Travanj 21, 2021

Snimka razljutila mnoge: Bebi staroj 12 tjedana zalijepili dudu u usta ljepljivom trakom

Snimka, koju je snimila jedna majka u dječjoj bolnici u ruskom Nazranu, razljutila je mnoge.  Prerano rođena beba u rujnu zadržana je u bolnici u Nazranu, a ono što je mnoge naljutilo jest odnos medicinskog osoblja prema djeci, piše Daily Mail  Iako su majke obično s bebama, ova majka je nakon nekog vremena otišla kući kako bi kratko provela vrijeme sa svojom drugom djecom. Kada se vratila u bolnicu bila je zgrožena onim što je vidjela. Njena beba nervozno je vrtila glavom lijevo desno i plakala, a u ustima je imala dudu koju su joj preko obraza zalijepili ljepljivom trakom kako ne bi ispala.  "Dijete je u krevetiću u hladnoj sobi, bez uključenog grijanja. I to se događa kada njegova majka nije tu. Zalijepili su mu dudu preko usta iako dijete ima problema s plućima" 

Majka je snimku objavila na internetu, a nije dugo trebalo da se oglase i druge majke koje su iznijele svoja loša iskustva.  Policija je otvorila istragu o cijelom slučaju, a iz bolnice tvrde kako ni doktori ni sestre nisu djetetu zalijepili traku preko lica. 

 

BiH: Investitori odustaju kad vide koliko dokumenata treba

Kako bi se izgradilo jedno energetsko infrastrukturno postrojenje u FBiH, često je potrebno više od 50 različitih dozvola i drugih upravnih akata, poput suglasnosti, potvrda, odobrenja, mišljenja…

Od toga broja, 23 čine osnovne ili glavne dozvole, a da bi se one pribavile, potrebno je napraviti više od 100 koraka u postupku, piše Večernji list BiH.

Nedostatak vizije i strateškog planiranja izgradnje energetske infrastrukture čini tako ključno obilježje procesa odobravanja u FBiH. Ove manjkavosti manifestiraju se kroz nepostojanje energetske strategije FBiH i prostornih planova na svim razinama vlasti u entitetu, a posebice na razini Federacije. Uz njih, nedostaju i brojni drugi strateški i planski dokumenti, stručne studije i ulazni podaci prijeko potrebni za razvoj sektora i izgradnju infrastrukture.

Bez suradnje i komunikacije

Sve ovo navodi se u analizi pravnog okvira i preporuka za otklanjanje prepreka za investiranje u sektor energetike u FBiH, koji je dio šire analize pripremljene u okviru tehničke asistencije Ministarstvu vanjske trgovine i energetskih odnosa BiH i entitetskim ministarstvima energetike, koju su pružali projekti USAID EIA i GIZ ProRE.

Tako se, npr., u FBiH ne provodi strateška procjena utjecaja na okoliš (SEA), iako je propisana Zakonom o zaštiti okoliša FBiH. Dalje, ne postoji izrađena odgovarajuća studijska dokumentacija o raspoloživosti prirodnih resursa s aspekta potreba energetskoga sektora, a koja bi, da je urađena, pružila dobru osnovu za proces planiranja i ažuriranja prostorno-planske dokumentacije te učinkovitiju realizaciju projekata.

Isto tako, korištenje hidropotencijala na pograničnim rijekama nije omogućeno zbog nepostojanja sporazuma sa susjednim državama i nedostatka unutarnjeg dogovora. Federacija BiH nema usvojen prostorni plan FBiH ni pripremljene i usvojene prostorne planove posebnih obilježja od značaja za FBiH, kojim se definira prostor za izgradnju značajnih energetskih objekata, a čije je usvajanje predviđeno tek nakon donošenja prostornog plana FBiH.

Dalje, neke županije u FBiH nemaju usvojene prostorne planove, a na toj razini vlasti nijedno tijelo nije utvrđeno kao nadležno za sveukupnu odgovornost i nadzor nad postupkom izdavanja dozvola. Postupak se odvija u brojnim i međusobno ovisnim potpostupcima koji se vode pred različitim institucijama na svim razinama vlasti, resornim ministarstvima i drugim mjerodavnim tijelima uprave.

Investitorima nisu dostupne upute u kojima su precizno navedene dozvole i institucije koje su mjerodavne za izdavanje upravnih i drugih akata ni na lokalnom ni na stranim jezicima, upozorava se u analizi. Posebice je izražen nedostatak suradnje i koordinacije u radu istih i različitih razina vlasti u FBiH i BiH u postupku odobravanja projekta i izdavanja dozvola.

Što se traži od investitora

Analiza je pokazala kako mjerodavna tijela u FBiH vode postupke izdavanja dozvola u svojoj oblasti neovisno jedni od drugima, tako svi oni traže da im investitor dostavi dokumentaciju koju su uglavnom već tražila i druga tijela u ranijim postupcima te koja nije uvijek relevantna za izdavanje dozvole iz njihove mjerodavnosti.

Sve ovo uvećava broj koraka, dokumenata i troškova u postupku jer investitor svaki put nanovo mora pribavljati i prilagati, primjerice, izvode iz zemljišnih knjiga, katastra, registra poduzeća te brojne druge potvrde i suglasnosti.

Konačno, u FBiH nije određeno tijelo koje bi investitorima na početku postupka pomoglo u identifikaciji i redoslijedu izdavanja dozvola i drugih potrebnih upravnih akata ili koje bi imalo ulogu koordinatora u postupku ishođenja dozvola s drugim mjerodavnim institucijama. Ukupan trošak pribavljanja svih dozvola i drugih naknada u BiH iznosi 17,5 posto od ukupne vrijednosti investicije.

Ovako visoki troškovi, uz 16 koraka za pribavljanje dozvola iz oblasti građenja, za što je u prosjeku potrebno 193 dana, čine BiH najlošije rangiranom zemljom u regiji po lakoći poslovanja. Imajući u vidu sve ovo, ne čudi što su trenutačna ulaganja u energetski sektor znatno ispod potreba i očekivanja, piše Večernji list BiH.

Umirovljenici najavili za što će se boriti u 2019.

Prema posljednjim podacima Federalnog zavoda MIO, u Federaciji BiH je 415.828 umirovljenika od čega više od 60% prima najnižu mirovinu od 348 KM.

Predsjednik Saveza udruženja umirovljenika, kroz kojeg djeluje oko 210.000 članova, Redžo Mehić rekao je za Oslobođenje da će fokus njihovog rada u 2019. biti na zdravstvenoj zaštiti umirovljenika.

"Gorući nam je problem zdravstvena zaštita. Posebno nas pogađaju cijene lijekova koje su najveće u cijeloj regiji. Ove godine planiramo i okrugli stol o zdravstvenoj zaštiti umirovljenika u FBiH. Tražit ćemo da zdravstvena zaštita ide na razinu FBiH, sad su neujednačene i usluge i cijene lijekova. U 11 zavoda ima previše administracije. Moramo se izboriti da se umirovljenicima za lijekove koji su im neophodni, a plaćaju se, refundira novac. Sve nam se spojilo i starost i ekonomska nemoć i zdravstveno stanje, pa umirovljenik ujutro gleda da li da kupi lijek ili osnovne životne namirnice", kaže Mehić.

Oslobođenje navodi kako se s izraženijom stabilizacijom mirovinskog fonda u ovoj godini stvaraju uvjeti za povećanje bar najnižih mirovina.

Mehić podsjeća kako je prošla godina donijela novi Zakon o MIO s određenim povoljnostima. Konačno je uveden bodovni sustav obračuna mirovina, što bi trebalo značiti pravedniji sustav, zaustavljeno je povećanje najviših mirovina dok najniža ne bude u visini jedne petine najviše, a ozakonjena je i isplata troškova za pogrebne troškove umirovljenika, što se svugdje u regiji odavno prakticira.

U 2018. je došlo i do povećanja, odnosno usklađivanja mirovina i to nakon 52 mjeseca, a umirovljenici su se lani izborili i za planiranje sredstava za rehabilitaciju teško bolesnih umirovljenika i njihovih supružnika u 2019. godini, navodi Osobođenje.

BiH za Hrvatskom ekonomski kasni 24 godine!

Ekonomski oporavak, uz političku i pravu sigurnost, jedini je način da ova zemlja zadrži svoje stanovništvo jer će u protivnom pripadnici sve tri konstitutivne nacije i svi ostali odavde pobjeći i prije nego su to pokazivale i “najcrnje” prognoze.

Nažalost, od potpisivanja Daytonskog mirovnog sporazuma 1996. godine pa sve do dana današnjeg pravih, istinskih reformi bilo je premalo te naša zemlja u mnogim segmentima nije niti blizu da se vratimo na stanje u kakvom smo bili pred početak rata, a o ulasku u četvrtu industriju revoluciju apsurdno je i govoriti.

Prilagođavanje obrazovanja i ekonomije tehnološki naprednom društvu, globalizacija i digitalizacija u BiH ostaju misaone imenice jer dobar dio onih koji su posljednja dva desetljeća na vlasti niti ne znaju što to u biti i znači. Sve to dovelo nas je do toga da prognoze nekih od najuglednijih međunarodnih stručnjaka pokazuju kako bi BiH, ali i cijeli zapadni Balkan, dosadašnjim tempom standard Europske unije mogao dosegnuti tek za 60 godina, po optimističnoj verziji, a po pesimističnoj za to bi nam bilo potrebno nevjerojatnih 200 godina. Naravno, uz uvjet da EU i svi drugi stoje u mjestu, a to svakako nije slučaj.

Debelo zaostajanje

Faruk Hadžić, makroekonomski analitičar, napravio je vrlo zanimljivu analizu koliko zapravo BiH ekonomski zaostaje za susjednom Hrvatskoj, čije je gospodarstvo nažalost još uvijek pri dnu ukoliko gledamo zemlje EU. Hadžić navodi kako se često mogu čuti izjave naših političara kako imamo ekonomski rast koji je u rangu zemalja regije, pa i Hrvatske.

– Pisao sam nekoliko komentara da ni u kojem slučaju ne možemo uspoređivati ekonomski rast BiH i Hrvatske, jer Hrvatska ima daleko veću osnovicu za obračun. Kako bih pokazao koliko mi zaista zaostajemo za Hrvatskom, bar što se tiče bruto društvenog proizvoda po glavi stanovnika, uzeo sam hipotetički da će BiH dugoročno ekonomski rasti četiri posto godišnje, (sada je to oko tri posto), a Hrvatska ostati u mjestu. Također, u ovom izračunu nisam uzimao u obzir efekte negativnog prirodnog priraštaja i iseljavanja, već je taj broj stalan i za jednu i za drugu zemlju. Dakle, izračun je čisto u svrhu pokazivanja u kakvom stanju se nalazimo kao zemlja, koliko zaostajemo za drugim zemljama, te ne predstavlja stvarnu projekciju ekonomskog rasta. U konačnici, kada se ovi parametri uzmu u obzir, BiH bi trebalo 24 godine da se izjednači sa Hrvatskom, pod uslovom da Hrvatska ekonomski ne raste, upozorava Hadžić.

Nužan rast od bar šest posto

Prema njegovim riječima, sve to je možda odgovor zašto mladi masovno napuštaju BiH, jer tko ima vremena dvadesetak godina da čeka na možda bolje sutra. Smatra kako na naplatu sada dolazi nerad naših političara, koji su umjesto u razvoj ulagali naša financijska sredstva u zapošljavanje stranačkih osoba u administraciju.

– Umjesto da hitno krenemo sa rješavanjem stvarnih ekonomskih i demografskih problema, mi energiju i godine gubimo na “rješavanje” problema broja i pozicioniranja zastava i popune Domova naroda. Zbog toga uporno ponavljam kako nam pod hitno trebaju ekonomske reforme koje će osigurati ekonomski rast od bar šest posto jer ovo sada što imamo ne vodi nikakvom rastu, već suprotno – stagnaciji zemlje, rezolutan je Hadžić.

I uistinu, ukoliko se svi ne trgnemo iz višegodišnjeg sna, institucije počnu služiti onome zbog čega i postoje – narodima i građanima, ukoliko na najodgovornija mjesta u zemlji ne dođu sposobni, nego samo podobni, ukoliko ne počnemo rješavati pitanja korupcije i kriminala, ukoliko ne zaživi pravna država, meritokracija i niz drugih stvari ne piše nam se dobro. “Zarobljena zemlja” je ono što odgovara samo političkim elitama i politički kapitalistima.

Izvor: Pogled.ba

Pravoslavni vjernici obilježavaju Božić

Pravoslavni vjernici danas obilježavaju najveći i najradosniji pravoslavni praznik Božić, kojim se obilježava Hristovo rođenje.

Božić se praznuje tri dana kao uspomena na dan rođenja Isusa Hrista. To je praznik rađanja novog života, praznik djece i djetinjstva. U hrišćanstvu Božić označava dolazak Boga na zemlju, čija je misija spasenje ljudskog roda i predstavlja ispunjenje obećanja da Bog neće napustiti čovjeka, već će mu poslati Spasitelja.

Dan prije Božića, obilježava se Badnja večer, koja najavljuje Božić. Na Badnji dan domaćin u seoskim pravoslavnim sredinama odlazi u šumu po hrastovo drvo - badnjak. Uveče se badnjak stavlja na ognjište, jer hrastovo granje na vatri simbolizira svjetlost i toplotu. U gradovima je na Badnju veče, također, običaj unositi badnjak u kuću.

Pripreme za Božić počinju 40 dana prije 7. siječnja, kada počinje Božićni post koji predstavlja pročišćenje duha i tijela pred najradosniji događaj u pravoslavlju.

Vjernici koji slave Božić dan počinju unošenjem nenačete vode, dočekivanjem položajnika, odlaskom u crkvu na službu i pričest, te prvim mrsnim doručkom. Vjernici se pozdravljaju sa "Mir Božiji - Hristos se rodi", uz otpozdrav "Vaistinu se rodi".

Posljednje objavljeno

Iz stoca