Travanj 21, 2021

BiH 2779 tvrtki duguje najmanje po 25.000 KM zbog neplaćanja PDV-a

Uprava za neizravno oporezivanje BiH pod ravnateljskom palicom Mire Džakule bilježi rekordne prihode. Prošle godine prvi put dogodilo se da je mjesečni prihod premašio iznos od 700 milijuna maraka, a proračuni na svim razinama dobili su stotine milijuna maraka više nego godinu ranije, piše Večernji list BiH.

Deset dužnika

Ipak, unatoč ovim impresivnim podacima, postoji i velik broj onih koji ne izmiruju svoje obveze i koji imaju velika dugovanja prema UNO-u BiH. Na popisu dužnika nalazi se čak 2776 tvrtki. Svaka od njih mora biti dužna minimalno 25.000 maraka po osnovi neplaćenog PDV-a kako bi se našla na ovome popisu. Dugovanja se mjere u stotinama milijuna maraka.

- Nakon što je stupio na snagu zakon o izmjenama i dopunama Zakona o postupku neizravnog oporezivanja, po prvi od uspostave Uprave za neizravno oporezivanje BiH stekli su se zakonski uvjeti za objavljivanje imena dužnika koji imaju neizmirene obveze po osnovi PDV-a, trošarine i carine.

Uz objavu dužnika, u zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o postupku neizravnog oporezivanja, koji je na prijedlog UNO-a i Upravnog odbora UNO-a usvojio Parlament BiH, naknadni teret prinude smanjen je s 10 na 5 posto, a zatezna kamata s 0,06 na 0,04 posto svakog dana zakašnjenja.

Svi obveznici koji se ne žele naći na objavljenoj listi dužnika i time ugroziti svoju poslovnu reputaciju trebaju izvršiti uplatu dugovanja po osnovi neizravnih poreza - navodi se u informaciji UNO-a BiH.

Zanimljivo je kako je prvih deset dužnika na popisu dužno skoro 90 milijuna maraka. Uvjerljivo na prvom mjestu dužnika nalazi se sarajevski GRAS koji ima neplaćeni dug po osnovi neplaćenog PDV-a u iznosu od 22,1 milijun maraka.

Osim što je pitanje kako dug naplatiti u budućnosti, postavlja se pitanje tko je dopustio da ovaj dug naraste na više od 22 milijuna maraka. Poznato je kako privatne tvrtke imaju velike probleme ako ove obveze ne izmire u zakonskim rokovima, ali izgleda kako pojedine tvrtke, osobito državne, imaju neki drugi tretman.

Na drugom mjestu je tvrtka Kekerović iz Laktaša, koja je dužna 11,5 milijuna maraka, a zanimljivo je kako se na četvrtom mjestu nalazi Federalna direkcija robnih rezervi, koja je dužna UNO-u BiH 6,5 milijuna maraka po osnovi neplaćenog PDV-a.

Listu top 10 najvećih dužnika zaključuje tvrtka Janjoš d.o.o. iz Prijedora koja ima dugovanje na osnovi PDV-a od čak 4,9 milijuna maraka.

Naplata potraživanja

- UNO BiH poduzima sve zakonom predviđene radnje kako bi naplatio ova potraživanja. Unatoč ovim podacima, vidljivi su pozitivni pomaci u radu UNO-a i rast prihoda je konstantan - zaključili su naši sugovornici.

Kada bi ovi dugovi bili naplaćeni, država gotovo ne bi morala uzimati kredite za izgradnju autocesta ili ne bismo pričali o problemima u zdravstvu jer bi bilo osigurano dovoljno sredstava da se gubici nadomire.

Politika je više puta ponavljala kako svi nameti stupaju na snagu kako bi se financirali državni kapitalni projekti. Do sada su sredstva iz ovih izvora završavala kao zakrpe u proračunu, pa se samo možemo nadati kako će naplatom dugovanja biti osiguran novac za projekte koji se nazivaju kapitalnima.

Građani BiH dnevno popiju skoro pola milijuna KM alkoholnih pića

Građani BiH su, za samo deset mjeseci prošle godine, popili alkoholnih pića iz uvoza ukupne vrijednosti 132 milijuna maraka.

Iako je vrijednost uvezenih žestokih pića, vina i piva u blagom padu u odnosu na ranije godine, činjenica je da, uprkos skrommnom standardu mnogih građana, na spomenute robe trošimo ogromne novce.

Ilustracije radi, od siječnja do kraja listopada lani, alkoholna pića su nas koštala toliko koliko je potrebno da se isplati točno 150.000 prosječnih plata ili skoro 360.000 prosječnih mirovina.

Takođe, nije teško izračunati da na uvozna žestoka pića, vino i pivo svakoga dana u prosjeku potrošimo skoro 450.000 KM.

Analiza Vanjskotrgovinske komore BiH pokazuje da smo za deset mjeseci 2018. godine uvezli vina u vrijednosti oko 23 milijuna maraka, jakih alkoholnih pića preko četiri milijuna i piva skoro 105 milijuna KM.

Ništa čudno, da u državi nema preko 440.000 nezaposlenih, dok za plaću ispod prosjeka rade skoro dvije trećine zaposlenih, a desetine tisuća radnika od prvog do prvog preživljavaju od minimalca, piše Srpskainfo.

Najviše trošimo na pivo, koje uglavnom uvozimo iz Hrvatske i Srbije. Po količini i vrijednosti slijedi uvoz iz Slovenije, Crne Gore i Holandije, a pivo takođe uvozimo i iz Njemačke, Španjolske, Poljske, Bugarske, Češke, Velike Britanije, Austrije, Mađarske, Rumunjske ii Moldavije.

U udruženjima potrošača ističu da je alkohol luksuz kojeg se, međutim, građani teško odriču: "Mnogi će se prije odreći nekih bitniji potreba, nego navike da dnevno popiju koju rakijicu ili pivo, kod kuće ili u kavani, svejedno. Alkohol ostavljaju tek u ekstremnim situacijama, najčešće kad se razbole, pa im liječnik zabrani. Međutim, riječ je o prilični skupom izdatku, posebno u ovim teškim vremenima. Također, najviše alkohola se trši u određenim razdobljima tijekom godine, prvenstveno u vrijeme kad dolaze ljudi iz dijaspore. Onda se više alkohola kupuje i za kućnu upotrebu, ali se više odlazi i u kavane. Bez obzira na krizu, mi i dalje njegujemo kult odlaska u kavane", kaže izvršna direktorka prijedorskog Udruženja građana „Don“ Murisa Marić.

Dnevno ispušimo tri milijuna KM

Stanovnici BiH za samo godinu kupe više od 265,8 milijuna paklica cigareta, ukupne vrijednosti čak 1,1 milijardu KM. To praktično znači da građani dnevno na ovaj porok potroše čak tri milijuna KM, odnosno da svakog dana ispušimo 728.200 kutija uvoznih ili cigareta koje su proizvedene u BiH.

Podaci Svjetske zdravstvene organizacije pokazuju da u ovoj državi puši čak 44 posto odrasle populacije. S obzirom na to da u BiH ima oko 2,5 milijuna građana starijih od 19 godina, nije teško izračunati da su oko milijun njih pušači, koji godišnje u prosjeku ispuše oko 265 paklica.

Hrvatska pobjedom otvorila Svjetsko prvenstvo u rukometu

HRVATSKA rukometna reprezentacija je u dramatičnoj utakmici pobijedila Island 31:27 u prvom kolu skupine B na SP-u u Njemačkoj i Danskoj.

Utakmica života Luke Stepančića

Utakmicu života odigrao je Luka Stepančić koji je zabio osam golova (8-10 šut). Odličan je bio Luka Cindrić sa šest golova, dok je Island predvodio Aron Palmarsson sa sedam pogodaka.

Bila je to čudna utakmica. Jako neobična utakmica u kojoj su obje reprezentacije igrale u serijama. Počelo je obostrano efikasno u napadu i porozno u obrani. U prvih šest, sedam minuta niti jedna reprezentacija nije promašila napad. Obrane i vratari bili su na streljani.

Čudna utakmica koju su obilježile serije obiju reprezentacija

Veći dio prvog poluvremena niti jedna reprezentacija se nije uspijevala odvojiti, da bi Island s dva uzastopna gola šest i pol minuta prije odmora poveo s 14:11. Palmarasson je briljirao, a kad bi njega nekako zaustavili, netko od ostalih vanjskih igrača Islanda našao bi način kako probušiti Šegu.

Ipak, u samoj završnici prvog poluvremena proradila je naša obrana s debitantom Vrankovićem, Šego je zaključao vrata, a iz kontre i polukontre Hrvatska radi seriju 5:0 i s 11:14 odlazi na odmor sa 16:14.

Dobra igra Hrvatske nastavila se i početkom nastavka te je u 36. minuti bilo 21-18. Nažalost, uslijedila je crna rupa od 10 minuta tijekom kojih je Island svojom serijom 6:1 preokrenuo rezultat i poveo 24:22.

Fantastičan preokret Hrvatske za prvu pobjedu na SP-u

Ipak, kao i u prvom poluvremenu, Hrvatska je u završnici podignula razinu obrane te s nekoliko oduzetih lopti iz brzih protunapada golovima Horvata i Cindrića stigla do prednosti 29-26. Potom je i Šego spojio nekoliko obrana kojima je osigurao bodove našoj reprezentaciji. Hrvatska je serijom 6:0 od 50. do 60. minute stigla do vodstva 31:26, da bi Palmarsson golom u posljednjoj sekundi samo ublažio poraz Islanda.

Hrvatska će u 2. kolu u nedjelju igrati protiv Japana koji je ranije u petak izgubio od Makedonije 29:38.

Od 20:30 sati u posljednjem susretu 1. kola ove skupine igrat će Španjolska i Bahrein.

HRVATSKA: Šego, Štrlek, Duvnjak, Musa, Horvat, Stepančić, Cindrić. Klupa: Stevanović Šipić Slišković Karačić Mandić Blažević Jaganjac Bičanić Vranković Vida Kozina. Izbornik: Lino Červar

ISLAND: Gustavsson, Palmarsson, Gudmundsson, Gislason, Magnusson, Elisson, Gunnarsson. Klupa: Björgvinsson, Sigurmannsson, Gudjonsson, Palmarsson, Gustafsson, Ingason, Jonsson, Kristjansson, Einarsson, Thrastarson. Izbornik: Guðmundur Guðmundsson

Fra Mario Knezović: Zašto Kupres i Blidinje za većinu hrvatskih medija nisu atraktivno odredište?

Zašto Kupres i Blidinje za većinu „hrvatskih" medija nisu atraktivno odredište? Odgovora može biti više. No, potpuno je čudno da televizijske kuće iz Hrvatske šalju svoje reportere u inozemstvo i prave javljanja uživo, dok su vijesti o sjajnim skijalištima, koja su na dohvat ruke, osobito južnom dijelu države, šture i rijetke.

Naravno, u pitanju je interes i biznis. Iz tržišne perspektive vlasnika je razumljivo da će RTL, unatoč havariji i prijetnji za sigurnost skijaša, savjetovati Hrvatima da idu u njihova skijališta u Austriji, Njemačkoj itd.. U tom detalju vidimo koja je važnost i moć medija.

Da su ti mediji u hrvatskim rukama bilo bi drugačije i vjerojatno bi taj reporter bio u Kupresu ili Blidinju. Umjesto da tijekom ovih dana sve veće televizijske kuće (HRT, Nova TV, RTL) izvještavaju s Kupresa i Blidinja, oni odrađuju turističku promidžbu za druge narode. Tu se nitko od njih neće pitati što će zbog toga Hrvati iznijeti novac van Domovine, što ni jedna lipa od te potrošnje neće doći u hrvatsku privredu ili proračun. Na Kupresu i Blidinju piju se pića uvezena iz Hrvatske. Tu se pije hrvatsko pivo, toče mnoga hrvatska vina, konzumiraju hrvatski čajevi, jedu hrvatski slatkiši itd. Ali, što to zanima medije koji odrađuju posao za tuđi i svoj račun?

Osobno sam posjetio Kupres, a prošle godine Blidinje. U jednom danu sam vido sjajna skijališta, divne uvjete, ažurnu poslugu, susretljive ljude, sigurnost i puno toga dobroga. Uz sve to, u jednom danu sam uz sjajnoga instruktora skijanja Hrvoja Vukoju Hrću naučio osnovno skijanje i zato ga Stipe Kvesić i ja preporučamo i drugima. Stoga, neka ovaj moj mali napis bude medijski prilog hrvatskim skijalištima u BiH. Dok ne shvatimo da su nam biseri na dohvat ruke, cijeloga života ćemo ih bezuspješno tražiti u tuđini, napisao je na svom Facebook profilu fra Mario Knezović.

Predloženo povećanje minimalnih mirovina u FBiH

Federalni zavod za mirovinsko i invalidsko osiguranje (FZ MIO) u četvrtak je uputio Vladi Federacije Bosne i Hercegovine informaciju da su se stekli ekonomski uvjeti da Vlada Federacije Bosne i Hercegovine može iskoristiti mogućnost, koju joj daje članak 81 novog Zakona o MIO, da izvanredno poveća minimalne mirovine.

U skladu s ekonomskim mogućnostima i ograničenjem, tim postavljenim člankom Zakona da to povećanje može biti do stope rasta realnog BDP-a u prethodnoj godini, Federalni zavod MIO predložio je Vladi da donese odluku da se minimalne mirovine povećaju za 3,2 posto.

Tako uvećana minimalna mirovina sada će iznositi 359,2 konvertibilne marke i nju će, kao i dosadašnju minimalnu mirovinu, primati oko 186.000 umirovljenika. Osim tog broja, mirovine će se povećati na novi iznos minimalne mirovine i za još oko 6800 umirovljenika koji su do sada primali iznos između nove i stare minimalne mirovine, do iznosa nove minimalne mirovine, tako da će povećanjem biti obuhvaćeno oko 193.800 umirovljenika od ukupno 416.500, koliko ih je sada na isplat, priopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću Federalnog zavoda MIO.

Iz Zavoda za mirovinsko podsjećaju da će, sukladno zakonskoj odredbi o obveznom godišnjem usklađivanju svih mirovina 15. travnja, s primjenom od 1. siječnja, biti usklađene sve mirovine, osim maksimalnih, te da se očekuje postotak usklađivanja također viši od 3 posto.

To usklađivanje će se primijeniti i na novi iznos minimalne mirovine, tako da će minimalne mirovine u 2019. godini biti više od 370 maraka, što je povećanje u odnosu na 28. veljače prošle godine, do kad je primjenjivan stari Zakon o MIO-u, za više od 14 posto, navodi se u priopćenju Zavoda za mirovinsko osiguranje.

Posljednje objavljeno

Iz stoca