Travanj 21, 2021

Agrokor dobro posluje, podiže plaće, zapošljava…

Iz svega što se vezano uz postupak izvanredne uprave u Agrokoru događalo tijekom 2018. može se izvući nekoliko važnih zaključaka. Prije svega, Agrokor može opstati kao jedna od najvećih kompanija u ovom dijelu Europe jer svakako ima perspektivu i bazu kojom može konkurirati na tržištu.

Uostalom, važan faktor uspjeha postupka izvanredne uprave u Agrokoru bila je sposobnost kompanija da u vrlo izazovnim okolnostima poboljšaju poslovanje, osobito efikasnost. Njihovi dobri rezultati podloga su budućnosti Grupe koja će, kako su to definirali vjerovnici u nagodbi, počivati na tri glavna stupa: maloprodaji, prehrani i poljoprivredi, piše Lider.

Snaga Grupe ogleda se i u tome što je u samo dvije godine, zahvaljujući velikoj volji svih dionika koji su na bilo koji način bili uključeni u proces, uspješno realizirano jedno od najvećih financijskih restrukturiranja u svijetu. Usprkos strahu prijeteći slom najveće privatne kompanije u Hrvatskoj i regiji nije slomio ukupno gospodarstvo i nije ostavio posljedice koje bi se osjećale još godinama. Upravo suprotno, kompanija je, bez lipe troška za porezne obveznike, izašla iz predstečajnog režima, prošla nagodbu više od 5700 vjerovnika, definirana je nova grupa s novom vlasničkom i organizacijskom strukturom.

Agrokor danas vrlo dobro posluje, osigurava prihode državnom proračunu i u odnosima sa svojim poslovnim partnerima poštuje sve ugovorene rokove. Štoviše, zapošljava, podiže plaće zaposlenicima i provodi niz aktivnosti kojima dodatno unapređuje radno okružje. Samo u Konzumovoj maloprodaji i logistici u ovoj je godini zaposleno više od 1300 ljudi. Istodobno je u proteklom razdoblju umjesto karijera u dobrim kompanijama u inozemstvu nekoliko kvalitetnih menadžera svoj profesionalni put odlučilo nastaviti u Agrokoru, u Hrvatskoj.

Za povećanje božićnica i drugih nagrada za zaposlenike u kompanijama u većinskom vlasništvu u Hrvatskoj Grupa je za ovu godinu ukupno izdvojila više od 35 milijuna kuna. Osim toga, većina Agrokorovih kompanija svojim zaposlenicima osigurava i mnoge druge pogodnosti, od uskrsnica i regresa do solidarne pomoći u izvanrednim životnim okolnostima i ostalog. Povećali smo sigurnost radnih mjesta znatnim povećanjem udjela ugovora o radu na neodređeno. I dalje radimo na povećanju plaća zaposlenika, posebno onih s najnižim primanjima.

Promjena percepcije sustava

Tako smo u samo devet mjeseci uspjeli potpuno promijeniti percepciju sustava: od kompanije koja je bila u problemima postali smo okružje u kojem kvalitetan kadar želi graditi karijerni put. Grupa Agrokor postala je poželjan poslodavac koji uza sigurnost egzistencije nudi razvojni zamah u kojem vrijedi sudjelovati. To, kao i sve što je tijekom postupka izvanredne uprave postignuto u Agrokoru, osobito u svjetlu očuvanja radnih mjesta u sustavu, naš je doprinos demografskoj politici zemlje kojom se nastoji smanjiti odljev radne snage iz Hrvatske.

Iz takve današnje perspektive teško je prisjetiti se kako je još samo prije dvije godine kriza likvidnosti u Agrokoru zaustavljala pogone, odbijala dobavljače, praznila police na prodajnim mjestima i na kraju izazvala blokadu cijelog sustava te širenje panike zbog mogućih posljedica njegova kraha na cijelo okružje. Agrokorov stečaj značio bi potencijalni gubitak više od 50 tisuća radnih mjesta u Hrvatskoj i regiji u tom sustavu te izravan utjecaj na otprilike 2300 dobavljača s oko 150 tisuća zaposlenih. Ukupne prijavljene tražbine u postupku iznosile su oko 55 milijardi kuna, odnosno oko 34 posto hrvatskog proračuna za 2018.

Umjesto toga dobavljačima je tijekom postupka izvanredne uprave isplaćeno više od 500 milijuna eura starog i graničnog duga, pri čemu je 2500 malih dobavljača isplaćeno u cijelosti. Financijski vjerovnici koji tijekom postupka nisu dobili ni kune povrata starog duga u gotovini osigurali su novo financiranje zahvaljujući kojem su sva plaćanja dobavljača i ukupan trošak stabiliziranja urušenog poslovanja podmirena iz Agrokorova poslovanja i imovine. Na kraju, nemjerljiv su doprinos postupku dali i sami zaposlenici. Međutim, važnost postignute nagodbe između Agrokorovih vjerovnika još se ne vrednuje ispravno, zato valja stalno podsjećati na to što se moglo dogoditi da nije bilo pravodobne Vladine reakcije u donošenju Zakona o postupku izvanredne uprave u trgovačkim društvima od sistemskog značaja, a osobito mogućnosti koju je on otvorio u plaćanju dobavljača tijekom postupka.

S pravomoćnošću nagodbe nakon što ju je potvrdio Visoki trgovački sud ušli smo u novu fazu postupka izvanredne uprave – provedbu nagodbe. Riječ je o vrlo kompleksnom procesu operativne realizacije dogovora vjerovnika iz nagodbe. Do kraja ove godine definirat će se svi planovi transfera poslovanja na novu grupu, a početak provedbe očekuje se početkom iduće. Projekt bi se trebao potpuno zaključiti u prvoj polovini 2019., kad ćemo dobiti kompaniju novog imena i s novom korporativnom kulturom.

Lider.media

BiH iz Hrvatske uvezla gotovo tri milijarde maraka robe

BiH je protekle godine mnogo više robe uvozila nego izvozila. Iako je, prema podacima Vanjskotrgovinske komore BiH, nastavljen pozitivan trend povećanja izvoza, zbog povećanja uvoza vanjskotrgovinski deficit nije smanjen. Naša zemlja je u prvih 11 mjeseci 2018. godine ukupno izvezla robu u vrijednosti od 11 milijardi i 298 tisuća KM, a uvezla u vrijednosti od više od 18 milijardi KM.

Podatke za cijelu godinu, odnosno prosinac, Vanjskotrgovinska komora imat će u siječnju 2019. godine. U usporedbi s 2017. godinom, izvoz u BiH povećan je za oko 860 milijuna KM, ali je uvoz povećan za 1,1 milijardu KM. Što se tiče izvoza, najviše robe izvozili smo u Njemačku, u vrijednosti od 1,6 milijardi KM. Isto je bilo i 2017. godine kada smo u Njemačku izvezli robu u vrijednosti u 1,4 milijarde KM.

Zemlje u koje je BiH u 2018. izvozila više od milijardu maraka robe su Hrvatska, Italija i Srbija. Među najvećim trgovinskim partnerima BiH, kada je riječ o izvozu, nalaze se i Slovenija, Austrija, Crna Gora, Turska, Mađarska, Nizozemska, Francuska i Češka.

Iz Vanjskotrgovinske komore BiH navode kako je naša zemlja najviše izvozila sjedala, električnu energiju, aluminij u sirovim oblicima, obrađeno drvo, namještaj i dijelove namještaja, izoliranu žicu, koks i polukoks, obuću s vanjskim đonovima, konstrukcije, dijelove i pribor motornih vozila, dijelove obuće, toplo valjanu žicu od željeza, umjetni korung, šipke od željeza...

S druge strane, najviše smo uvozili naftnih ulja i ulja dobivenih od bitumenskih minerala i to u vrijednosti od 1,165.872 KM. Potom smo uvozili automobile i druga motorna vozila, kameni ugljen, lijekove, goveđu kožu, električne uređaje za žičnu telefoniju, naftne plinove, električnu energiju, motorna vozila za prijevoz robe, čokoladu i ostale prehrambene proizvode koji sadrže čokoladu...

Zanimljivo je i kako je BiH prošle godine uvezla kruh i peciva u vrijednosti od 129 milijuna KM. Tradicionalno najviše robe uvezeno je iz Hrvatske, u vrijednosti od dvije milijarde i 887 tisuća KM. Roba iz Hrvatske uvozila se u FBiH gotovo pet puta više nego u manjem bh. entitetu. Tako je u FBiH iz Hrvatske uvezena roba u vrijednosti od dvije milijarde i 407 tisuća KM, a u RS-u 407 milijuna KM.

vecernji.ba

U petak 4. siječnja počinje isplata mirovina za prosinac

Isplata mirovina za mjesec prosinac, započet će u petak 4. siječnja 2019 godine, odlučeno je na sjednici Upravnog odbora Federalnog zavoda za MIO.

Iznosi mirovine ostaju isti kao i prethodni mjesec što znači da najniža mirovina iznosi 348,06 KM, zajamčena 450,12 KM, a najviša 2.174,48 KM.

Ukupno potrebna sredstva za isplatu mirovina za prosinac, s uračunatim troškovima, iznosi oko 177 milijuna KM.

Usvojen rebalans proračuna HNŽ-a za 2018.

Zastupnici Skupštine Hercegovačko-neretvanske županije (HNŽ) u petak su usvojili rebalans proračuna, odnosno izmjene i dopune proračuna HNŽ-a za 2018. godinu.

Zamjenik predsjedatelja Skupštine HNŽ-a Tomislav Martinović kazao je kako su kroz rebalans proračuna prihvaćeni prijedlozi, odnosno nalozi koje je dala Revizija Federacije BiH.

To se odnosi na zaostale obveze vezane za neizvršene sudske presude, što se već godinama gomila u proračunu. U ove protekle tri godine Vlada je uspjela izmiriti negdje oko 13 milijuna tih obveza, ali ostalo je 22 milijuna neizmirenih. Ono ostalo što se nalazi u rebalansu su sitne kozmetičke izmjene u odnosu na ono što je bio Prijedlog proračuna za 2018. godinu, kazao je Martinović.

Dodao je kako je plan da se u ponedjeljak nastavi zasjedanje sjednice Skupštine na kojoj bi se razmatrali i prijedlog županijskog proračuna za 2019. godinu, prijedlog izmjene i dopune financijskog plana Zavoda zdravstvenog osiguranja za 2018. i financijski planovi zavoda, službi i fondova za 2019. godinu.

Predsjednik Vlade HNŽ-a Nevenko Herceg kazao je kako je ovo drugi rebalans u tekućoj godini.

U rujnu smo imali prvi rebalans koji je bio vezan za Hotel Ero i danas sam potpisao nalog za plaćanja 10,5 milijuna sredstava Federalnom zavodu za mirovinsko i invalidsko osiguranje i na taj način mi smo završili priču oko toga, kazao je Herceg.

Herceg je kazao kako se po prvi put u protekle četiri godine ulazi u proračunski deficit.

To je knjigovodstveni deficit gdje smo prvi put zaknjižili izvršne sudske presude od ranije u iznosu od 23 milijuna i on neće ugroziti funkcioniranje županijskih institucija ni u ovoj ni u narednim godinama, nego će se pretvoriti u dugoročnu obavezu, znači samo smo ga formalno zaknjižili, kazao je Herceg.

Ustvrdio je kako se i ove godine kroz rad Vlade osigurao višak sredstava koji će biti usmjeren prema jedinicama lokalne samouprave i za zajedničke institucije te kako će oko 2,2 milijuna biti iskorišteno za izvršne sudske presude.

Možemo biti jako zadovoljni s ovim rebalansom, odnosno izmjenama i dopunama Proračuna za 2018. godinu – istaknuo je premijer HNŽ-a.

Po riječima ministra financija HNŽ-a Adnana Faladžića, nakon druge izmjene i dopune proračuna ukupni financijski okvir iznosi 255 milijuna, što je oko 23 milijuna više u odnosu na prethodni rebalans.

To povećanje je uglavnom zbog uvažavajuće preporuke Ureda za reviziju financijskih institucija u Federaciji BiH gdje smo zaknjižili ove izvršne sudske presude, kazao je Faladžić.

Dodao je kako je to je bila obaveza prethodnih vlada.

Nažalost mi smo došli u poziciju da to zaknjižimo u jednoj godini, i to ustvari neće biti pravi financijski rezultat tekuće proračunske godine. Sve ovo što će se po izvršenju proračuna ove godine pokazati kao deficit bit će nagomilane izvršne sudske presude od prethodnih 10-12 godina, istaknuo je Faladžić.

(Fena)

I Kina se umiješala u unutarnje stvari BiH: Stigla ploveća tvrđava za Pelješki most

Kineski potopni brod Zhen Hua 7 stigao je u četvrtak poslijepodne u Komarnu, na gradilište budućeg Pelješkog mosta. Njime su u Hrvatsku stigli i radnici iz Kine koji će raditi na konstruiranju mosta.

Ploveća tvrđava na kojoj se nalaze tri manja plovila i velika dizalica za postavljanje pilota kojih će ukupno biti 130, trenutno se nalazi ispred mjesta Komarne.

Brodom su dopremljena i dva testna pilota, koji će se ugraditi u temelje mosta.

Posljednje objavljeno

Iz stoca