Travanj 21, 2021

Umirovljenici plate režije, kupe lijekove, a za hranu što ostane

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u ovoj godini u prosjeku je zabilježen rast cijena za 1,8 posto. U listopadu su cijene proizvoda i usluga porasle za od 0,9 posto, piše Večernji list BiH. Povećanje cijene goriva i najava skuplje industrijske struje od siječnja bi mogla uzrokovati i veće cijene različitih roba, a koje će platiti građani. Približavanje kraja stare i na pragu nove godine građani redovito strepe od toga što će im donijeti novo ljeto. Na poskupljenja su već navikli, neizvjesno je samo za koliko. Posebno je teško umirovljenicima, godinu su stariji, često i bolesniji, izdaci su veći, a mirovine premale. Istina, povećanje istih najavljeno je u 2019. godini, ali, nažalost, riječ je o svega nekoliko maraka za one s najnižim mirovinama.

Upozorenje ekonomista

O kazalištu, kinu i putovanjima, umirovljenici i ne razmišljaju. Jedino što im zaokuplja misli su režije, lijekovi i na kraju koliko će im uopće ostati za hranu. Kupovna moć građana sve je manja, a trgovci pokušavaju ostati u okviru postojećih cijena. “Bilo tko tko pokuša razmišljati o povećanju cijena poslije Nove godine, bit će surovo kažnjen činjenicom da će građani na neki način prestati koristiti te proizvode ili ih smanjiti u konzumaciji, a to je opet najgora moguća stvar jer mi, ako želimo pokrenuti gospodarstvo i gospodarsku aktivnost, moramo povećati plaće, smanjiti troškove tih istih plaća i praktički i cijene roba, jer je već statistika kazala da je BiH dostigla skoro dva posto inflacije u ovoj godini”, upozorio je ekonomist Zoran Pavlović. - Usporedi li se to s bruto rastom proizvoda od 3,7 posto koji se očekuje, realan rast je ispod dva posto - dodaje Pavlović i naglašava da bi briga o troškovima građana morala doći u prvi plan jer će u suprotnom građanski prosvjedi biti neminovni.

Preživljavanje

Vratimo se na umirovljenike, kojima je uz nezaposlene u ovoj državi ipak najgore. “Na prehranu i lijekove, na lijekove najviše trošim, što možete, tako je kako je. Mi umirovljenici moramo izdržati, ako mognemo”, riječi su mostarskog umirovljenika u odgovoru na anketu koju je u Mostaru, Sarajevu i Banjoj Luci proveo N1. S njim se slažu i njegovi kolege iz Sarajeva. “O hrani više nema govora, samo režije i lijekovi”, kaže umirovljenik iz Sarajeva “Prilagođavam se, ne mora biti uvijek dobar ručak, kako ima. Mirovinu rasporedim, režije su na prvom mjestu pa onda što ostane, ali i djeca su tu”, izjavio je njegov sugrađanin. Muku po preživljavanju imaju i Banjolučani. “Davanja su skupa. Platiš grijanje, struju, vodu smeće, ima sto nekakvih poreza, i ono ostalo za hranu”, riječi su Banjolučanina. Njegovi sugrađani kažu kako obilaze trgovine da bi pronašli niže cijene i na taj način uspjeli sebi priskrbiti najnužnije. Dok cijene u BiH svako malo rastu, ne nazire se skoriji rast ukupnog životnog standarda građana, osobito standarda umirovljenika. Ipak, za kraj ove godine možemo im poželjeti bar bolje zdravlje u novoj, kako bi bar manje novca davali za lijekove te da im više ostaje za hranu.

vecernji.ba

Prosječna bh. plaća u listopadu iznosila 894 marke

Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u BiH u listopadu iznosila je 894 KM i nominalno je viša za 4,8 posto nego u istom mjesecu prošle godine.

Najniža prosječna neto plaća u oktobru bila je u pružanju smještaja, te pripremi i usluživanju hrane i iznosila je 551 KM, u građevinarstvu je iznosila 592 KM, dok je prosječna neto plaća u administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima iznosila 618 KM, podaci su Agencije za statistiku BiH.

U proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, gasom, parom i klimatizaciji prosječna neto plaća u oktobru iznosila je 1.440 KM, u financijskim i djelatnostima osiguranja 1.405 KM, dok je prosječna neto plata u sektoru informacija i komunikacija iznosila 1.294 KM.

U BiH je prosječna mjesečna bruto plaća u oktobru iznosila 1.379 KM i nominalno je viša za 4,1 posto nego u istom mjesecu prošle godine, te viša za tri posto u odnosu na prosinac 2017.

Izvor: Srna

Njemačka kao El Dorado za radnike iz BiH

Brojni Bosanci i Hercegovci s nestrpljenjem očekuju najavljene olakšice za dobivanje radnih viza za Njemačku. I dok čekaju, mnogi vrijeme koriste za prekvalifikaciju.

Ono što povezuje Alena iz Sarajeva i Dragana iz Doboja je želja da se što prije domognu posla u Njemačkoj. Zato se obojica žele prekvalificirati, izučiti moderne, precizne vrste varenja, budući da su, kako kažu, u Njemačkoj, ali i Austriji, Nizozemskoj i nekim drugim članicama EU-a, varioci jako traženi, piše Deutsche Welle.

"Supruga ima stalan posao, ja povremeno radim, nešto i zaradim, ali sve to nije ni blizu dovoljno da ‘spojimo kraj s krajem', da djetetu osiguramo normalno djetinjstvo i da se ‘izvadimo' iz dugova i kredita. Ovako više ne može”, kaže Alen.

Ovaj 42-godišnji tekstilni tehničar razmišljao je što i kako, pa se nedavno odlučio prekvalificirati za varioca. Trenutno razmišlja koja mu je opcija povoljnija - specijalistički tečaj u Tuzli ili u Doboju, gdje, ukoliko uspješno okonča obuku i položi ispite, dobiva certifikat o stručnosti s njemačkim, odnosno austrijskim pečatom, priznatim u svijetu. Svoju budućnost, premda bez konkretnih osnova, vidi u Njemačkoj.

Akademija varenja u okviru Visoke poslovno-tehničke škole u Doboju, prema riječima menadžera Srđana Kovačevića, postoji nepune dvije godine i kroz nju je prošlo već nekih 80 polaznika kojima je pružena prilika da se obuče za moderne metode varenja plinovima poput CO2, argona ili helija.

Obukom do lakšeg odlaska

"Obuka za varioca traje mjesec i pol do dva, ovisno koliko sati je potrebno, odnosno koliko su ljudi sposobni naučiti. Svaka grupa ima 7-8 polaznika, a radi se isključivo o praktičnoj obuci, po osam sati dnevno, i ljudi koji završe tu obuku mogu odmah početi raditi u Njemačkoj i drugim zemljama EU-a”, kaže Kovačević za Deutsche Welle.

Po uspješno obavljenom ispitu, u nazočnosti stručnjaka iz Austrije, novi varioci dobivaju takozvani WIFI certifikat (Wirtschaftsförderungsinstitut) austrijske Gospodarske komore (WKO - Wirtschaftskammer Österreich), nakon čega, kako tvrdi, stižu i prve ponude i poslovi.

Gotovo svi koji se zanimaju ili upišu Akademiju varenja, kako kaže Kovačević, za cilj imaju odlazak u Njemačku. "Pošto se dugo čeka na proceduru za dobivanje radne vize, onda često prvo idu u Sloveniju, jer se za Sloveniju čeka oko tri mjeseca na ‘papire'. Onda rade za slovenske firme koje ih vode u Njemačku. Te firme s radnicima potpisuju ugovor na godinu dana i oni poslije toga ostaju u Njemačkoj”, pojašnjava Kovačević.

Njegovu priču potvrđuje Dragan, 30-godišnjak iz Doboja. Ulazi u Kovačevićev ured i raspituje se kada počinje sljedeći krug obuke, jer u Sloveniji hitno traže varioca i ima šansu da ide jako brzo. Objašnjava da je jedan od varioca iz BiH, obučenih baš u Doboju, nakon par mjeseci u Sloveniji dobio posao u Njemačkoj i da za njega u slovenskoj firmi sada traže zamjenu.

"Akademiju varenja sam odlučio upisati zbog bolje mogućnosti zaposlenja, a i zbog veće zarade. Nadam se da ću karijeru ostvarivati vani, a krajnji cilj po pitanju destinacije nisam odredio, bitno mi je da zarada bude bolja”, pojašnjava Dragan za Deutsche Welle. Dodaje da u Doboju ima stalni posao, ali da nije zadovoljan uvjetima rada, a ni zaradom, te da je spreman "napustiti sve i otići negdje u potrazi za boljim”. "Spreman sam postati ‘gastarbajter'”, naglašava.

Čuđenju nema mjesta jer, prema riječima menadžera Akademije varenja, varioci su na domaćem terenu plaćeni od 3.5 do 6 konvertibilnih maraka (1.75 do 3 eura) po satu, što se teško može usporediti sa satnicom od 15 do 17 eura u Njemačkoj.

Razlozi za odlazak

Bolja satnica, kako smatra Vedran Gligorić, direktor Osnovne škole "Dositej Obradović” u Doboju i odbornik u Skupštini grada, nije jedini razlog za odlazak ljudi, posebno mladih. "Najveći problem je nefunkcioniranje sustava u BiH. Osim nefunkcioniranja sustava, po meni, glavni problem je besperspektivnost, beznađe”, kaže Gligorić.

"Kada govorimo o odlasku mladih, u čemu Doboj prednjači, mladim ljudima je razlog za odlazak i taj što ne vide nadu da se nešto može promijeniti, da nešto može krenuti na bolje. Ne postoji neka perspektiva da se čovjek dokaže svojim radom, da napreduje i da to neko cijeni”, naglašava Gligorić.

Dobojska regija, koja je slovila za jako gospodarsko područje, željezničko čvorište bivše Jugoslavije, grad male privrede, smatra on, tipično je ogledalo stanja u BiH, kao primjer jedne "nefunkcionalne zajednice”. Doboj bi, prema njegovim riječima, trebao biti perspektivan grad, otvoren za razvoj turizma, privrede, kulture, ali zahvaljujući aktualnoj političkoj situaciji, kako na višim razinama tako i na lokalnim, od toga nema ništa, a ljudi odlaze.

Evidentno je da odlazak radne snage, kvalificiranih radnika iz BiH, ostavlja tragove na ionako turobnu ekonomsku sliku zemlje. U tom smislu, teško je biti optimističan s prosječnom plaćom od nekih 880 konvertibilnih maraka (440 eura) i mjesečnim troškovima života koji, prema procjenama sindikata, dosežu skoro 2.000 KM (1.000 eura) za četveročlanu obitelj, pa je nastavak odlaska ljudi iz BiH neminovan.

Ekonomski faktor, smatra direktor Unije udruženja poslodavaca RS Saša Aćić, je ključni faktor za odlazak ljudi. Dodaje da ipak ne treba zaboraviti ni druge razloge zbog čega napuštaju bh. prostor, a to su prije svega "politička nestabilnost i pravna nesigurnost, kao dva jako bitna faktora”.

Moguća rješenja

Jedno od rješenja svakako bi, smatra on, trebalo biti povećanje neto plaća, ali i ozbiljniji odnos kako poslodavaca, tako i izvršnih vlasti. "U tom smislu, mi s Vladom RS realiziramo Memorandum koji podrazumijeva rasterećenje oporezivanja rada koje direktno preusmjeravamo u rast neto plaća zaposlenih. Pored rasta plaća, koji je neminovno veliki zadatak kako za poslodavce, tako i za vlasti u RS i BiH, mi smatramo da je potrebno harmonizirati odnose između poslodavaca i radnika u samim poduzećima. To podrazumijeva da svi oni radni standardi, odnosno prava iz radnog odnosa trebaju biti poštovani u cijelosti”, kaže Aćić za Deutsche Welle.

U tom smislu, naglašava, moraju biti regulirana prava radnika i lokalna legislativa mora biti usklađena s međunarodnim standardima, a svakako je "potrebno učiniti i značajne iskorake u smislu unapređenja uvjeta u samim tvrtkama”. Također, dodaje Aćić, svakako se mora poraditi i na prelasku ljudi iz javnog u realni sektor, uz "jasno planiranje dinamike takvih poteza s obzirom na značajan višak radne snage u javnom sektoru”.

Sličnih stavova je i Udruženje poslodavaca FBiH. ”Ljudi odlaze zbog socijalne i političke nesigurnosti, ideoloških i nacionalnih podjela, osjećaja besperspektivnosti i općeg stanja nezadovoljstva življenjem u ovako strukturiranoj BiH. Generalno loš i nepovoljan ambijent za privređivanje može se poboljšati potrebnim pravnim i sustavnim promjenama”, upozoravaju iz Udruženja.

Za stambeno zbrinjavanje braniteljske populacije Vlada HNŽ izdvojila 560.000 KM

U prostorijama Ministarstva za pitanja branitelja Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) u srijedu je počelo potpisivanje ugovora o dodjeli jednokratne novčane pomoći za rješavanje stambenih potreba u okviru koje će ove godine bespovratne sredstva dobiti 129 branitelja i braniteljskih obitelji.

Ministar za pitanja branitelja HNŽ-a Oliver Soldo u izjavi za novinare kazao je kako je u županijskom proračunu za 2018. godinu izdvojeno 560.000 maraka za stambeno zbrinjavanje branitelja i članova njihovih obitelji.

- Za dobivanje tih sredstava zaprimili smo 372 zahtjeva od kojih je povjerenstvo, koje je imenovalo Ministarstvo, utvrdilo da je validno 180 aplikacija. Obišli smo tih 180 objekata branitelja, izvršili uvid s aspekta građevinske struke, a također smo izvršili i slikanje svakog objekta pojedinačno kako bi ovaj proces učinili što transparentnijim. Od 180 aplikacija neke su otpale tijekom uvida na terenu, neke zbog manjka bodova pri bodovanju, tako da je na kraju njih 129 ostvarilo pravo na dobivanje jednokratnih bespovratnih sredstava - kazao je Soldo.

Među 129 odabranih aplikacija 14 je obitelji poginulih branitelja, 52 ratna vojna invalida i 63 razvojačena branitelja.

Ministar Soldo dodao je kako je ovo samo jedan od programa koje Ministarstvo branitelja realizira u tekućoj godini.

- Sukladno našem programu i planiranom proračunu od 2.060.000 maraka za dopunska prava branitelja, mi smo kroz program zdravstvene zaštite utrošili otprilike 248.800 maraka čime smo zdravstveno osigurali 2. 297 osiguranika - kazao je Soldo.

Po njegovim riječima, Ministarstvo za pitanja branitelja HNŽ-a zadovoljno je ostvarenjem programa u tekućoj godini.

- U proteklim godinama ovo ostvarenje iznosilo je negdje između 95 i 98 posto uspješnosti, a očekujem da će i ova godina biti na toj razini. Za sljedeću godinu sredstva su uvećana za oko 15 posto te ćemo imati 2.410.000 maraka na raspolaganju za dopunska prava branitelja - istaknuo je.

Ministar Soldo najavio je i neke nove programe potpore braniteljskoj populaciji, poput preventivnih zdravstvenih pregleda i brige o mentalnom zdravlju branitelja, pojačane lepeze pomoći za stambeno zbrinjavanje te kvalitetnije programe upošljavanja i samoupošljavanja.

Proces digitalizacije društva u BiH pokreće industrija

Uvodna konferencija o temi “Digitalizacija bosanskohercegovačkog društva” kao najava puno većeg skupa na ovu temu, koji je najavljen za proljeće iduće godine, ali i procesa digitalizacije u BiH, održana je jučer u Sarajevu. U tri panela okupljenima o temi digitalizacije različitih sfera društva govorilo je 30 sudionika.

U uvodnom obraćanju Vjekoslav Vuković, dopredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, koja je uz organizaciju GlobalGPS BH organizator skupa, istaknuo je kako je ICT sektor najbrže rastuća grana industrije u BiH koja može biti generator sveukupnog razvoja naše zemlje. “ICT sektor u BDP sudjeluje s 9,7 posto. U odnosu na 2010. godinu ovaj sektor bilježi rast od 60 posto, a broj zaposlenih u ovom razdoblju porastao je za 67 posto. ICT sektor veliki je potencijal BiH koji može biti generator razvoja i povećanja izvoza“, istaknuo je, uz ostalo, Vuković. Vlatko Drmić, pomoćnik ministra prometa i veza BiH, okupljenima je prezentirao pokazatelje koji BiH svrstavaju na začelje po konkurentosti i korištenju suvremenih tehnologija. U ovom procesu naša zemlja značajno zaostaje, a jedan od načina da dostignemo razvijeni svijet je edukacija jer ljudski potencijali, u smislu osposobljenosti i vještina u korištenju modernih tehnologija, postaju značajniji resurs od zemljopisnog položaja i prirodnih resursa. “Digitalizacija je proces u koji zajedno trebaju krenuti predstavnici vladinog i privatnog sektora, kao i akademske zajednice“, istaknuo je Drmić.

Usporedba sa zemljama okruženja, kao i svjetskim velesilama, jedan je od načina na koji BiH može doći do podataka gdje smo kad su u pitanju ICT tehnologije i njihova primjena u svim sferama društva. Proces digitalizacije društva u susjednoj Republici Hrvatskoj predstavio je Ivan Del Vechio, veleposlanik RH u BiH. Od članica Europske unije, istaknuo je Del Vechio, prva u digitalizaciji je Danska, Hrvatska je na 22. mjestu od 28 članica, a od zemalja regije najdalje je otišla Slovenija. “Republika Hrvatska je 2016. godine formirala Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva koji prati digitalizaciju svih sfera društva. Digitalizacija je proces koji mijenja dosadašnji način rada i razmišljanja, ne izbacujući iz fokusa čovjeka”, kazao je hrvatski veleposlanik u našoj zemlji. Zbog činjenica da su BiH i RH najvažniji vanjskotrgovinski partneri s trendom izjednačavanja međusobnih investicija, odnosno da imaju povezane ekonomije, Del Vechio je istaknuo važnost ovog procesa i za BiH posebno u kontekstu približavanja članstvu u EU i mogućnosti korištenja europskih fondova za razvoj ICT sektora kao i društva u cjelini.

Budući da proces digitalizacije bh. društva, pokrenut prije 15-ak godina, nije dao značajnijeg rezultata, ovog puta proces će pokrenuti oni koji u njemu vide neiskorišten potencijal razvoja.

“Ovo je prvi put da proces pokreće industrija preko Vanjskotrgovinske komore BiH. Digitalizacija nije samo ICT sektor, koji je samo alat za procece digitalizacije svih sfera društva i korištenje ogromnih potencijala razvitka koji se otvaraju ovim procesom”, istaknuo je Haris Hadžialić, direktor organizacije GlobalGPS BH.

vecernji.ba

Posljednje objavljeno

Iz stoca