAD-u pao za njih četiri.

Unatoč tome, ukupan broj od 873 aktivna postrojenja znatno je veći nego u istom lanjskom razdoblju, kada ih je bilo oko 750.

Očekuje se rast cijena u prvoj polovici 2019.

Barclays procjenjuje porast nafte

Što se iduće godine tiče, Međunarodna agencija za energetiku (IEA) procijenila je u najnovijem mjesečnom izvješću da će manjak u ponudi nastupiti u drugom tromjesečju 2019., pod uvjetom da članice OPEC-a i drugi ključni proizvođači poštuju dogovoreno.

IEA je zadržala prognozu za 2019. o rastu globalne potražnje za naftom na 1,4 milijuna barela dnevno, nepromijenjeno u odnosu na prošlomjesečnu prognozu, dok u ovoj godini očekuju rast za 1,3 milijuna barela dnevno.

Analitičari Barclaysa procjenjuju, pak, da bi u prvoj polovici 2019. cijene nafte mogle porasti zbog smanjenja zaliha, izvoznih rezova Saudijske Arabije i isteka roka u kojima su neke zemlje bile izuzete od američkih sankcija na kupnju iranske nafte.

Izvor: index.hr

Pad temperatura digao cijene peleta, ugljena i drva

Pad temperatura u Bosni i Hercegovini doveo je do poskupljenja ogrjeva. Potrošači koji se griju na drva ističu da je ove godine bilo teško doći do drva, ali i da su cijene previsoke. Metar drva s prijevozom tako košta 90 konvertibilnih maraka. Prodavači ističu kako je platežna moć stanovništva jako loša što je vidljivo iz toga što mnogi kupuju drva na vreće. Cijena peleta kreće se od 310 do 360 konvertibilnih maraka po toni. Kupci ističu kako je ove godine dobro, budući da su cijene tone peleta prošle godine u ovo doba prelazile 500 konvertibilnih maraka. U Rudniku Kreka tona ugljena košta 115 KM bez prijevoza, a ako živite u blizini Tuzle, za prijevoz ćete izdvojiti još nekih 16 maraka. U Rudniku mrkog uglja Banovići tona ugljena bez prijevoza košta 144 KM.

vecernji.ba

​Biznismeni iz BiH upozoravaju: Bit će teško doći do radnika i za plaću od 1.000 KM

Etnonacionalizam eskalira do te mjere da se može, na neki način, povijest ponoviti kao što je to bilo prilikom raspada Jugoslavije, kazao je Adil Kulenović, predsjednik Kruga 99, na redovnoj sesiji neovisnih intelektualaca održanoj u nedjelju, u Sarajevu, piše agencija Anadolija.

Ovotjedna tema bila je ”Etnonacionalizam usporava razvoj gospodarstva", a jedan od uvodničara Milisav Tomović, poslovnjak iz Han-Pijeska, istaknuo je da je vrlo zabrinjavajuće da Bosna i Hercegovina sve više ostaje bez stanovnika, posebno mladih ljudi. "Iz etnonacionalizma, koji je udario temelj u tijeku rata, je iznikao kriminal, korupcija i sve ono što je ovo društvo unazadilo i što ga je podijelilo po etnonacionalnim ideologijama i dovelo BiH na ivicu. Nije još kraj došao, ali ako ovakvim tempom budemo nastavili, ostadosmo bez mladih, a ovo što ima privrednih subjekata u BiH je upitno jer iz dana u dan nema radnika, nema ni tehničkog kadra ni običnih radnika. Bit će teško doći do radnika i za plaću od 1.000 maraka. Ja 22 godine ne mogu da nađem radnike koji bi imali plaću oko 1.200 KM u mjestu u kojem ima 600 nezaposlenih ljudi.

Oni više vole raditi za 300 KM u vatrogasnoj službi", rekao je Tomović. Tomislav Grizelj, gospodarstvenik iz Sarajeva, istaknuo je da je u BiH posljednjih 20 godina na sceni "gospodarska ekologija", dodajući da je poseban problem odlazak mladih i obrazovanih ljudi. "Imamo gospodarstvenu ekologiju koja nam govori, 'uništi privredu i nemaš problema s ekologijom'. Ovom zemljom prošli su mnogi osvajači, a narodi su ostajali. Danas kad smo dobili demokraciju narodi nam odlaze. Imamo javašluk, nerad, korupciju i ono što je vrlo sporno u moralu i etici. Mladi i obrazovan kadar nam napušta BiH idući trbuhom i kruhom tamo gdje će se cijeniti njihov rad i gdje će imati veću sigurnost", kazao je Grizelj.

Samir Jusufović, gospodarstvenik koji se prije osam godina iz Švedske odlučio vratiti u BiH, izjavio je da mu je to najbolji potez koji je uradio u životu, napominjući da život u BiH i nije tako loš kako se to obično misli.

"Vratio sam se u najljepšu zemlju na svijetu. Kada me pitaju zašto, ja kažem da je gore sve bolje, ali ovdje je sve ljepše. Mislim da je problem i u percepciji. Svi misle da je tamo negdje sve uredu što jednostavno nije točno. Mi u BiH imamo puno manje kriminala nego u Švedskoj, imamo puno manje silovanja, imamo puno manje terorizma nego u jednoj Njemačkoj ili Francuskoj. Da bi krenuli dalje moramo realno sagledati gdje smo. Nije ovdje tako loše kao što se misli", rekao je ovaj gospodarstvenik. Naglasio je da je ekonomija najefikasniji alat protiv etnonacionalizma.

"Razvojem ekonomije ćemo izbiti najjači instrument etnonacionalizmu iz ruku. Ako ja mogu birati između dva-tri posla, onda ne moram gledati za koga ću glasati da bih dobio posao. Jačanjem ekonomije ćemo puno toga riješiti. Ako ja mogu zaposliti 10 ljudi sutra, i ako će se neko s Pala javiti na posao, to je najjači instrument protiv etnonacionalizma", zaključio je Jusufović.

Posljednje objavljeno

Iz stoca