Travanj 21, 2021

Bh. planine spremno dočekuju skijaše

Krajem prosinca na bh. planinama službeno započinje zimska turistička sezona 2018./2019., a na području SBŽ-a, središnjeg dijela BiH s najviše skijališta, čak sedam ski-centara će zaljubljenicima u zimske sportske aktivnosti ponuditi više od 50 kilometara uređenih skijaških staza, piše Večernji list BiH.

Bogatiji sadržaji

SBŽ je prema broju posjeta i turističkih destinacija, među prvima u oblasti turizma u BiH, a iako se protekla zimska turistička sezona po količini snijega i posjetu turista ocjenjuje kao uspješna, iz Turističke zajednice SBŽ-a nadaju se da će ova iduća biti još uspješnija. “Srednjobosanska skijališta postala su veoma konkurentno zimsko odredište na bh., ali i europskom turističkom tržištu, a trudimo se da u svakoj idućoj sezoni unaprijedimo i obogatimo turističku sadržaje na svih sedam ski-centara na ovom području. Jedan takav ski-centar, koji je posebno zanimljiv i koji se izdvaja kvalitetnom skijaškom infrastrukturom i ponudom, je naš najmlađi Ski-centar Raduša”, dodao je Matošević. Na samo 20 km udaljenosti od Gornjeg Vakufa-Uskoplja, smješten je pravi mali zimski raj sa svim potrebnim turističkim sadržajima koji zadovoljavaju potrebe modernog turiste. Predivni prizori planine, prekrivene bijelim zastorom, malo koga ostave ravnodušnim. Najveće zanimanje za ovim skijalištem svakako dolazi iz Republike Hrvatske i Hercegovine, s obzirom na blizinu same destinacije te iznimnu kvalitetu skijaških terena i skijaške infrastrukture, a cijene se nisu mijenjale u odnosu na prošlu godinu.

Veća posjećenost

Osim Ski-centra Raduša i ostale bh. planine privlače sve veći broj ljubitelja skijanja kako iz BiH tako iz RH, ali i drugih europskih zemalja. Što se tiče Blidinja, intenzitet posjećenosti je sve veći. “Skijaši nam dolaze iz svih dijelova BiH, a naravno da su najbrojniji skijaši iz Hercegovine i Dalmacije, dubrovačko područje”, kazao nam je u razgovoru Ivica Rezo, voditelj skijališta Blidinje. Da je slično i na kupreškom skijalištu Adria ski, potvrdio nam je voditelj centra Zvonko Bagarić. “Špica skijaške sezone je od Božića do 15. siječnja i u tom vremenu smo kompletno rasprodani, ali, naravno, uvjet je samo da nam posluže i vremenske prilike. Ljudi već prate vremensku prognozu i tako se i uklapaju”, kazao je Bagarić.

Za sada ništa od solarne elektrane između Ljubinja i Stoca vrijedne 150 mil. KM

Od skore gradnje solarne elektrane u Ljubinju, vrijedne 150 milijuna maraka, a koja bi donijela privredni preporod ovoj hercegovačkoj općini, bar zasad neće biti ništa, pišu "Nezavisne novine".

Naime, Ministarstvo industrije, energetike i rudarstva RS poništilo je odluku o dodjeli koncesije za njenu izgradnju i korištenje jer se na javni poziv objavljen ljetos nitko nije javio.

To je interesantno s obzirom na to da su dvije kompanije od početka najavljivale kako će se boriti da dobiju ovu koncesiju, koja je dodjeljivana na period od pedeset godina.

Jedna od njih je i "IFS Solar", na čiju inicijativu je raspisan poziv za dodjelu koncesije, a koja na kraju nije konkurirala.

Kako nezvanično saznajemo, na poziv se nisu javili jer nisu imali zatvorenu financijsku konstrukciju za ovaj projekat.

"Nisu mogli da osiguraju novac, a rok za prijavu je istekao", kazao nam je izvor dobro upućen u ovaj slučaj. Ipak, kako dodaje, oni nisu u potpunosti odustali jer i dalje traže sredstva, te će se ponovo javiti čim do njih dođu.

Sa druge strane, u resornom ministarstvu kažu kako nije izvjesno da li će i kada biti raspisan novi javni poziv.

"U skladu sa Zakonom o obnovljivim izvorima energije i efikasnoj kogeneraciji, električna energija proizvedena u solarnim elektranama veće instalirane snage od jednog MW mora se prodavati na tržištu, što je teško osigurati. Pretpostavljamo da je to bio i razlog zbog čega nije dostavljena nijedna ponuda, odnosno zainteresirane kompanije nisu mogle osigurati predugovor o otkupu električne energije kako je bilo definirano tenderskom dokumentacijom", odgovaraju iz Ministarstva.

"IFS Solar" Ljubinje u većinskom je vlasništvu turske kompanije "Capital Group", a koja je još 2016. godine najavila ulaganja u solarne elektrane vrijedne stotinama miliona eura u cijeloj BiH.

Iako smo više puta pokušali da dođemo do njenih predstavnika, to nam nije pošlo za rukom.

Vlasnici su i osnivači firme "ITM Controls" Sarajevo, "IFS Solar" Sarajevo, "Smart Energo Sistemi" Pale i "Energoinvest TAT-IFS".

Darko Krunić, načelnik Ljubinja, nam je u kratkom razgovoru kazao kako i sam pokušava da dođe do bilo kakvih korisnih informacija u vezi s izgradnjom ovog objekta, ali da u tome ne uspijeva.

Kada je elektrana u pitanju, njena procijenjena instalirana snaga je trebalo biti 65 megavata, a godišnja proizvodnje 104 gigavat-sata.

U planu je bilo da se gradi na lokalitetu Ljubinjsko brdo, koje je udaljeno oko dva kilometra od centra Ljubinja prema općini Stolac, sa lijeve i desne strane magistralnog puta.

Od ponuđača je traženo da uz ponudu dostave i studiju opravdanosti dodjele koncesije s elementima procjene zaštite životne sredine.

Širokobriješki Hering izvodi radove na autocesti preko Dubravske visoravni u Hercegovini

Radovi na poddionici Buna - Počitelj, autoceste A1, uveliko su odmakli. Radovi su službeno počeli 3. kolovoza, a trenutno se izvode pripremni i zemljani radovi. Rok za završetak radova na ovoj poddionici je 18 mjeseci.

Ako se vozite ovih dana Dubravskom visoravni začudit ćete se kad oko Bivoljeg Brda ugledate brojnu mehanizaciju i drugačiji krajolik od onog koji ste posljednji put vidjeli. Mehanizacija pripada kompaniji Hering iz Širokog Brijega koja je u svibnju mjesecu potpisala ugovor za izgradnju vrijedan 25,7 milijuna eura.

Sredstva su osigurana putem Europske banke za obnovu i razvoj, a nadzor nad gradnjom vrši kompanija Aecom S.L.U. iz Španjolske.

Poddionica Buna - Počitelj je duga 7,2 kilometra i dio je dionice autoceste na Koridoru 5C Mostar jug – Počitelj. Smještena je na geološki i morfološki izuzetno povoljnom relativno ravnom terenu.

Počinje na oko četiri kilometra južno od sela Hodbina, a trasa je položena tako da ne presijeca gušće naseljena područja, nego prolazi iznad kanjona Neretve u blizini nekoliko naseljenih mjesta i završava neposredno ispred petlje Počitelj.

Trasa uključuje dva natputnjaka, jedan potputnjak i dva prolaza za životinje, kao i izgradnju dvostranog odmorišta Rotinski potok. Radovi se trenutno izvode na tri mjesta, a posebno je izraženo miniranje krševitog kraja. Graditelji su već naišili i na jednu kavernu, ali je ona uspješno svladana.

Izvor: Pogled.ba

Psiholozi upozoravaju: Djeca su previše vremena pred ekranima

Roditelji koji brinu da im djeca provode previše vremena pred ekranima sada zaista imaju razloga za brigu. Naime istraživanje koje je naručio britanski Nacionalni institut zdravlja pokazalo je promjene na mozgu kod djece koja su ekranima bila izložena više od sedam sati dnevno, i niže kognitivne vještine među djecom koja su pred ekranima provodila više od dva sata dnevno, piše 24sata.hr.

- Kad je studija pokazala da postoji veza između vremena provedenog pred monitorima i negativnih posljedica, neki su tvrdili da je riječ o najnovijoj 'moralnoj panici' koja se širi protiv tehnologije, kaže prof. psih. i autorica knjige 'iGen'  dr. Jean Twenge i pita se 'zar nisu i roditelji generacije 'babyboomersa' (ljudi rođeni nakon II. svjetskog rata), kao i roditelji X generacije (rođeni od 1860. - 1900.) brinuli da im djeca previše vremena provode pred TV-om ili telefonirajući, a ispala su dobro?

Pa po čemu su onda prijenosni elektronski uređaji, tehnologija koju odabiru današnji klinci, drugačiji?

- Ne treba objašnjavati da su zbog prijenosnih uređaja koji su nam danas dostupni, uključujući pametne telefone i tablete, dnevne sobe poprilično drugačije nego nekada kad su u njima bili samo televizor i telefon s brojčanikom - kaže dr. Jean Twenge i objašnjava da  su znanstvenici pratili i navike gledanja televizije i ustanovili da prosječan tinejdžer u SAD-u nije pred TV-om provodio više od dva i pol sata dnevno.

No kako su se mediji razvijali, raslo je i to vrijeme pa se vrijeme koje tinejdžeri provode pred digitalnim medijima od 2016. popelo na čak šest sati dnevno. To je vrijeme dovoljno da' izgura' vrijeme koje su djeca prije provodila na drugim aktivnostima, ili na interakciji s prijateljima 'licem u lice', čitanju ili izlascima.

- Aplikacije koje pružaju digitalni mediji, pa i mobiteli, su dizajnirane tako da se na njih 'navučemo'. Kako je jednom za aplikacije na pametnim telefonima rekao bivši izvršni direktor sa Silikonske doline Tristan Harris, 'na telefonima u 70-ima nisu svakodnevno radile stotine inženjera da bude što uvjerljiviji' - objašnjava dr. Twengle i kaže kako, za razliku od telefona sa žicom i televizora, pametni telefoni danas 'prate' djecu svugdje pa i u školu, gdje i učitelji kažu da su konstantna smetnja i da odvlače pažnju, pa i u društvo, gdje teško da ijedan razgovor može proći, a da ga ne omete zvonjava mobitela (a danas čak postoji i izraz za to, phubbing; od phone i snubbing; snubiti).

Prema mnogim studijama, klinci i tinejdžeri koji provode više vremena pred monitorima manje spavaju. Možda baš zato što su toliko vremena pred mobitelima pa im to uzima i vrijeme koje bi proveli spavajući, ali postoji i psihološki razlog; plavo svjetlo koje emitiraju ekrani zavarava naš mozak i uvjerava ga da je još dan zbog čega ne proizvodimo dovoljno 'hormona sna' melatonina da bismo brzo zaspali i naspavali se. - objašnjava dr. Twenge i nastavlja:

- Neki mogu misliti da je televizor 'jednako loš kao i mobiteli', oduzima vrijeme i emitira isto plavo svijetlo. No moji kolege i ja smo promatrali vezu između gledanja televizije i sna, baš kao što promatramo vezu između sna i prijenosnih uređaja. Uz pomoć roditelja smo došli do zaključka da djeca između druge i desete godine života koja pred prijenosnim elektronskim uređajima provode više od četiri sata dnevno manje spavaju u usporedbi s djecom koja uopće nisu izložena istim uređajima.

Vrijeme pred televizijom isto utječe na san ali ne toliko, kaže dr. Twenge.

- Što se tiče tinejdžera, oni između 14 i 17 godina koji su provodili više od četiri sata dnevno pred prenosivim uređajima bili su za 44 posto više neispavani od onih koji uopće nisu bili pred mobitelima i tabletima. No kad se kontroliralo vrijeme provedeno pred njima, vrijeme koje su igrali igrice na konzolama ili gledali TV nije imalo prevelik utjecaj na san. - kaže dr. Twengle.

Zašto su prenosivi uređaji više povezani s manjkom sna?

Televizor psihološki nije toliko stimulativan za klince kao npr. mobitel, a pametni telefoni i tableti se, za razliku od televizora mogu i potiho unijeti u sobu, pa čak i u krevet pa ih neki klince koriste i po cijele noći. A to bi moglo objasniti i zašto je deprivacija sna kod tinejdžera svoj vrhunac doživjela baš 2012., kad su mobiteli već postali sveprisutni.

- Ustvrdili smo da i gledanje televizije više sati dnevno utječe na san, pogotovo kod djece školske dobi. Zato mislimo da su se roditelji prije 70 i 80 godina s pravom brinuli da im djeca previše gledaju TV. No njihove brige možda nisu bile opravdane kao brige roditelja zbog pametnih telefona danas. Pa što bi roditelj trebao napraviti?

Za početak, neka pametni telefoni i tableti tijekom vremena spavanja ostanu izvan sobe. Pokušajte ih ne koristiti sat prije spavanja da ne uzrokuju manjak melatonina. I najvažnije, za roditelje i za djecu je dobro pravilo od maksimalna dva sata dnevno pred prijenosnim uređajima. Samo nemojte ostatak vremena gledati televiziju - zaključila je dr. Twenge.

BiH ne zna s novcem: Socijalna davanja promašuju potrebite

Sve razine vlasti u BiH izdvojile su čak 4,2 milijarde KM na socijalna davanja ili oko 33% ukupnih proračunskih rashoda.

Podatak je objavila Direkcija za ekonomsko planiranje BiH, a odnosi se na 2016, piše Večernji list BiH.

Prema ovim podacima, BiH je u samom vrhu zemalja u cijeloj Europi po izdvajanjima za socijalnu zaštitu. Ipak, ovo ne znači da je naša socijalna politika najbolja. Naprotiv, generalna je ocjena mnogobrojnih stručnjaka, ali i samih predstavnika vlasti, da socijalna davanja nisu ciljana i da ne postoje jasni kriteriji.

Loše usmjerena

Više od 25 % ove pomoći odlazi u ruke petine stanovništva koje ima dobra primanja i čak spadaju u bogatiji sloj građana. Svjetska banka je više puta naglašavala kako je ovakav sustav neodrživ i stvara ogromno opterećenje proračunima, a da pritom ne ostvaruje cilj – a to je zaštita najugroženijih skupina.

Njihov stav je da su ovi pretjerani proračunski troškovi vrlo loše usmjereni jer najveći dio dolazi do bogatijega sloja stanovništva, dok 20% najsiromašnijih dobiva samo oko 17%.

Cenzusi samo za djecu

Osnovni razlog ove nejednakosti je što se najveći dio socijalnih transfera kod nas dodjeljuje na bazi statusa, a ne na bazi utvrđenoga socijalnog stanja.

Zanimljivo je da je država od svih socijalnih transfera jedino naknade usmjerene najugroženijima, a to su stalne i jednokratne novčane pomoći i većina naknada za djecu, uvjetovala imovinskim i dohodovnim cenzusom.

Javnost je nedavno ostala šokirana viješću da su trojke izgubile pravo na dječji dodatak zbog 1,05 KM.

Naime, u obrazloženju o ukidanju dječjeg dodatka stoji da cenzus za ostvarivanje prava na dodatak za djecu s troje djece iznosi 82,95 KM, a obitelj je po članu imala 84 KM.

Točnije otac, koji jedini ostvaruje prihode, ima plaću od 420 KM. Prema podacima Ujedinjenih naroda, 18,1 posto stanovništva u BiH živi s primanjima nižim od 237 KM mjesečno, odnosno ispod linije koja označava kritično siromaštvo, navodi Večernjak.

To otprilike znači i da je svaki šesti građanin BiH siromašan. BiH je peta po siromaštvu u Europi.

Posljednje objavljeno

Iz stoca