Travanj 21, 2021

Ne nasjedajte na lažne SMS poruke za nadoplatu računa druge osobe

HT Eronet upozorava sve svoje korisnike da ne nasjedaju na lažne SMS poruke u kojima ih netko moli za nadoplatu računa druge osobe.

"Molimo sve naše korisnike da poruke ovakva ili slična sadržaja odmah prijave na Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.. Naime, riječ je o pokušaju prijevare na koju ni u kojem slučaju ne treba nasjedati, a naše mjerodavne službe poduzimaju potrebne aktivnosti za rješavanje ovoga problema", priopćeno je iz HT Eronet-a.

“Lov” na radnike iz BiH, plaće 20% veće nego lani, smještaj, hrana...

Potraga za radnicima neke je poslodavce dovela na rub živaca. Gotovo da nema te djelatnosti koja nije u problemima. Najteža je situacija u građevini, a ništa bolje nije ni u turizmu, trgovini i prometu, piše Večernji list BiH. Konobari, kuhari, kuhinjski radnici, sobarice i čistačice, koji su se od naporne turističke sezone počeli odmarati prije tri mjeseca, već su postale najtraženija “roba” jer se potraga za sezonskim radnicima zapravo nije ni završila, već se baš sada zahuktala.

Potraga još od studenog

Poslodavci, predstavnici hotelijerskih kuća s mora, u potrazi za sezoncima sve ranije pohode kontinentalni dio, posebice istok Hrvatske, i već godinama to rade preko kontinentalnih područnih ureda. Tako je vinkovački Područni ured HZZ-a organizirao već osam posjeta poslodavaca koji traže sezonske radnike za turističku sezonu 2019. Kako bi što bolje odgovorili zahtjevima poslodavaca i kvalitetnije uskladili ponudu i potražnju radnih mjesta, HZZ od studenog do veljače provodi anketiranje među nezaposlenima o njihovim namjerama i spremnosti za rad na morskim destinacijama.

Ali već sada se neslužbeno zna kako su poslodavci spremni za zanimanja kuhara, konobara i slastičara ponuditi veće plaće i za 10 do 20 posto, a, uz to, sezoncima gotovo svi nude besplatan smještaj i hranu, piše Glas Slavonije. U prošloj godini od siječnja do rujna u Hrvatskoj su najviše bili traženi kuhari, pomoćni kuhari, konobari, spremačice, recepcioneri, trgovci, čistači i druga zanimanja u području usluga smještaja, pripreme i služenja hrane te trgovine na veliko i malo. U tom je razdoblju bila potreba za 23.652 sezonska radnika u Hrvatskoj, a zaposleno ih je nešto manje, 22.144. Dakle, već u 2018. godini poslodavci nisu uspjeli pronaći dovoljno radne snage, a s obzirom na masovno iseljavanje radno-sposobnog stanovništva, ove godine bit će još gore. Samo u hotelskim kućama od Brela do Podgore za sezonu 2019. godine traže najmanje 1500 sezonaca koji bi radili u 18 hotela, a osim na Makarskoj rivijeri, Vrgorcu i Imotskom, radnici se traže u Slavoniji, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Makedoniji. Prema saznanju Slobodne Dalmacije, sezoncima, koje se “poteže za rukav”, nude se prosječne plaće od oko 7000 kuna, smještaj, prehrana, prijevoz, potpisivanje ugovora za stalnog sezonca, pa čak i božićnice, tako da će, sudeći prema informacijama koje su dobili iz hotelskih kuća, sezona 2019. biti prosperitetna za radnike, barem one koji će je odraditi u hotelima.

Povećane kvote

Nedostatak kvalificiranih radnika sve izraženiji je u cijeloj regiji, a zbog većih plaća i lakog dobivanja radnih dozvola, Hrvatska je posljednjih godina primamljiva posebno građevinskim i radnicima u turizmu iz BiH, Srbije, ali i Makedonije. Hrvatska Vlada utvrdila je godišnje kvote za zapošljavanje stranaca u 2019. Ukupna godišnja kvota dozvola za zapošljavanje stranaca iznosi 65.100 dozvola.

Za novo zapošljavanje stranaca u Hrvatskoj predviđena je kvota od 50.100 dozvola, a kvota za produljenje već izdanih dozvola je 15.000. Utvrđena je i godišnja kvota dozvola za sezonski rad koja iznosi 6540 dozvola. Od toga je za sezonski rad u turizmu i ugostiteljstvu predviđeno pet tisuća dozvola, a za rad u poljoprivredi i šumarstvu 1540 dozvola. Za osobe premještene unutar društva utvrđena je godišnja kvota od 250 dozvola. U okviru provedbe strateških investicijskih projekata utvrđena je godišnja kvota za provedbu strateških investicijskih projekata koja iznosi 1500 dozvola. Kada je riječ o kvotama za novo zapošljavanje stranaca u 2019., za graditeljstvo je predviđeno 18.500 dozvola, što je najveća kvota za pojedinu djelatnost. Slijedi turizam i ugostiteljstvo s kvotom od 10.400. Za brodogradnju 1410 dozvola, za poljoprivredu i šumarstvo 1990, za metalnu industriju te ekonomiju i trgovinu po 2200, a za promet 2314. Za prehrambenu industriju 1200, a za prerađivačku 700 dozvola.

Sve se manje kupuju novi automobili u BiH, polovnih sve više

Iz godine u godinu u BiH se uvozi sve više polovnih automobila, dok broj novih uvezenih stagnira. Za 2018. godinu država je od dažbina na uvoz automobila naplatila gotovo 200 milijuna KM. Ipak, ono što treba istaknuti je mali broj električnih vozila koja se uvoze, a tome doprinosi nepostojanje bilo kakvih poreznih olakšica države.

Građani, ali i tvrtke u BiH sve više uvoze automobile, osobito iz Europske unije. To potvrđuju službeni podaci Uprave za neizravno oporezivanje (UNO) BiH. U posljednjih osam godina broj uvezenih automobila je u stalnom porastu. U 2018. godini ukupno je uvezeno 82.905 automobila. Od toga je uvezeno 72.380 polovnih i 10.525 novih vozila, piše Klix.ba.

Treba istaknuti da broj polovnih automobila koja se uvoze iz godine u godinu raste. S druge strane broj novih uvezenih auta stagnira, a 2018. zabilježen je i pad u odnosu na dvije prethodne godine.

Najviše novih automobila uvezli smo 2016. godine i to 10.961. Nešto manje je uvezeno 2017. i to 10.897, dok je prošle godine uvezeno 10.525. Usporedbe radi, Hrvatska godišnje uveze gotovo četiri puta više novih automobila nego BiH.

Na osnovu uvezenih vozila za prošlu godinu država je od dadžbina (carina i PDV) ukupno naplatila 198 milijuna i 543.000 KM. Zanimljivo je da je u odnosu na 2017. godinu uvezeno oko 12.000 automobila više.

Kada je u pitanju cijena novih automobila, u usporedbi s prethodnim godinama, u 2018. je zabilježen apsolutni rekord kada je riječ o najskupljim. Naime, čak tri automobila su plaćena pojedinačno više od 400.000 KM.

Najskuplji automobil uvezen u prošloj godini u našoj zemlji je Porsche 911 GT2 Coupe, koji je plaćen 443,175,43 KM. Vlasnik tog automobila je državi platio više od 75.000 KM dažbina.

Među pet najskupljih koji su uvezeni pet je Porschea, četiri Mercedesa i jedan Ferrari.

U ukupnom zbroju u BiH se najviše uvoze vozila marki VW, Mercedes, BMW, Audi, Škoda, Peugeot i Citroen.

U usporedbi sa 2017. godinom, prethodne godine je uvezeno manje električnih vozila i to tek šest. Najskuplji električni automobil koji je uvezen je Volkswagen e-Golf karavan, koji je plaćen nešto više od 54.000 KM, a država je naplatila više od 12.000 KM dažbina.

Među uvezenim vozilima bila su i tri električna vozila SD-001 iz Kine i jedno vozilo Melex tip 245 iz Poljske.

U 2017. je uvezeno čak 14 električnih vozila. Što se tiče uvoza i povlastica na električna vozla, ona ne postoje, plaćaju se uvozne dažbine kao i na ostala vozila. U tome možda i treba tražiti razloge za ovalo malo električnih vozila koja se uvoze.

Kad su u pitanju uvozne dažbine, standardna stopa carine za putnička motorna vozila iznosi 15 % i PDV 17 %. Ako su u pitanju polovna putnička motorna vozila porijeklom iz EU, od početka 2013. godine carina je ukinuta i plaća se samo PDV od 17 % na utvrđenu carinsku vrijednost vozila.

S druge strane kada su u pitanju nova putnička motorna vozila porijeklom iz EU carina je ukinute još od 01.01.2009. godine, te se prilikom uvoza istih u BiH plaća samo PDV u iznosu od 17 %.

Velika akcija: Pomozimo maturantima slabijeg imovinskog stanja

Humanitarne akcija grupe ”Matura za 5” organizira se četvrtu godinu za sve maturante koji su slabijeg imovinskog stanja.

Prve godine postojanja grupa je pomogla preko 100 maturanata, a poslije iz godine u godinu taj broj je rastao.

Svim maturantima koji su slabijeg imovinskog stanja darujemo haljine, odjela, obuću, nakit, torbice, frizure, make-up i nadogradnju noktiju – sve što je potrebno jednom maturantu u toj posebnoj noći.

Akcija je ove godine nastavljena pozivamo sve koji poznaju nekog maturanta ili maturanticu da se jave na facebook Mateja Lovrić ili na kontakt broj 063/950-738.

U FBiH u mikrokreditnim organizacijama građani imaju 433. mil. KM kredita

Mikrokreditne organizacije za većinu građana posljednja su opcija za zaduženje. Brojne afere koje su obilježile ovaj sektor prije nekoliko godina, visoke kamate i troškovi kredita glavni su razlog zašto građani, kada god mogu, zaobilaze ovaj sektor, piše Večernji list BiH. Ipak, sudeći prema podacima koje ima Agencija za bankarstvo Federacije BiH, mikrokreditne organizacije u ovome entitetu i dalje uspješno posluju. Barem većina njih.

Poljoprivreda i usluge

- U FBiH na dan 30. rujna 2018. godine posluje 12 MKO, od toga 11 MKF i jedan MKD. U mikrokreditnom sektoru zaposlene su 1482 osobe, što je za 83 zaposlene ili 5,9% više u odnosu na 31. prosinca 2017. godine.

Ukupni neto mikrokrediti iznose 442,4 milijuna KM i čine 77,8% ukupne aktive mikrokreditnog sektora u FBiH i veći su za 34,5 milijuna KM ili 8,5% u odnosu na kraj prethodne godine - navodi se u podacima Agencije za bankarstvo FBiH. Promatrajući sektorsku strukturu, dominantan je udio mikrokredita odobrenih fizičkim osobama od 97,3%, a preostalih 2,7% odnosi se na mikrokredite odobrene pravnim osobama. Prema granskoj strukturi, najveći udio imaju mikrokrediti odobreni sektoru poljoprivrede s 33,4%, dok je za stambene namjene odobreno 21,4% mikrokredita, a. prema visini udjela, slijede ostali sektori s 20% i uslužne djelatnosti s 19%, dok je udio trgovine 4,1% i proizvodnje 2,1%.

Od ukupnih dospjelih potraživanja, 93,8% odnosi se na mikrokredite fizičkih osoba, a, prema granskoj strukturi, najveći udio imaju mikrokrediti za ostale namjene, za poljoprivredu i uslužne djelatnosti.

Fizičke osobe

- Ukupan iznos mikrokredita plasiranih fizičkim osobama iznosi 433,4 milijuna KM, s najvećim udjelom mikrokredita za poljoprivredu u ukupnom iznosu od 148 milijuna KM ili 34,2%, koji su u odnosu na 31. prosinca 2017. povećani za iznos od 7,5 milijuna KM ili 5,4%. Mikrokrediti plasirani za stambene potrebe iznose 95,2 milijuna KM ili 22% i isti su u odnosu na 31. prosinca 2017. zabilježili porast u iznosu od 3,1 milijun KM ili 3,4%. Mikrokrediti plasirani za ostale namjene iznose 89,1 milijun KM ili 20,5% i isti su u promatranom razdoblju povećani za iznos od 15,3 milijuna KM ili 20,7%, a mikrokrediti u uslužnim djelatnostima iznose 77,8 milijuna KM, uz rast od 4,8 milijuna KM ili 6,7%.

Evidentno je da je u mikrokreditnom portfelju fizičkih osoba najveći rast u odnosu na 31. prosinca 2017. izražen u mikrokreditiranju za ostale namjene - stoji u dokumentima Agencije za bankarstvo FBiH. Prema stanjima na dan 30. rujna 2018., ukupan otpis potraživanja na razini mikrokreditnog sektora iznosi 106 milijuna KM, od čega se na otpisanu glavnicu po mikrokreditima odnosi iznos od 95,7 milijuna KM (fizičke osobe - 92,6 milijuna KM i pravne osobe - 3,1 milijun KM), a na otpisanu kamatu iznos od 10,3 milijuna KM (fizičke osobe - 10 milijuna KM i pravne osobe - 0,3 milijuna KM).

Broj otpisanih mikrokreditnih partija je 39.572. Od navedenog ukupnog iznosa otpisanih potraživanja na razini mikrokreditnog sustava, na početno stanje s 1. 1. 2018. godine odnosi se iznos od 109,1 milijun KM, izvršena naplata otpisanih potraživanja tijekom prvih devet mjeseci iznosi 6,3 milijuna KM, izvršeni novi otpisi u iznosu od 3,3 milijuna KM, a izvršeni trajni otpisi u iznosu od 0,1 milijun KM.

Posljednje objavljeno

Iz stoca